UVOD U TOTALITARNI SUSTAV – CVITAN BI ŽELIO NEOGRANIČENO VODITI ISTRAGE!

kolovoz 22, 2016 maxportal
Share Button

USPOSTAVITI RED U PRAVOSUĐU, PA U SVEMU OSTALOM! „RAD“ DINKA CVITANA I MLADENA BAJIĆA PRVA TOČKA DNEVNOG REDA NOVOG SAZIVA HRVATSKOG SABORA!



Europska komisija je u više navrata tražila veći angažman Hrvatske u uređenju zakona i propisa kojim će se jamčiti pravna sigurnost ulagačima  i provoditi učinkovitija borba protiv korupcije i organiziranog kriminala na svim razinama. Već je više puta u proteklih nekoliko godina bilo isuviše primjedbi Europske komisije na rad pravosuđa  i neučinkovitu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, a što je posebno eskaliralo sa slučajem “Lex Perković“ koji je narušio poziciju i ugled Hrvatske pred članicama EU.  

Brojni su investitori, domaći i strani uputili pritužbe Europskoj komisiji na rad pravosudnih tijela u Republici Hrvatskoj, ponajviše na rad državnog odvjetništva i sudova u predmetima obvezno-pravnih odnosa. Najviše primjedbi se odnosi na sporost u radu pravosudnih tijela čiji postupci traju godinama čime se narušava pravna sigurnost ulagača i onemogućuje zaštita ulaganja investitorima, ali su  brojne i ostale pritužbe vezane uz nepoštivanje zakonskih rokova za provođenje istraga i donošenje državno-odvjetničkih odluka, nepoštivanje zakona i propisa od strane pravosudnih tijela u državno-odvjetničkim i sudskim predmetima.

Kako saznajemo, pred Hrvatski sabor pristigle su brojne prijave građana i pravnih osoba koje su saborskim zastupnicima dostavile opsežne materijale o brojnim nezakonitostima i nepravilnostima u radu državnog odvjetništva i pravosudnih tijela. Prema informacijama kojim raspolažemo saborski odbori donijeli su i neke zaključke kojim su nadležnim tijelima i institucijama podnijeli prijave koje se odnose na nezakonit i nepravilan rad državnog odvjetništva i sudova u pojedinim predmetima, a nakon čega će se odlučiti o daljnjim smjernicama kako bi se postigla zadovoljavajuća učinkovitost u radu pravosudnih tijela u cjelini.

No, daljnji rad po tim trenutno najaktualnijim pitanjima vezanim uz rad pravosuđa zaustavljen je zbog kampanje koja je u tijeku, a gotovo svi predstavnci političkih opcija u svojim programima ističu reforme u pravosuđu kao prioriteno pitanje  koje treba rješavati u cilju uspostave reda i odgovornosti na svim državnim razinama.

Jer, kako provesti borbu protiv korupcije i kriminala ako se isti prethodno ne sankcionira unutar pravosudnih tijela i institucija. Stoga, prijedlog predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića za uspostavu sudske kontrole nad radom državnog odvjetništva i više je nego opravdan, a rezultat je nepovjerenja građana i ulagača u pravosudni sustav koji predstavlja glavnu kočnicu razvoja gospodarstva i uzrok teškog gospodarskog stanja.

Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan neposredno prije iskazivanja nepovjerenja Vladi Tihomira Oreškovića i raspuštanja Sabora podnio je Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske Izvješće Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2015. godinu.

Cvitanovo Izvješće o radu DORH-a za 2015. nije prošlo Vladu Republike Hrvatske pa je iz tog razloga i odgođeno ispitivanje glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana pred saborskim Odborom za pravosuđe te do daljnjeg odgođena i saborska rasprava o Izvješću DORH-a za 2015.g.

Ministar pravosuđa Ante Šprlje u jednom od istupa u javnosti izjavio je kako je Cvitanovo Izvješće o radu za 2015.g. detaljno i najopsežnije kao nikada do sada uspoređujući ga s ostalim Bajićevim Izvješćima u proteklim godinama koja je osobno u cijelosti pročitao.

No, iz Šprljinih izjava razvidno je kako ministar pravosuđa ne ulazi u meritum i kvalitetu samog Izvješća DORH-a za 2015., već mišljenje, ako se ono tako uopće može nazvati, zasniva na osnovu kvantitatitvnih podataka koji su za njega kao opsežni  impresionirajući u odnosu na prethodna Bajićeva izvješća, bez obzira jesu li podaci iz izvješća točni ili netočni, zakonom osnovani ili ne, te bez obzira na činjenicu kako je uspješnost Cvitanovih i Bajićevih uradaka u borbi protiv korupcije i kriminala tema rasprava Europske komisije koja je u više navrata već bila pred dilemom uspostave monitoringa nad pravosuđem upravo zbog njihovog selektivnog i nezakonitog rada koji je kulminirao svima poznatim slučajem „Lex Perković“ što je državi nanijelo trajnu i nepopravljivu štetu.

Kolika je samo šteta državi prouzročena radom bivšeg i sadašnjeg glavnog državnog odvjetnika u gotovo svim započetim i nikad dovršenim pokrenutim procesima u navodno velikim korupcijskim aferama koji će po svemu sudeći rezultirati enormnim tužbama protiv Republike Hrvatske i enormnim iznosima odšteta koje će u konačnici platiti svi građani naše države.

Šprljine izjave kako Izvješće SOA o dvadesetak korumpiranih sudaca nije zabrinjavajuće jer da isto dokazuje kako hrvatsko pravosuđe ipak nije u cijelosti korumpirano izaziva zgražanje i zabrinutost javnosti, a još više pravnih stručnjaka koji itekako razumiju posljedice takvih neodgovornih istupa tehničkog minsitra pravosuđa Šprlje koji se i nije baš  pokazao kao osoba koja bi se uhvatila u koštac sa reformom u djelomično korumpiranom pravosuđu sa btrojnim nestručnim kadrovima na što se žali i sam glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan u svom Izvješću za 2015.g. kada govori o radu općinskih i županijskih državnih odvjetništava.

Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan u svom Izvješću za 2015.g. predlaže da se izmjeni postojeći zakon kako bi po novom zakonu istraga mogla trajati neograničeno, pa stoga predlaže da rok za završetak istrage bude instruktivan, te da ne obvezuje državnog odvjetnika koliko će godina ili desetljeća provoditi istragu nad nekom osumnjičenom osobom, prisluškivati ga, pratiti, ispitivati.

Ovakav prijedlog u 21 stoljeću bi prethodno trebao predlagatelja odvesti u neku  drugu, za njega nadležnu i mjerodavniju instituciju, a možda u paušalu pomoć može pružiti i potpredsjednika Vlade RH gdin. Božo Petrov. Općepoznata je činjenica da su zakonski rokovi neproduživi, barem  je to tako u uređenim pravnim državama kojima i naša država pripada kao punopravna članica EU. Tužiteljstvo je samo jedna od stranaka u postupku i dužno je postupati u zakonom propisanim rokovima koji su kao takvi neproduživi, a svako drugačije postupanje tužiteljstva je kršenje zakona i prava zajamčeih Ustavom RH i Konvrencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

U izvješću DORH-a za 2015.g. predlaže se zakon koji će odrediti prekluzivan rok za podizanje optužnice uz instruktivan rok za završetak istrage, pa bi se uskoro pred Hrvatskim saborom glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan trebao očitovati na koji bi način njegov prijedlog bio primjenjiv u praksi.

Kako se može odrediti prekluzivni rok za podizanje optužnice u istrazi čiji su rokovi instruktivni? Čista manipulacija na hrvatski način, a članak takvog manipulativnog zakona po prijedlogu DORH-a vjerojatno bi trebao glasiti:

Poželjno bi bilo da Državno odvjetništvo završi sa provođenjem istrage u primjerenom roku koji će odrediti sam glavni državni odvjetnik ovisno o složenosti pojedinog predmeta, a nakon što se istraga završi državno odvjetništvo će podnijeti optužnicu u roku od 15 dana od dana završetka istrage, ili najkasnije u roku kojeg će odrediti glavni državni odvjetnik“.

Nadalje, u Izvješću DORH-a za 2015.g. predlaže se i pravo žalbe državnom odvjetniku na sve odluke optužnog vijeća, podizanje optužnica sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga bez obveze prethodnog ispitivanja okrivljenika i još mnogo prijedloga koji izazivaju zgražanje pravnih stručnjaka.

A naravno, uz sve to državnom odvjetništvu je potrebno i nešto dodatnih proračunskih sredstava koja bi se koristila za poboljšanje učinkovitosti rada državnih odvjetništava; za informatizaciju sustava koji je već informatiziran, ali se ne koristi; za educiranje kadrova koji bi se koristili informatizacijskim sustavom koji već postoji, ali bi ga trebalo nadograditi; za zapošljavanje novih kompetentnih kadrova po državnim odvjetništvima uz napomenu državnog odvjetništva da postojeći kadrovi nisu educirani za vođenje predmeta, za korištenje informatizacijskog sustava itd.; za plaćanje sudskih vještaka i novih vještačenja, za opremu i adekvatne prostore, za edukaciju i učenje stranih jezika, za stručna savjetovanja….

I Sjeverna Koreja bi pozavidjela na ovakvom prijedlogu Zakona kakvog predlaže Dinko Cvitan, no, prema mišljenju ministra pravosuđa Ante Šprlje  Izvješće je detaljno i opsežno kao nikada do sada, ma što to u prijevodu značilo.

CVITANOVO IZVJEŠĆE O RADU DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA: HRPA NABACANIH, NETOČNIH I NEPOTPUNIH PODATAKA KOJI NEMAJU UPORIŠTE U ZAKONU!

Prema riječima pravnih stručnjaka i eksperata, Izvješće DORH-a za 2015.g. ne sadrži bitne elemente koje izvješće o radu mora sadržavati. U izvješću DORH-a se navodi kako su podaci iz izvješća podložni promjenama, te da se ne može sa sigurnošću tvrditi da su prikazani podaci u Izvješću  doista cjeloviti navodeći kako  još uvijek nije potpuno izvršena informatizacija rada državnih odvjetništava u cijelosti iako se ista počela primjenjivati još prije nekoliko godina. Nepotpunost Izvješća se opravdava uz opasku državnog odvjetništva kako se brojni predmeti u kojim državno odvjetništvo zastupa Republiku Hrvatsku još uvijek upisuju ručno putem upisnika i bez elektronskog unosa podataka.

Pa postavlja se sasvim logično pitanje, tko bi državnom odvjetništvu trebao osigurati unos podataka u elektronski sustav koji već odavno postoji i koji je plaćen novcem građana iz državnog proračuna?  Zašto državno odvjetništvo ne koristi elektronički unos podataka kojim bi se onemogućile zlouporabe u radu državnih odvjetnika? Odgovore na ta pitanja treba bi dati upravo glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan koji je zajedno sa svojim mentorom Mladenom Bajićem odgovoran za rad svih državnih odvjetništava u Republici Hrvatskoj, a što dokazuju i brojne prijave protiv više odgovornih osoba USKOK-a i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu radi počinjenja kaznenih djela pri obnašanju službene dužnosti koje još uvijek stoje netaknute u ladicama Ministarstva pravosuđa.

U Izvješću DORH-a za 2015.g. nedostaju točni i pouzdani podaci o broju i statusu parničnih predmeta koji se protiv Republike Hrvatske vode pred Općinskim i Trgovačkim sudovima zbog čega se Izvješće o radu DORH-a ne može smatrati relevantnim pokazateljem, a slijedom toga nije moguće utvrditi učinkovitost u radu državnog odvjetništva. Također, u Izvješću o radu DORH-a za 2015.g. se ukazuje i na nekvalificiranost kadrova koji zastupaju državu pred sudovima, te neusklađenost u radu  državnog odvjetništva sa agencijama, tijelima i institucijama koje ne dostavljaju realne pokazatelje o stanjima spisa u pojedinim predmetima.

Nadalje, u Izvješću DORH-a se stavlja prioritet na rješavanje predmeta mirnim putem i kroz nagodbe gdje god je to moguće što će pridonijeti smanjenju troškova postupaka, te se ukazuje na odgovornost nadležnih državnih odvjetništava za rješavanje sporova mirnim putem čime DORH zapravo prebacuje odgovornost na općinska i županijska državna odvjetništva kao da su ona izvan nadležnosti i kontrole glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana.

Takvo poimanje rukovođenja rada državnih odvjetništva kojim se glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan ograđuje od rada državnih odvjetništava za koje smatra da su im kadrovi nestručni i neosposobljeni za rad u imovinsko pravnim predmetima i sporovima koji se vode pred sudovima, te nekoordinirani sa tijelima državne uprave,  oblik je manipulacije i skidanja vlastite odgovornosti za brojne propuste i  nestručan rad kadrova u državnim odvjetništvima, a u pojedinim slučajevima i nezakonit rad zbog čega su Ministarstvu pravosuđa upućene brojne prijave i zahtjevi za provođenje inspekcijskih nadzora nad radom odgovornih osoba državnog odvjetništva i USKOK-a, a koje je Maxportal već u više navrata objavio.

No, ministar pravosuđa Ante Šprlje još uvijek nije se očitovao o brojnim prijavama i zahtjevima za provođenje inspekcijskog nadzora nad radom državnog odvjetništva i USKOK-a koje već godinama stoje u ladicama Ministarstva pravosuđa zbog čega se opravdano sumnja ne samo u njegovu stručnost, već i namjeru provođenja reforme u pravosuđu koju je najavljivala politička opcija MOST inzistirajući na preuzimanju tog resora koji koči razvoj gospodarstva i stranih ulaganja.

ČLANAK 88 ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU, …!

Izvješće DORH-a sadrži 258 stranica konfuzno nabacanih podataka i raznoraznih tablica koje ne daju jasan pregled o broju i statusu predmeta od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, te se Izvješću navodi i obveza postupanja sukladno čl. 88 Zakona o državnom odvjetništvu kojim su nadležna državna odvjetništva u sporovima iznimne visoke vrijednosti u kojim se treba se odreći tužbenog zahtjeva, priznat zahtjev protivne strane, zaključiti nagodbu ili odustati od pravnog lijeka, dužna izvijestiti Državno odvjetništvo koje će sa svojim mišljenjem bez odgode  izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.

No, iz Izvješća nije razvidno jesu li nadležna državna odvjetništva i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske postupili sukladno čl. 88 Zakona o državnom odvjetništvu vezano uz sporove protiv države iznimno visoke vrijednosti, a niti je u Izvješću DORH-a za 2015.g. evidentirano o kolikom se iznosu sporova iznimno visoke vrijednosti radi.

DRŽAVNO-ODVJETNIČKA ODLUKA, ŠTO JE TO?

U Izvješću o radu DORH-a za 2015.g. navode se podaci o broju donijetih državno odvjetničkih odluka u pojedinom razdoblju, a prema tumačenju DORH-a državno odvjetničku odluku predstavlja i „tužba, odgovor na tužbu i dr.“.  Zaista nije jasno, po kojem pravnom tumačenju odgovor na tužbu predstavlja državno odvjetničku odluku, jer prema takvom tumačenju bi proizlazilo kako svaki podnesak i očitovanje koje napiše državno odvjetništvo predstavlja „državno-odvjetničku odluku“.

Doista zabrinjavajuće tumačenje DORH-a, jer ako državni odvjetnici ne znaju što je državno-odvjetnička odluka, što očekivati od njihovog rada i kome će takav rad u konačnici doći na naplatu.

Iz dosadašnjeg iskustva i prakse,  svim građanima i poreznim obveznicima,. No krajnje je vrijeme da se država i regresno naplati od onih koji su odgovorni  za prouzročenu štetu, te da odgovorni snose i sankcije, stegovne, kaznene ili druge koje će biti pouka i svim ostalim kreatorima i moderatorima korištenja pravnog okvira  koji si pri obnašanju službene dužnosti uzimaju prava, ali ne i obveze.

Nadalje, iz Izvješća DORH-a za 2015.g. nije razvidno kolika je vrijednost parničnih postupaka radi naknade štete koji se vode protiv Republike Hrvatske pred trgovačkim i općinskim sudovima sa obračunatim kamatama od dana podnošenja tužbe (tužbe protiv države  podnijete u prethodnom razdoblju do 2014.g.), te nije razvidno je li se državno odvjetništvo ikada očitovalo o statusu pojedinih predmeta sa iskazanim mišljenjem o uspješnosti i vjerojatnosti dobivanja pojedinog spora a osobito po sporovima koji po iznosu predstavljaju potencijalnu opasnost i ugrozu po  opstojnost državnog proračuna.

Također, tužbe protiv države  koje datiraju iz razdoblja do 31.12.2014.g. nisu iskazane zajedno sa pripadajućim kamatama od dana podnošenja tužbi, a niti su u kumulativnom zbroju sa iznosima kamata i ostalih troškova prenijete u 2015.g.

Izvješće DORH-a za 2015.g. je sačinjeno kao da je DORH započeo sa radom dolaskom Dinka Cvitana na mjesto glavnog državnog odvjetnika 2014.g., te kao da se radi o novoosnovanoj „tvrtki“ koja je tek započela sa radom i ustrojem educiranih kadrova. Nema adekvatnog prostora za rad, nema educiranih kadrova, nema sredstava za plaćanje vještačenja, zakoni ne valjaju, zakonom uskraćene ovlasti tužiteljima.

Iz sadržaja Izvješću DORH-a za 2015.g. možemo vidjeti isključivo pritužbe glavnog državnog odvjetnika na nedostatak educiranih kompetentnih kadrova, nekorištenje informacijskog sustava, potrebu za dodatnim sredstvima državnog proračuna i izmjenu zakonskih odredbi kojim bi se državnom odvjetništvu dale još veće ovlasti, no Izvješće ne sadrži relevantna saznanja o bitnim činjenicama koje mora sadržavati ovaj dokument koji umnogome predstavlja pitanje nacionalne sigurnosti.

Iz sadržaja Cvitanovog Izvješću o radu DORH-a za 2015.g., sustav kao da je ustrojio netko drugi, a ne između ostalih i Dinko Cvitan kao bivši ravnatelj  USKOK-a i sadašnji glavni državni odvjetnik koji je godinama zapošljavao nestručne i needucirane kadrove poput sadašnje županijske državne odvjetnice u Zagrebu Sani Ljubičić koju je prethodno osobno ustoličio na mjesto zamjenice ravnatelja USKOK-a, iako se radi o osobi koja je prijavljena Ministarstvu pravosuđa za brojne nezakonitosti i nepravilnosti u radu, te brojna kaznena djela pri obnašanju službene dužnosti o čemu smo već pisali, te i objavili neke od video zapisa o tome.

D. Lukić/Foto:FaH



Komentari
Share Button