Odlazak Johanne Quandt! Bila je vlasnica BMW-a, a počela je raditi kao tajnica

U trenutku smrti, 3. kolovoza 2015. bila je na 77. mjestu ljestvice najbogatijih ljudi na svijetu, a njen je imetak procijenjen na 13.9 milijardi američkih dolara.

Johanna Quandt (djevojačko prezime Maria Bruhn) je udajom, a ne rođenjem postala dio moćne i tajnovite obitelji Quandt, no nakon smrti supruga Herberta Quandta 1982. postala je poglavaricom obiteljskog blaga.

Imperij te tajanstvene obitelji, osim BMW-a, uključuje i tvrtke poput Varte, Altane ili Gemplusa. Samozatajna milijarderka godinama odlazila na posao u Bad Homburgu pored Frankfurta, gdje je radila do navečer.

U avionu je uvijek putovala ekonomskom klasom, a najveći užitak bili su joj obiteljski objedi: kći Susanne i sin Stefan radili su u istoj zgradi. Neupućenog bi na pravi trag mogli navesti tek luksuzni BMW i diskretno nadzirana, dobro osigurana vila u predgrađu, nalik na utvrdu, u kojoj je starica živjela sama.

Mjere sigurnosti nisu bile bezrazložne.

Premda obitelj Quandt nastoji ostati van fokusa javnosti, ipak je priča o njihovom bogatstvu došla i do neželjenih ušiju: četrnaesteročlana je banda robijaša godine 1978. u zadnji tren spriječena u naumu kidnapiranja Johanne i Susanne. Otkupnina je trebala iznositi čak dvadeset i pet milijuna maraka!

Od tada Quandtovi žive još povučenije, nitko iz obitelji nikada nije dao intervju, postoji iznimno malo njihovih fotografija, a čak i na kućnim zabavama se, po svjedočenju onih koji su im imali priliku nazočiti, Susanne i Stefan rijetko druže s uzvanicima, radije ostajući za svojim stolom i tiho se došaptavajući.

Obitelj nije oduvijek tako samozatajna: Gunther Quandt, otca obitelji, bio je jedan od glavnih Hitlerovih ekonomskih savjetnika, a njegova se druga žena, Magda Friedlaender, kasnije udala za Josepha Goebbelsa – a s njim i njihovih šestero djece je i skončala, počinivši samoubojstvo u Hitlerovom bunkeru 1945. godine

Guntherov sin Herbert praktički je odrastao u Goebbelsovoj kući, no ubrzo su se razišli u mišljenjima te prestali kontaktirati.

Nakon rata Herbert je pokušavao oživjeti obiteljske poslove, od kojih su mnogi ostali blokirani u sovjetskoj zoni. Godine 1959. preuzeo je većinski paket dionica BMW-a, istodobno prodavši svoj udio u korporaciji Daimler-Benz, koja je također pokušala kupiti bavarsku tvrtku – u tom se trenutku začelo veliko rivalstvo.

Sljedeće godine oženio se treći put s dugogodišnjom tajnicom Johannom.

Ekscentrični način razmišljanja natjerao je Johannu, kojoj je BMW bio najdraža igračka (vjeruje se da je upravo ona do duboke starosti donosila sve bitne odluke o poslovanju tvrtke) da svoju djecu prisili na postepeno probijanje kroz unutarnju hijerarhiju BMW-a.

Premda su oboje završili ugledne američke poslovne škole i Susanne i Stefan su počeli raditi posve na dnu – Susanne čak u tvorničkoj kantini! Danas oboje sjede u nadzornom odboru BMW-a, a majka je na njih prepisala i dio dionica, tako da je sama u trenutku smrti posjedovala samo 16.9% BMW-a, no u vlasništvu je obitelji ostalo je 46.6% dionica BMW-a.

Dino Milić-Jakovlić/Autoportal