TRANSKRIPTI: Hrvatske tajne služne snimile su Slovence, suci strahuju što je sve snimljeno

23 srpnja, 2015 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

GLAVNO pitanje u Sloveniji je  jučer i danas je tko je prisluškivao dvoje aktera u kojime ragovaraju u odlukama Arbitražnog suda o hrvatsko-slovenskom graničnom sporu u Savudrijskoj vali.



Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec je izjavio kako sve smatra dijelom ‘izborne kampanje u Hrvatskoj’ i da je hrvatska strana ‘očito vrlo nervozna’.

Erjavec je popodne prekinuo godišnji odmor u Francuskoj te da će dimenzije skandala analizirati idućih dana. Kako je objavila Slovenska televizija, Erjavec je odbio komentirati objavu transkripata i audio snimaka razgovora Drenik i Sekoleca koji su i po stajalištima slovenskih pravnika ‘šokantni’ jer kompromitiraju Sekolca i Drenikovu koji bi, kako se navodi, mogli odstupiti.

Stručnjaci, međutim, kažu da slučaj ne ugrožava samu arbitražu koja je potpisana kao međudržavni dokument i kojom treba riješiti granični prijepor.

Maxportal je iz pouzdanih izvora saznao da se razgovor Drenika i Sekoleca snimile hrvatske tajne službe. Opertivno je to učinila Nacionalna služba elektroničkog izviđanja, aobjavili su ga da alarmirali javnost zbog velikih propusta naše diplomacije, poglavito ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić, ali i nečasne suradnje Slovenije s Arbitražnim sudom. 

Po onome što znamo predsjednik arbitražnog suda Gilbert Guillaume ima velikog razloga biti zabrinut jer je postoje snimke iz kojih je razvidno da su neki suci u arbitražnom postupku oko Savudrijske vale odigrali nečasnu ulogu. 

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je u kratkoj izjavi oisanje hrvatskih medija ocijelilo je  ocjenilo ‘provokacijom’ i i medijskim pritiskom kojim se okušava utjecati na stajališta arbitražnih sudaca koji odlučuju o hrvatsko-slovenskom graničnom prijeporu.

Hrvatske tajne služn snimile su više telefonskih razgovora koje su vodili slovenski sudac na ad hoc Arbitražnom sudu za rješavanje graničnog pitanja između Hrvatske i Slovenijer, dr. Jernej Sekolec, i slovenska zastupnica pred tim Sudom, Simona Drenik, zaposlenica slovenskog ministarstva vanjskih poslova. Prvi je razgovor bio 5. studenoga 2014, a drugi 11. siječnja 2015.

 

Sekolec se javlja Drenik u studenom 2014.: “Granica na kopnu je još otvorena i nisam zadovoljan tijekom rasprave. No, Guilliaume ( Gilbert Guillaume, predsjedniku Suda) mi je tijekom stanke za kavu rekao da ne bih trebao toliko navaljivati i pritiskati. Rekao je: ‘Dobili ste što ste htjeli na moru, zato ne biste trebali toliko navaljivati.’

U siječnju 2015. Sekolec to ponavlja: ‘Mene je predsjednik (Guilliaume) već pritisnuo i rekao da ne pretjerujemo s tim (kopnenom granicom). On zapravo u glavi ima jedno jednostavno rješenje: vi dobijete otvoreno more, ali tu (kopno) ne raditi nikakve poteškoće.’ No, ja ću i dalje navaljivati oko kopna, odnosno važnih stvari.”

 Sekolec nastavlja: “Granica na moru riješena je tako da crta razgraničenja u Piranskom zaljevu ide od ušća rijeke Dragonje u more, ravnom linijom prema talijanskoj granici. Mislim da postoje velike šanse da status bude… da će unutrašnje vode ostati do bazne crte. A podjela će biti ili 25/75 ili 33/66 posto”.

Drenik: “Vukas će sigurno skakati zbog toga”.

Sekolec: “On je ludio”.

Drenik: “I još će ludjeti. Tu se ti moraš što ispravnije ponijeti, što manje govoriti jer su oni ionako na našoj strani.”

Sekolec: “Kad govorimo o koridoru (za doticaj s otvorenim morem), sjevernija crta znači duži koridor i u tom slučaju, zbog dvosmjerne plovidbe, mora biti širi. Vukas je ponavljao kao papiga – trebamo samo režim, trebamo samo režim. Išao mi je na jetra. Onda je Vukas dodao da će Slovenci imati najveću moguću slobodu u hrvatskom teritorijalnom moru. No, tad ga je zgrabio Vaughan Lowe (jedan od sudaca) i kazao da je to perverzno.

Guilliaume je impresioniran sporazumom Drnovšek-Račan. ‘To uopće nije loše, to što tamo piše’, tako mi je rekao. Guilliaume pak nije sklon dijelove južno od Dragonje dati Sloveniji. Gledali smo slike, googlali, gledali Google Earth, vidjeli Jorasovu kuću. Guilliaume je rekao: ‘Znate, ovo je mjesto… Nisam nešto za ekologiju. Taj južni dio je za komarce i žabe.’ Guilliaume daje malo previše važnosti 1955. godini”.

Drenik: “Ja sam pripremala naše političare da smo oko Dragonje izuzetno pesimistični, tako da to u principu znaju. Što je Vukas rekao u raspravi na kopnu?”

Sekolec: “Šutio je.”

Drenik: “Kad nema ekspertize.”

Drenik: “A znaš što je još važno? Možda da Guilliaumeu jednom samo kažeš da kopno nije nevažno, da su nam važne samo četiri stvari – nasipi na Muri koje smogradili i koji su nam za obranu od poplave, Brezovec, drage i solana. To reci i ne kompliciraj. Ove četiri stvari su na, meni su važne, a čini mi se da Hrvatima nisu. Ako izgubimo, bit će katastrofa”.

Sekolec: “Pošalji mi popis efektivnosti, i ne samo to već i sve tvoje opise i primjedbe. Tu bih listu dao Dirku (Pulkowski, službenik Suda) da je uključi”.

Drenik: “Katastar je nepotpun i nije ga predala ni slovenska ni hrvatska strana.”

Sekolec: “Pregledaj ga ipak i osiguraj mi streljivo. Znaš, ja bih njima rekao: Dragi arbitri, imamo vrlo nepotpune podatke… Pogledao sam slovenski dio katastra i dajem vam sljedeće primjere – tu, tu i tu… Ako tamo ima nečega korisnog, ja bih to predao kao svoj spis. Ne znam koliko ćeš imati vremena u Ministarstvu, zbog doktorata, a i da ne odvuku?”

Drenik: “Neće, to je dogovoreno s ministrom (Karl Erjavec).”

Sekolec. “Da mi daš što više streljiva, lijepo, pregledno, sektor po sektor. Ja ću to editirati tako da ću reći da su moji zapisi… Mislim, da im eventualno, čisto neformalno dam u ruke.”

Drenik: “Ako budeš slao dalje te dokumente, onda bi bilo najbolje da dođeš i doneseš svoj kompjutor. Otvorimo file i samo prenesemo podatke zato da ti budeš naveden kao autor… To je najsigurnije.”

Drenik: “Što ako bi se, recimo, dan prije ili ne znam kad, susreo s Brunom (Bruno Simma, sudac)?”

Sekolec: “Znaš što, ja ionako imam dogovorenu večeru kod Brune.”

Drenik: “Ah, super! Njemu bi mogao reći… ‘Ok, razumijem’, onako lagano, ‘ali kopno, meni se čini…’ Nemoj mu dati 500 argumenata, već reci: ‘Pogledaj, mislim da nije tako’. On će, po mome, to prenijeti Guilliaumeu. I ako Simma kaže: ‘Joj, meni se čini da bismo mogli kopno još jedanput pogledati.’ Znaš što mislim.”

Sekolec: “Radit ću na Simmi.”

Sekolec: “Jesi li ti čula neku muziku. Nakratko te nisam čuo, ali jesam muziku. ”

Drenik: “Ne, nisam, ja ništa.”

Sekolec: ”Baš bizarno.”

MP/foto:you tube


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->