U Borićevcu spomenik za ubijene Iveziće: ‘Žrtve velikosrpskog ustanka u Srbu’

srpanj 27, 2017 maxportal
Share Button

U sjećanje na 24 civilne žrtve iz obitelji Ivezić, koje su ubili ustanici iz Srba bacivši ih 27. srpnja 1941. godine u jamu u šumi na Dabinom vrhu pokraj sela Brotnje, postavljen je spomenik.

 

Spomenik zajednički otkrili  izaslanik premijera i ministra hrvatskih branitelja Ivan Vukić, član obitelji potomaka obitelji Ivezić Ivan Pražetina i predsjednik Udruge povratnika Ličko-senjske županije Frane Vrkljan.



Komemoracija obiteljima Ivezić i postavljanje spomenika vjerojatno je razlog što je proslava tzv. ‘Ustanka u Srbu’, a koje organizira Srpsko narodno vijeće i Savez antifašističkih boraca Hrvatske, pomjerena s 27. na 29. srpnja.

Iako se ni Ante Deur, izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, niti Josip Đakić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, kao ni Vukić nisu željeli izjasniti oko razloga pomicanja službenog obilježavanja u Srbu za dva dana, svi su govornici, uključujući i ličko-senjskoga biskupa u miru Milu Bogovića jedinstveno ustvrdili da 27. srpnja 1941. godine nije počeo ustanak kao reakcija na “navodni ustaški teror”, već je to bio početak velikosrpske strategije čišćenja prostora od hrvatskog i nesrpskog stanovništva.

Đakić: Ustanak u Srbu bio je velikosrpska pobuna

HDZ-ov saborski zastupnik Josip Đakić, rekao je kako je napokon nakon 76 godina na vidjelo izišla “povijesna istina puno puta zatomljena laži”, koja govori o tome kako je počeo “ustanak naroda u Hrvatskoj”, poistovjetivši ga s velikosrpskim programom i pobunom, osnivanjem SAO Krajine i početkom Domovinskog rata.

 

“O tome niti smo govorili, niti smo znali, niti smo smjeli govoriti, kao ni o ovim žrtvama za koje se nije smjelo znati niti do njih doći, a danas su ipak doživjele satisfakciju. Ovo je prvi slučaj da se je jasno reklo što se dogodilo i tko je počinitelj. Na ovom spomeniku jasno piše tko su bili ustanici i što su učinili. Pitam se samo je li stvarno ustanak jednako ubojstvo, jednako zvjerstvo, jednako masakr, je li to ustanak ili je to barbarstvo”, rekao je Đakić.

Postavlja se pitanje svih pitanja – tko su ti barbari, koji su diljem Hrvatske od 1941. godine sve do Domovinskog rata cijelo vrijeme provodili teror nad hrvatskim narodom, ubijali ga, masakrirali i proganjali… Tako su se mogli i ovi iz “balvan revolucije” zvati ustanicima jer su jednako činili kao i ovi ustanici iz 1941. godine. Ta usporedba me zapravo zapanjuje, jer smo dva puta od istih “ustanika” stradali, kazao je Đapić.

Optužio je pobjednike u Drugom svjetskom ratu da su “povijest pisali lažima” i ustvrdio da je u Hrvatskoj još “na stotine grobišta i tisuće kostiju žrtava nevinih civila, razoružanih vojnika i zarobljenika”, koji još uvijek čekaju satisfakciju kakvu su Ivezići dobili sa 76 godina zakašnjenja. 

Nakon mise zadušnice za ubijene članove obitelji Ivezić u crkvi u Boričevcu održan je sprovodni obred nakon kojeg je lijes s posmrtnim ostacima Ivezića u procesiji odnesen na obližnje groblje, gdje je svečano pokopan.

Bogović: Tražimo osudu “ustaničke puške” iz Srba

Govoreći o slavljenju “ustaničke puške” iz Srba, biskup Bogović rekao je kako bilo i onih koji su osudili zločin u Brotnji i Boričevcu nad domicilnim hrvatskim stanovništvo, ali je dim te ustaničke puške, koji se i danas slavi, zapravo bio “logična posljedica onoga što je davno bilo pripremano Hrvatima i katolicima” i što je bio glavni zadatak tih “ustanika i te puške”.

Nedavno je netko rekao da bi tada ubili i Boga da je bio sišao s neba i rekao da je Hrvat, kazao je Bogović dodavši da su “zločinački odjeci te ustaničke puške još dugo poslije odjekivali na našim prostorima, pa su se čuli i na Bleiburgu, na križnim putevima, Jazovkama i drugim jamama i jazbinama”. Zato danas tražimo da se javno osudi zločinački učinak te “ustaničke puške” iz Srba, poručio je Bogović.

Ozdravljenje društva lakše se i bolje prepoznaje po odnosu prema tim žrtvama koje su bile pojedinačne osobe, a ne tek hrpa kostiju s DNK uzorcima, kazao je Bogović.

Suprotno Đakićevoj najavi traženja ostataka “po šumama i gorama”, Bogović je ponovno predložio da se u podnožju crkve Hrvatskih mučenika, na Krbavskom polju ispod Udbine, podigne jedinstveno i reprezentativno spomen-obilježje, gdje bi se tijekom čitave godine mogao odavati pijetet svim žrtvama stradalima u ratu. Na tome bi križnom putu svaka biskupija mogla imati svoje posebno mjesto za godišnja okupljanja i sjećanja na te žrtve, dodao je.

Srpsko narodno vijeće i Savez antifašističkih boraca Hrvatske najavili su za subotu, 29. srpnja, organiziranje narodnog zbora u Srbu, kod spomenika ustanku, na kojem će odati počast ustanicima i civilnim žrtvama palim 1941. godine.

MP/Hina/Foto:FaH



Komentari
Share Button