USKOK i Državno odvjetništvo krivi za prekid suđenja u slučaju „Bankomat“

listopad 31, 2014 maxportal
Share Button

PREKINUTO SUĐENJE „HPB BANKOMAT“: MANIPULACIJE USKOKA I DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA UZROKOVALE PREKID SUĐENJA  ZA NAJVEĆU BANKARSKU AFERU

PROŠLO je gotovo pet godina od početka famozne akcija USKOK-a pod nazivom „HPB BANKOMAT“ koja je uz bombastičnu medijsku hajku bila okosnica tadašnjih početaka borbe protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta. Nije bilo niti jedne TV i radio postaje, dnevnih i tjednih novina i portala koji nisu svakodnevno izvještavali javnost o akciji USKOK-a protiv  bivšeg predsjednika uprave Josipa Protege i klijenata banke jer su navodno davali povlaštene kredite kojima su oštetili Banku, a sve kako bi navodno sebi i menagamentu banke isplaćivali bonuse koji im ne pripadaju.

Optužnica po kojoj su se članovi uprave Protega i dr. udružili u grupu, a klijenti  Banke poticali na odobravanje kredita  nije bila opstojna i uvjerljiva za najpoznatijeg suca  u Hrvatskoj, Ivana Turudića, predsjednika Županijskog suda u Zagrebu koji je predsjedao optužnim vijećem u slučaju „HPB BANKOMAT“ .  turudiccccŽupanijski sud u Zagrebu je nekoliko puta vraćao optužnicu USKOK-u  zbog nedostatka dokaza i radi boljeg  razrješenja stvari ,  ali se optužnica svaki put vraćala na sud u nepromijenjenom obliku i bez ijednog dokaza,  što je u konačnici rezultiralo odbacivanjem optužnice.



Da nešto nije u redu s optužnicom „HPB BANKOMAT“ dalo se naslutiti odmah na početku sudskog postupka koji je krenuo prije više od četiri godine. A kako stvari stoje, upitan je i nastavak daljnjeg tijeka postupka jer su na vidjelo isplivale nezakonitosti i nepravilnosti kojima je cijeli slučaj vođen od strane odgovornih osoba u državnom odvjetništvu i USKOK-u.

Nitko ne sumnja u stručnost i kvalificiranost suca Ivana Turudića koji je sudio u najvećim sudskim procesima,  Sanader , Perković i dr., jer sudac  s tolikim iskustvom, ugledom i reputacijom ne bi odbacio optužnicu bez razloga, niti bi je prethodno više puta vraćao USKOK-u kao nerazumljivom.

Slaven Čolak

Slaven Čolak

Zar već tada nije bilo vrijeme za  uključiti alarm i vidjeti što se zaista događa sa slučajem BANKOMAT“?  Je li isplativije na vrijeme sagledati suštinu problema i promijeniti što nije dobro, ili ustrajati i nastaviti dalje sa postupkom na štetu svih,  u konačnici, ponajviše na štetu građana Republike Hrvatske koji plaćaju cehove neodgovornosti i nekompetentnosti što je u većini slučajeva u uzročno posljedičnoj vezi.

Slučaj „ Bankomat“ bio je jedan od prvih pokrenutih procesa Mladena Bajića  popraćen bombastičnim medijskim linčem kao niti jedan drugi proces, izuzev možda onog bivšeg premijera Ive Sanadera. Glavni državni odvjetnik je predstavljen kao spasitelj Hrvatske i njenih građana koji je bezrezervno krenuo u borbu protiv sveopćeg kriminala, a optuženi u slučaju „BANKOMAT“   već unaprijed osuđeni ne samo od državnog odvjetništva, već tada i od svih građana kojima je ta krivnja javno prezentirana.

Još je nedostajala  samo presuda Suda kao puka formalnost, i svi su trebali biti zadovoljni. I glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, i Vlada Jadranke Kosor na putu u europsku uniju, i Europa koja nas u Europsku uniju tada trebala primiti kao punopravnu članicu koja  je uspješno zatvorila poglavlje 23.

Kako saznajemo, suđenje u slučaju BANKOMAT prekinuto je na zahtjev VIII optuženog Slavena Čolaka kojem su državno odvjetništvo i USKOK mjesecima onemogućavali uvid u spis, te protivno zakonu podnijeli optužnicu samo na osnovu naloga o proširenju istrage a bez da je USKOK priložio sudu dokaze prikupljene u istražnim i predistražnim radnjama.

Na zadnjem održanom ročištu kada je donijeta odluka suda o prekidu postupka, vodila se burna rasprava na kojoj su odvjetnik Mate Matić i optuženi Slaven Čolak iznijeli dokaze koji govore da je zamjenica ravnatelja USKOK-a  Sani Ljubičić svjesno i s namjerom prikrivala dokaze koji govore u prilog obrani i nedužnosti optuženih.

Prema informacijama kojima raspolažemo, obrana  je sudu priložila dokaze iz kojih je vidljivo da USKOK više od 50 mjeseci nije zatvorio spis po kojem su se vodile istražne i predistražne radnje, od mjeseca svibnja 2010.g. do kolovoza 2014.g., te da su u međuvremenu tijekom razdoblja od 50 mjeseci državno odvjetništvo i USKOK provodili dokazne radnje i vršili ispitivanja svjedoka, te prikrivali dokaze koji idu u prilog obrani iz čega proizlazi da je  spis USKOK-a ostao aktivan i nakon što je podnijeta optužnica USKOK-a u srpnju 2010.g., te da USKOK  nije priložio Sudu niti jednu provedenu dokaznu radnju čime je svjesno i s namjerom prikrivao dokaze koji idu u prilog VIII optuženom Slavenu Čolaku

Naime, više puta je optužnica vraćana USKOK-u  radi boljeg razjašnjenja stvari,  te je u konačnici i odlukom suda odbačena, no tada moćnog Mladena Bajića iz neugodne situacije spasio je Vrhovni sud Republike Hrvatske pod predsjedanjem sutkinje Senke Klarić Baranović koji je uvažio žalbu USKOK-a  na način da je potvrdio optužnicu zaključivši u svom obrazloženju da unatoč nepostojanju materijalnih dokaza  treba provesti glavnu raspravu, te kako stoji u rješenju Vrhovnog suda „valja poći od činjenice da članovi grupe koji su se povezali u grupu radi činjenja kaznenih djela, po prirodi stvari djeluju konspirativno, pod velom tajnosti, tako da se rijetko dolazi do personalnog dokaza“.

U europskom zakonodavstvu ne postoji sudska praksa koja  bi omogućila  potvrđivanje optužnica bez ijednog materijalnog dokaza, no u Hrvatskoj i to je moguće.

O nezakonististima i nepravilnostima u radu DORHA i  USKOK-a obaviještene su sve nadležne institucije republike Hrvatske. U riješavanje problema uključena su najvažnija državna tijela: Ured predsjednika Sabora RH, saborski Odbor za pravosuđe i Odbor za predstavke i pritužbe.

Dopis Fantazija projekta od 01.10.2014.g. Vladi RH, Saboru, Ministarstvu pravosuđa i ostalim institucijama:

Iz izvora bliskih Vladi Republike Hrvatske saznajemo da je prema najvišim državnim tijelima pristigla pritužba Slavena Čolaka koji je godinama upozoravao čelne osobe državnog odvjetništva i USKOK-a o kršenju zakona i nepravilnostima u radu odgovornih osoba unutar tih institucija.

U posjedu smo dokumenta koje je Slaven Čolak uputio prema svim najvišim državnim tijelima u Republici Hrvatskoj, a vezano uz kršenje zakona od strane državnog odvjetništva i USKOK-a u slučaju „HPB BANKOMAT“, te uz višegodišnje nepostupanje DORH-a i USKOK-a po kaznenim prijavama protiv bivših čelnika Hrvatskog fonda za privatizaciju.

Iz tih dokumenta koje u cijelosti objavljujemo, vidljivo je da je svim nadležnim i mjerodavnim institucijama upućeno više desetaka pritužbi i dostavljena i više nego obimna dokumentacija vezana uz nezakonito postupanje DORH-a i USKOK-a, a kako nam je neslužbeno priopćeno pokrenuti su nadzori i kontrole kojima je zatraženo postupanje čelnih ljudi državnog odvjetništva po predmetnim pritužbama.

Dopis Slavena Čolaka od 01.10.2014.g.   Vladi RH, Saboru, Ministarstvu pravosuđa i ostalim institucijama:

Prema neslužbenim informacijama iz izvora bliskih Uredu predsjednika Sabora Republike Hrvatske saznajemo da je i s njihove strane pokrenut nadzor vezano uz predstavke Slavena Čolaka na nezakonit rad državnog odvjetništva i USKOK-a, a da po predmetnim predstavkama postupaju i ostala nadležna i mjerodavna tijela.

Inače, već smo ranije izvijestili o podnijetim tužbama za naknadu štete koje su podnijele tvrtke Fantazija iz Samobora protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju u iznosu većem od milijardu kuna, a kako smo uspjeli neslužbeno doznati iz izvora bliskih Centru za restrukturiranje i prodaju, šanse za uspjeh tih tužbi su vrlo realne.

CVITANU NEDOSTAJE 8,4 MILIJUNA KUNA  ZA PLAĆANJA SUDSKIH VJEŠTAKA, A BAJIĆEVOM VJEŠTAKU VLADIMIRU KRKLECU USKOK PLAĆAO UNAPRIJED

Mnogo je kritika bilo upućeno bivšem glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću na račun HPB Bankomata. Mediji su već pisali o famoznom vještačenju u slučaju HPB BANKOMAT kada je USKOK izradu vještačenja povjerio dvojici sudskih vještaka  iz Splita, Vladimiru Krklecu, umirovljeniku i bivšem oficiru JNA bez ikakvog  iskustva u izradi financijskih vještačenja i Anti Blaževiću koji je u to vrijeme 2010.g. bio predsjednik uprave Banke splitsko dalmatinske koja se nalazi u suvlasništvu Ecije Bajić Kuljiš, inače supruge  tada glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, .

Kako se radilo o složenom predmetu u kojem sukladno zakonu trebaju biti izrađena dva vještačenja, USKOK je to i učinio, međutim, vještačenje izrađeno od vještaka Ante Blaževića nije bilo po volji USKOK-u, pa  je USKOK to vještačenje prikrio i podnio optužnicu na temelju samo jednog vještačenja što je protivno zakonu o kaznenom postupku.

Naime, obrana optuženih je došla do saznanja da su u to vrijeme prije i nego je izdan nalog USKOK-a za vještačenje u slučaju HPB BANKOMAT  više puta održavani sastanci Mladena Bajića i zamjenice ravnatelja USKOK-a sa sudskim vještakom Vladimirom Krklecom.

Sve to je potvrdio i sam sudski vještak Vladimir Krklec na Županijskom sudu u Zagrebu kada je odgovarao na pitanja obrane i predsjednika optužnog vijeća u HPB BANKOMATU, suca Ivana Turudića koji mu je tada progledao kroz prste i spašavao više vjerodostojnost DORH-a kao institucije, a manje Bajića kao glavnog državnog odvjetnika kojem je nedugo poslije odbacio optužnicu u slučaju HPB BANKOMAT.

Obrana optuženih je Sudu priložila i dokaze da je USKOK protivno zakonu unaprijed uplaćivao sredstva  na račun Vladimira Krkleca za usluge vještačenja u slučaju  „HPB BANKOMAT“  prije nego je USKOK  uopće izdao Nalog  za provođenje vještačenja, što  predstavlja kršenje zakona  od strane odvjetništva i USKOK-a uz otegotnu okolnost da su to činile kao institucije nadležne upravo za sankcioniranje takvih zlouporaba.

Stoga začuđuje pritužba Dinka Cvitana upućena Saboru Republike Hrvatske kako mu nedostaje 8,4 milijuna kuna za plaćanje izvršenih usluga sudskog vještačenja, jer očito se nekima plaćalo i prije nego su uslugu izvršili, a nekima se ne plaća niti nakon što je izvrše. Možda je to razlog nedostatka novca potrebnog za vještačenja USKOK-a.

A općepoznato je kome se unaprijed plaća za uslugu koju tek treba izvršiti.

KAZNENE  PRIJAVE GODINAMA U LADICAMA DORH-a – TKO ĆE SNOSITI ODGOVORNOST ZA VIŠEGODIŠNJE NEPOSTUPANJE I PRIČINJENU ŠTETU?

Nitko se nije zapitao što je radio glavni državni odvjetnik prethodnih deset godina prije nego je „krenuo“ u borbu protiv kriminala, što je s kaznenim prijavama u ladicama koje i dan danas stoje i po kojim ništa nije učinjeno, što je sa privatizacijom banaka i ostale imovine koja je rasprodana nekolicini sveprisutnih poduzetnika.

Slučaj BANKOMAT s razlogom  otvara  sumnju u stručnost i kvalificiranost kadrova koji ispred USKOK-a i državnog odvjetništva otvaraju mnogobrojne procese u području gospodarskog kriminala, ali otvara i brojna druga pitanja vezana uz način rada državnog odvjetništva i USKOK-a. Javnost na ta pitanja treba dobiti odgovore, ne nakon 10 godina kada je šteta društvu pričinjena, već odmah prije nego što još veća šteta nastane.

Već godinama se u javnosti govori o gradonačelniku Milanu Bandiću, napravio ovo, napravio ono, pogodovao ovima i onima.  A ne tako davno  bio je najbolji gradonačelnik i najbolje što SDP ima, a  sada je kriminalac koji pogoduje svima,  odnosno „svojima“.

Zar i te nedoumice nisu već odavno trebale biti razriješene, i u interesu Milana Bandića koji institucije već godinama poziva da rade svoj posao, i u interesu Grada Zagreba, ali i u interesu Republike Hrvatske.

Ukoliko je državno odvjetništvo godinama imalo saznanja o bilo kakvim kaznenim djelima,u Gradu Zagrebu,  bilo je dužno postupati odmah i u cilju sprečavanja štete. Takva obveza postupanja je propisana i zakonom, a  javnost ima pravo znati što je s kaznenim prijavama koje godinama stoje u ladici. Selektivan rad državnog odvjetništva ne može biti opći društveni interes, jer zakoni imaju jednako vrijediti za sve i primjenjivati se na sve članove društva jednako.

PRESUMPCIJA NEVINOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ NE POSTOJI – ZGRAŽANJE PRAVNIH STRUČNJAKA NAD ODLUKOM USTAVNOG SUDA U SLUČAJU “HPB BANKOMAT“

Presumpcija nevinosti osnovno je načelo i temeljno ljudsko pravo uređenih pravnih i demokratskih društava koje je zajamčeno svim građanima Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Svatko je nedužan dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne dokaže da je kriv, barem tako stoji u teoriji na pravnim fakultetima i Ustavu Republike Hrvatske.  Praksa u Hrvatskoj je potpuno drugačija.  Osumnjičeni je odmah kriv dok se ne dokaže suprotno. Na žalost, taj model totalitarnih sustava prisutan je kod nas već duže vrijeme,  i po njemu se vode gotovo svi  današnji sudski procesi.

Sve to i ne bi bilo tako zabrinjavajuće kada bi nadležne instance sankcionirale takvo postupanje, međutim, kada  primjerice Ustavni sud ne primjenjuje načelo presumpcije nevinosti, šteta za pravni i demokratski sustav Republike Hrvatske je neprocjenjiva.

Jer, umjesto da sankcionira postupanje kojim se krše temeljna ljudska prava, Ustavni sud  je primjerice u slučaju „Bankomat“ dao legitimitet onima koji načelo presumpcije nevinosti ne poštivaju čime je šteta po pravni i demokratski sustav multiplicirana.

Naime, radi se presudi  Ustavnog suda Republike Hrvatske koji je  dana ll. ožujka 2010. godine donio presudu broj: U-III-1088/7.010 koja kontinuirano izaziva zgražanje pravnih stručnjaka, a kojom Odlukom se odbija kao neosnovana tužba VIII okr. Slavena Čolaka protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu kojim je Slavenu Čolaku određen istražni pritvor u slučaju ,,HPB BANKOMAT” uz obrazloženje na str 4. koje glasi:

 “Imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja (navedene u osporenim rješenjima), Ustavni sud ocjenjuje da unatoč presumpciji nevinosti podnositelja ustavne tužbe, VIII – okrivljenika u predmetnom kaznenom postupku, zahtjevi javnog interesa pretežu nad pravom okrivljenika na slobodu”

 „Osim toga, opravdanost određivanja istražnog zatvora ovisna je o okolnostima konkretnog slučaja, koje (okolnosti) moraju biti takve da upućuju na postojanje općeg (javnog) interesa koji je tako važan i značajan da, unatoč presumpciji nevinosti, preteže nad načelom poštivanja slobode pojedinca”.

Rješenje Ustavnog suda povodom žalbe Slavena Čolaka u slučaju Bankomat:

Jesu li su optuženi u slučaju „BANKOMAT“ pripadnici terorističke organizacije ili možda diverzanti koji su postavili bombu na Trg Bana Jelačića, ili se radi samo o sumnji u gospodarski kriminal, pokušat ćemo saznati od onih koji su takvu odluku na Ustavnom sudu  donijeli i potpisali. Ali, iz optužnice kojom raspolažemo nisu vidljive optužbe takvog sadržaja.

U cijelosti objavljujemo žalbu Slavena Čolaka na rješenje suda o određivanju istražnog pritvora u slučaju „HPB BANKOMAT“, kao i rješenje Ustavnog suda sa skandaloznim obrazloženjem kojeg se ne bi posramio ni korejski predsjednik Kim Jong.

Žalba Slavena Čolaka na određivanje pritvora u slučaju „Bankomat“:

Isti model ponašanja i nadalje je prisutan u Hrvatskoj u mnogobrojnim procesima koji su uslijedili nakon „BANKOMATA“, te stoga nije iznenađenje da je i nadalje  svaki osumnjičenik kojeg USKOK privede i javno obznani, istovremeno i osuđenik koji bi samo trebao pričekati pravomoćnu osuđujuću presudu.

Za dokazati nečiju krivnju nisu potrebne desetine tisuća stranica dokumentacije, već relevantni dokazi sadržani u nekoliko desetaka ili stotina stranica iz kojih nedvojbeno proizlazi nečija kaznena odgovornost. Spisi USKOK-a  koji sadrže desetke tisuća stranica dokazuju upravo suprotno, nepostojanje dokaza i model kojim bi se prikrila neodgovornost i nekompetentnost državnog odvjetništva i USKOK-a koji selektivnim odabirom pokrenu akciju uz obvezatno pritvaranje osumnjičenih, a tek nakon toga mjesecima provode istražne radnje i pokušavaju pronaći dokaze protiv onih koje su za odstrel odabrali i uz medijsku pompu pritvorili.

A da li se itko zapitao kolika je šteta takvim postupanjem pričinjena hrvatskom gospodarstvu i tko će za tu štetu odgovarati? Šteta za Hrvatsku je neprocjenjiva, i ne može se refundirati niti smjenom ili pritvaranjem Milana Bandića ukoliko je zaista kriv, kao niti smjenom Mladena Bajića ili Dinka Cvitana ukoliko se pokaže da nisu postupali u skladu sa zakonom. Stoga svi u ovoj državi moraju biti pod nečijom kontrolom, bio to Milan Bandić, Mladen Bajić ili Dinko Cvitana, ili bio to Grad Zagreb, DORH ili USKOK.

Jer, imali smo dovoljno primjera koji govore u prilog tome da je povjerenje dobro, a kontrola još bolja. Stoga, institucije lijepe naše, uozbiljite se, jer ste upravo vi koji ih u ime svih nas predstavljate, odgovorni ili zaslužni za stanje u našem društvu, bilo ono depresivno i bez perspektive, ili sa vjerom u bolju budućnost koju već godinama očekujemo.

Marko Marković



Komentari
Share Button