UNIŠTI PA KUPI: Kako je propao tajni plan preuzimanja Hrvatske poštanske banke!

veljača 2, 2015 maxportal
Share Button

JOŠ u vrijeme ministra financija Ivana Šukera krenulo su u stvaranje preduvjeta za privatizaciju po hrvatskom modelu „uništi pa prodaj“, pa je tako ministar financija Ivan Šuker smijenio tadašnju upravu na čelu s Josipom Protegom, a na čelo Hrvatske poštanske banke postavio Čedu Maletića koji u „privatizaciji“ banaka već ima golema iskustva. Za dugogodišnje ministre financija Šukera i Linića,  Čedo Maletić bio je idealan izbor sa već dokazanim iskustvom kako Banku uništiti i pripremiti za predaju ERSTE BANCI.

Takvim odabirom je bio zadovoljan i Petar Radaković, bliski prijatelj dvojice ministara s kojima je ERSTE BANKA realizirala mnogobrojne ugovore čije će posljedice realizacije u vrijeme njihovog obnašanja dužnosti još godinama osjećati svi građani „Lijepe naše“. Zaduživanje države po nerealno visokim kamatnim stopama, jamstvo su stagnacije proračuna Republike Hrvatske, ali i jamstvo ostvarenja visokih profita nekoliko banaka u Hrvatskoj koje harače hrvatskim tržištem kapitala, te putem lihvarskih kamatnih stopa preuzimaju gospodarski potencijal države.šuker and co

Oko 44 posto bankarskog sektora je prodano nedugo nakon dolaska Račana na mjesto premijera i Mesića na mjesto predsjednika. Tu se odmah pojavila i figura velikog majstora privatizacije Slavka Linića. Bila je to „revolucionarna” 2000. Već 2003. godine strancima je rasprodano je preko 90 posto hrvatskih banaka. Floskula o tome da je to samo posljedica onoga što su činile prethodne garniture je komunikacijski lako provediva, ali je posve netočna.

Ključnim ljudima 90-ih nije cilj bila privatizacija banaka. Bio je to cilj socijalističkih struktura koje su banke 80-ih suludim političkim komunističkim megalomanskim projektima dovele u insolventnost, a onda iskoristile priliku da ih preuzmu 90-ih sa svojim stranim partnerima i uz suradnju ponekih „operativaca„ iz tadašnje vlasti. Time je stvorena platforma da se u nekoliko sljedećih godina osigura rijetko zabilježeno otimanje imovine građana i tvrtki uz nekoliko jednostavnih lihvarskih trikova. Prvi trik je zahtijevanje nerazmjernih jamstava za kredite čime je pod hipoteku dospio značajan dio nacionalnog bogatstva, bilo da se radi o privatnoj ili imovini tvrtki. Enormno visoke a potom i promjenjive kamatne stope oduzimale su bilo kakvu šansu da se bilo tko iz ovog stiska izvuče.

Ključni operativac Čedo Maletić

Jedna od bitnih infrastruktura za kontrolu procesa bio je HNB. U vrijeme privatizacije PBZ-a, guverner HNB-a je bio Marko Škreb. Direktor Sektora nadzora i kontrole bio je Čedo Maletić, nedavno razriješeni predsjednik uprave HPB-a. Tada je bio jedan od ključnih operativaca u „rješavanju” PBZ-a, kao direktor sektora nadzora i kontrole HNB-a, a kao takav je u detalje znao portfelj banke što je kupcima PBZ-a itekako bilo bitno i korisno.

0209007.48[1]

Marko Škreb

Drugi ključni operativac bio je Mladen Šunjić, direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, koji je i potpisao ugovor s Banca Commerciale Italiana (BCI) o prodaji 66,3 posto dionica Privredne banke Zagreb za 301 milijun eura. Suglasnost je dala Hrvatska narodna banka. Talijani su tada i obećali kako će Božo Prka (pjevač iz Vlaka za Vukovar) i njegov tim dugo ostati u banci. Obećano – izvršeno.

Marko Škreb tada biva nagrađen pozicijom direktora MMF-a u Tirani a vraća se, gle čuda, na mjesto glavnog ekonomista PBZ-a gdje, valjda kao član tima Bože Prke, promišlja strategiju PBZ-a. Dakle, prvo je dao suglasnost za prodaju PBZ-a a onda se u tu istu banku vraća kao glavni ekonomist. Na kraju, kako su Talijani (vlasnici banke ako to jesu) i obećali, već dugo, dugo i sretno svi oni kao složna obitelj upravljaju bankom.

Čedo Maletić biva nagrađen mjestom vice guvernera Hrvatske narodne banke odakle odlazi u Imex banku. Od tamo, praćen kaznenom prijavom, dolazi na mjesto čelnika HPB-a gdje radi ono što najbolje zna: pakira banku za prodaju. Slavko Linić je riješio, bezuvjetno i svakako, HPB prodati. Tako je to dogovorio sa svojim prijateljem Petrom Radakovićem, šefom Erste banke u Hrvatskoj. Prijatelje se, ipak, mora poštivati pa i ako cijena padne zbog problema unutar banke, nema veze. Obraz je sačuvan bez obzira što će cijenu opet, pod istim akterima, platiti hrvatski građani.

Pretpostavljamo da je jedan od odgovora glavnog stratega privatizacije, Linića, trebao biti kako je bolje da uđe privatni kapital jer bolje upravlja bankom od države. No, grupacija Fantasyland spriječila je privatizaciju HPB-a i Linićev pokušaj da ponovi već uhodani model otimačine kada je prodana Splitska banka, čijih su 57 posto dionica Račanovi esdepeovci 19.travnja 2000. godine prodali talijanskoj banci Unicredito za 48,4 milijuna eura i to oglasili kao «vrlo mudru odluku Vlade» koja će pomoći preporodu Dalmacije.

Nakon toga u prosincu 2001. godine Bank Austria dobiva dopuštenje od savjeta HNB na kupnju 100 posto dionica ST banke, što Unicredito i HFP prodaju za 136 milijuna eura, da bi na kraju nakon par godina ST banku od Bank Austria kupila francuska banka Societe Generale za «samo» 1.010.000.000 eura – zaista mudra odluka SDP-ove Vlade (Crkvenac + Linić) na kojoj je državni proračun izgubio oko 800 milijuna eura.”objava-5[1]

Isto je planirano i s Hrvatskom poštanskom bankom koja se u vrijeme ministra Ivana Šukera nalazila u vlasništvu Hrvatske pošte i Hrvatskog fonda za privatizaciju na čijem je čelnom mjestu bio uhljebljen Vedran Duvnjak, inače do tada zamjenik ministra financija Ivana Šukera. Istovremeno, Vedran Duvnjak je obnašao i poziciju zamjenika predsjednika Nadzornog odbora Hrvatske poštanske banke, te kao takav bio idealna osoba za odraditi posao svojim političkim pokroviteljima.

Slučaj  „Riječka banka i Bijele noći“

Riječku banku, koju je za sramotno malih 55 milijuna EUR kupio Radaković, za sebe i za svoje austrijske gazde, u ime RH, prodao je DAB. To znači da je sve smeće iz banke uzeo DAB na pleća hrvatskih građana a ono što je dobro prodao ERSTE-u. Slavko Linić je tada, gle koincidencije, bio potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske. Obavio je dobar posao, baš kao i sa bušotinama „Bijele noći” u vlasništvu INA-e tada koje je prodao za 74 mil. dolara. Mladen Šunjić, pored toga što je kao čelnik DAB-a prodao PBZ, bio je i predsjednik NO Riječke banke u vrijeme nanošenja štete Riječkoj banci. Tada je izjavio da nepravilnosti u radu Riječke banke nije bilo. Baš uostalom kao i Slavko Linić.

U to je vrijeme bitnu ulogu u svemu igrao i Čedo Maletić kao viceguverner HNB-a. Nije baš izlazio u javnost jer je imao problem s obzirom da je tada Charlemagne Capitalu, vlasniku Nove banke, bivše Zadarske, progledao kroz prste glede pranja novca kroz kvazi konzultantske usluge. Sve skupa je kasnije prodano Mađarima. Baš uostalom kao i INA. Mladen Šunjić je poslije prešao u HPB. Zbog skandala je, dakle, Riječka banka pripojena Erste-u, kako smo već naveli, prijateljski uz prijateljsku cijenu i uskoro je nestala sa obzora financijskog tržišta Hrvatske.

Pokazatelja o sprezi koja uvijek uključuje iste osobe kada je privatizacija banaka u pitanju je na pretek. Ima li kraja tome? Ima. Kada se sve rasproda onda je kraj i hrvatski građani nemaju više ništa. A kraj može biti i drugačiji, puno bolji. To je da ovim i svim drugim involviranim ljudima DORH, kojem je to i posao, konačno stanu na kraj za sva vremena.

TUŽBE GRUPACIJE FANTASYLAND PROTIV HPB-a i DRŽAVE VEĆE OD MILIJARDU KUNA!

PROJEKT Fantasyland u nekad popularnom samoborskom kupalištu Šmidhen krenuo je u realizaciju 2009.godine kada je na tiskovnoj konferenciji najavljen početak izgradnje najvećeg vodenog i zabavnog parka u ovom dijelu Europe koji je trebao otvoriti više od 800 novih radnih mjesta. Ali tada kreću problemi za investitore u projekt Fantasyland s kojima se vjerojatno ni jedan od investitora u civiliziranim i pravno uređenim društvima nikada nije, a vjerojatno niti neće susresti.uprava-11[1]

Pet godina kasnije, problemi kreću za cijelu kriminalnu hobotnicu uhljebljenu na najvišim državnim pozicijama u kojoj se nalaze imena i „lijevih“ i „desnih“, pa i onih koji su u svom radu „neovisni“, i trebali biti izvan politike. Svi akteri koji su ispred HPB-a i Hrvatskog fonda za privatizaciju sudjelovali u nezakonitom postupanju i opstruiranju realizacije projekta Fantasyland razriješeni su s dužnosti Odlukom Vlade Republike Hrvatske, ali još uvijek nitko nije odgovarao za štetu koju su pričinili državi. Razlog tome treba tražiti upravo u onim „neovisnim“ institucijama naše države koje godinama štite kriminal na državnoj razini, umjesto da ga u samom začeću spriječe.

Predsjednica HDZ-ove Vlade Jadranka Kosor smijenila je Vedrana Duvnjaka i Ivu Galić s čelnih mjesta Agencije za upravljanje državnom imovinom, Petra Čobankovića nakon afere „Planinska“ u kojoj je pronevjerono 17 milijuna kuna državnog novca, a ministra financija Ivana Šukera nakon afere „INA MOL“ u kojoj je razotkriveno da je jedan od supotpisnika odluke Vlade u predaji upravljačkih prava MOL-u.

Predsjednik SDP-ove Vlade Zoran Milanović, smijenio je Slavka Linića odmah nakon što je grupacija Fantasyland blokirala imovinu HPB-a i spriječila Linićev pokušaj privatizacije, a nakon što su na vidjelo isplivale mnoge nezakonitosti i nepravilnosti  u radu HPB-a pod vodstvom Čede Maletića, HNB je naložio rezervacije veće od 400 milijuna kuna što je bio i više nego dovaljan razlog sazivanja hitne sjednice Vlade RH i smjene Uprave HPB-a na čelu s Čedom Maletićem.

Tako je propala privatizacija HPB-a razotkrila Linićeve predstečajne nagodbe i prodaju imovine Banke ispod svih tržišnih vrijednosti, poput tvrtke KIO ORAHOVICA koju je Čedo Maletić u bescjenje prodao po gotovo deset puta manjoj vrijednosti nego je sama vrijednost te tvrtke, što je bio samo jedan od okidača koji je primorao Zorana Milanovića da se očisti od svog neposlušnika Linića koji mu je stvarao probleme unutar stranke.

KOORDINIRANE NEZAKONITOSTI VEDRANA DUVNJAKA I ČEDE MALETIĆA POD POKROVITELJSTVOM VISOKE POLITIKE STAJAT ĆE POREZNE OBVEZNIKE MILIJARDE KUNA!

Hrvatski fond za privatizaciju, na čelu s Vedranom Duvnjakom, a predsjednik Upravnog odbora bio je tadašnji ministar Petar Čobanković, dvije je godine opstruirao početak izgradnje projekta Fantasyland u koji su investitori uložili milijune eura. Više od 700 dana projekt Fantasyland je čekao na potpis parcelacijskog elaborata vodenog parka, a kada je nadzor Državne geodetske uprave, koji je naručio predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak, potvrdio da je elaborat izrađen sukladno zakonu, čelni čovjek HFP-a je pokrenuo četiri sudska postupka protiv grupacije Fantasyland pred Općinskim sudom u Samoboru blokirajući imovinu na kojoj je trebala započeti izgradnja Fantasylanda.

Međutim, grupacija Fantasyland je protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju pravomoćno okončala sve sudske postupke  u svoju korist. Vedran Duvnjak doživio je fijasko.

Ni to nije bilo dovoljno tadašnjim čelnim ljudima fonda da potpišu parcelacijski elaborat bez kojeg investitori nisu mogli  ishoditi pravomoćne dozvole za izgradnju. Hrvatski fond za privatizaciju je naručio i reviziju ispunjenja ugovornih obveza, ali i revizija, koju je provela revizorska tvrtka izabrana od strane predsjednika Fonda, utvrdila je da je grupacija Fantasyland ispunila sve ugovorne obveze prema državi.

Bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor je te izborne 2011.g. smijenila Vedrana Duvnjaka s pozicije na koju  ga je imenovao bivši premijer Ivo Sanader, a Petar Čobanković bez oklijevanja uhljebio je svog miljenika na mjesto državnog tajnika u Ministarstvo poljoprivrede. Tako je Vedran Duvnjak, razriješen zbog nekompetentnog i neodgovornog upravljanja državnom imovinom, postao kompetentni državni tajnik u Čobankovićevom ministarstvu poljoprivrede.

TUŽBE FANTASYLANDA SPRIJEČILE ERSTE U PREUZIMANJU HPB-A!

HPB je nekretninu procijenjenu 2,1 milijun eura protupravno otuđio za samo sto tisuća kuna

Fantasyland je više puta pisao i Slavku Liniću koji je, kao oporbeni političar, bio član Nadzornog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju. Prepiska se nastavila kad je Linić postao ključni čovjek u Milanovićevoj Vladi, a vezano za poslovanje uprave Hrvatske poštanske banke (HPB), koja je u državnom vlasništvu i pripada u resor ministra financija. Iz grupacije Fantasland upozoravali su Linića i prije privatizacije o, kako kažu, nezakonitim radnjama uprave Čede Maletića, upozoravali su i na moguće posljedice koje će imati država zbog takvog postupanja vezano uz tada najavljivanu privatizaciju HPB-a.

U pismu upućenom Liniću kao ministru financija posebno su ljuti na ponašanje čelništva Hrvatske poštanske banke zbog kršenja ugovornih obveza, Zakona o obveznim odnosima, Zakona o Bankama i Zakona o zaštiti potrošača. Tvrtka Fantazija projekt, koja upravlja projektom FANTASYLAND, bila je u poslovnom odnosu s Hrvatskom poštanskom bankom koja je kreditno pratila realizaciju projekta s iznosom nešto većim od 40 milijuna, a napetost odnosa je kulminirala kada je HPB prodala nekretnine koje su bile pod zalogom banke u vrijeme kada klijent Fantazija projekt  nije imao nikakvih dospjelih obveza prema banci.

O protupravnim radnjama sada već bivše uprave na čelu s Čedom Maletićem, koja je smijenjena odlukom Vlade Zorana Milanovića, grupacija Fantasyland je, kako piše u dopisu, detaljno izvijestila i Hrvatsku narodnu banku koja je utvrđenim nadzorom o čemu su mediji već pisali utvrdila čitav niz nepravilnosti u upravljanju bankom što je rezultiralo povećanim rezervacijama većim od 400 milijuna kuna koje je naložio HNB.

Hrvatska narodna banka je izdala i očitovanje grupaciji Fantasylanda temeljem njihove pritužbe na nezakonito postupanje uprave Čede Maletića, te u svom očitovanju navodi kako se radi o povredama zakona od strane Hrvatske poštanske banke, a vezano uz kaznena djela počinjena od strane odgovornih osoba Hrvatske poštanske banke. Hrvatska narodna banka je uputila grupaciju Fantasyland da se obrati nadležnom državnom odvjetništvu.

Nakon što ministar  financija nije poduzeo nikakve  mjere da se problemi riješe grupacija Fantasyland je podnijela Trgovačkom sudu tužbu protiv Hrvatske poštanske banke radi naknade štete što je u konačnici rezultiralo propalim pokušajem privatizacije Hrvatske poštanske banke, a sada već bivši ministar financija je tada samouvjereno iskazivao kako će se banka prodati, te da nitko neće zaustaviti prodaju Hrvatske poštanske banke.fanatasyyy[1]

No, dogodilo se upravo suprotno. Radi tužbi za naknadu štete koje je grupacija Fantasyland podnijela pred trgovačkim sudom u Zagrebu blokirana je imovina Banke, što je u konačnici rezultiralo propalim pokušajem Slavka Linića da preda u ruke ERSTE BANCI i posljednju banku u državnom vlasništvu. OTP Banka je odustala od davanja obvezujuće ponude, dok je ERSTE banka Vladi Republike Hrvatske dostavila uvjetovanu ponudu tražeći jamstva države po tužbama za naknadu štete koje je podnijela grupacija Fantasyland iz Samobora, te smanjivši svoju ponudu za kupnju HPB-a sa planiranih 135 milijuna EUR-a na iznos od 103 milijuna EUR-a.

Neposredno prije davanja obvezujućih ponuda, u pismu ministru Liniću Fantazija projekt navodi i veći broj sličnih slučajeva u kojima HPB krši zakone o bankarskom poslovanju, da podcjenjuje klijente s kojima je u poslovnom odnosu i djeluje protivno načelima savjesnog poslovanja. Naveden je veći broj slučajeva u kojima uprava banke na čelu s Čedom Maletićem ne poštuje dogovorene obaveze i rokove, a sve na štetu klijenata, da ne odgovara na dopise, krivotvore dokumente i  zlorabe povjerenje u gospodarskom poslovanju.

„U uređenim pravnim sustavima je nepojmljivo i nedopustivo da Banka otuđi nekretninu koja se nalazi pod zalogom Banke temeljem zaključenog Ugovora između Banke i Klijenta, a koji ugovor je aktivan i na snazi bez dospjelih obveza Klijenta prema Banci. I sva ostala prethodno navedena postupanja Banke predstavljaju grubo kršenje zakonskih propisa i pravila u postupanju koja zasigurno nisu prisutna u uspješnim i pravno uređenim europskim sustavima, što ima i direktan utjecaj na trenutnu gospodarsku situaciju u državi“, navodi se u dopisu grupacije Fantasyland upućenom bivšem ministru financija Slavku Liniću.

Stoga, premijer Zoran Milanović i nije imao dvojbi prihvatiti ili odbaciti ponudu ERSTE BANKE, a neuspjeli pokušaj privatizacije HPB-a je samo razotkrio sve aktere i zagovaratelje prodaje posljednje banke u vlasništvu države čije su namjere bile ne PRODATI Hrvatsku poštansku banku PREDATI već unaprijed dogovorenom „kupcu“.

Pročitajte što u pismu pišu iz Fantazijaprojekta:  



D. Lukić




Share Button