U godišnjem izvješću SOA upozorava da su u okruženju aktivne četničke organizacije koje komunicirajus istomišljenicima u Hrvatskoj
Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) prošle je godine spriječila odlazak 16-godišnjeg maloljetnika iz Hrvatske u redove tzv. Islamske države na području Sirije. Mladić iz katoličke obitelji se putem interneta povezao s džihadistima te se namjeravao uključiti u džihad. Djelatnici SOA-e stupili su u kontakt s njegovim roditeljima koji su upozoreni na sinove namjere.
- Dragan Lozančić, ravnatelj SOA-e
Obitelj je bila zgrožena spoznajom jer su mislili da im sin radi privremeni posao kako bi zaradio za ljetovanje. Mladiću je pružena psihološka pomoć nakon čega je odustao od odlaska u džihad.
Džihad i Ukrajina
Na području Islamske države nalazi se šest hrvatskih državljana, a u ukrajinskim sukobima njih osam, stoji u javnom izvještaju SOA-e.
Najvažniji podatak iz SOA-ina izvješća jest onaj o stanju sigurnosti Hrvatske. Zaključuje se da trenutačno nema utvrđenih izravnih terorističkih prijetnji, opasnost je niska. No kako je Hrvatska i članica euroatlantskih integracija, postoji potencijalni rizik i porast terorističkih prijetnji od terorističkih organizacija poput ISIL-a, Al-Qa’ide, Al Shababa i drugih.
Navodi se da je broj pristaša radikalnog tumačenja islama u Hrvatskoj mali, riječ je o nekoliko desetaka osoba. Usto, oni većinom nisu pobornici terorističkih metoda djelovanja. SOA potvrđuje da i džihadisti iz Hrvatske odlaze na ratišta u Siriju i Irak. Prvi se put iznosi podatak da se na području tzv. Islamske države nalazi 6 osoba s hrvatskim državljanstvom, no većina njih nije živjela u RH, samo imaju dvojno državljanstvo. Samo je jedna, Dora Bilić, izvorna hrvatska državljanka.
Strani obavještajci u RH
Dvije od tih osoba sudjelovale su pak u borbama. Navodi se i da je broj džihadista iz regije popriličan, riječ je o 600 ljudi, dok ih je iz cijele Europe oko 4500. Najveći broj ljudi iz regije odlazi iz BiH, Kosova, sa Sandžaka i iz Makedonije. I naša agencija, premda trenutačno u Hrvatskoj nema povratnika iz Sirije i Iraka, pomno prati povratak dragovoljaca u susjedne države jer to mijenja sigurnosnu situaciju. SOA ponovno upozorava da se ne smiju isključiti moguće prijetnje tzv. vukova samotnjaka, koje je vrlo teško otkriti. Aktivisti i simpatizeri ISIL-a pojačano koriste društvene mreže te na njima objave objave i više od 90.000 poruka svakoga dana.
Izvješće pokazuje prenapuhanim i podatak o odlasku hrvatskih državljana koji sudjeluju u ratu u Ukrajini. U ukrajinskim postrojbama bilo je manje od 20 državljana RH, a sada tamo ratuje njih osam.
Četničke organizacije u Hrvatskoj
Agencija potvrđuje i djelatnost stranih obavještajaca u Hrvatskoj te da je riječ o onima čije države EU i NATO percipiraju kao sigurnosnu prijetnju. Njima je posebno zanimljivo prikupljanje podataka o disonantnim stajalištima unutar EU i NATO-a vezano uz krizna žarišta i energetske projekte. Primijećeno je da ti operativci zloupotrebljavaju i hrvatski medijski prostor za svoje interese. Iz izvješća se može shvatiti da SOA pojačano prati pitanje energetske sigurnosti zemlje.
Smatra da Hrvatska može kapitalizirati svoj geografski položaj i pretvoriti se u bitno energetsko čvorište. U slučaju realizacije Jadransko-jonskog plinovoda (IAP), u koji bi mogao ulaziti plin iz planiranog LNG terminala na Krku na sjeveru i iz Transjadranskog plinovoda (TAP) na jugu, RH i dalje ima šansu bitno pridonijeti jačanju energetske sigurnosti država u okruženju, u prvom redu BiH.
Premda se u javnosti stječe drukčiji dojam, SOA kaže da su ekstremisti (i desni i lijevi) u Hrvatskoj malobrojni i slabo organizirani. No upozorava se da su aktivne četničke organizacije u regiji, koje imaju kontakte s istomišljenicima u Hrvatskoj.
Dio izvješća SOA-e o korupciji u Hrvatskoj
U izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije jedan podatak dobro ocrtava sliku o agenciji koja osigurava nacionalnu i sigurnost građana. Prošle se godine za posao u Agenciji javilo 3099 osoba, što je “eksplozija” nastala i zbog toga što je prije godinu dana SOA prvi put objavila svoje javno izvješće. Tamo je, naime, stajalo da se zainteresirani mogu javiti na mail [email protected]. Nakon što je Agencija primila životopise, usporedila ih je sa slobodnim radnim mjestima i prošla su 393 kandidata.
Nakon testiranja broj kandidata se smanjio, prvo na 260, pa na 103. U uži krug prošlo je 25 kandidata, a na kraju je za prijam i zapošljavanje izabrano njih 12. To dobro govori kakav filtar moraju proći. U javnom izvješću 2015. ravnatelj SOA-e Dragan Lozančić opet poziva mlade, obrazovane i motivirane ljude željne izazova i rada za opće dobro te jamči zahtjevan i kompetitivan postupak selekcije i jednake šanse za sve.
Vjerojatno će mail SOA-e biti ponovno zatrpan.
Cjelovto izvješće SOA-e možete pogledati OVDJE
