Brazil potopio nosač zrakoplova Foch u Atlantskom oceanu

Brazil je potopio rashodovani nosač zrakoplova u Atlantskom oceanu u blizini sjeveroistočne obale, priopćila je brazilska mornarica, unatoč upozorenjima ekologa da će zahrđali francuski brod izgrađen 1960-ih zagaditi more i morski prehrambeni lanac.

Brod težak 32.000 tona plutao je tri mjeseca, nakon što mu je Turska zabranila uplovljavanje jer predstavlja opasnost za okoliš pa je brod dotegljen natrag u Brazil.

Nosač je potopljen na “planirani i kontrolirani” način kasno u petak čime su se “izbjegli logistički, operativni, ekološki i ekonomski gubici za brazilsku državu”, navodi se u priopćenju mornarice. Trup broda Sao Paulo potopljen je u brazilskim vodama 350 kilometara od obale gdje je more duboko 5000 metara.

To je mjesto odabrano kako bi se ublažio negativan utjecaj na ribolov i ekosustave, priopćila je mornarica.

Savezni tužitelji i Greenpeace zatražili su od brazilske vlade da zaustavi potapanje, poručivši da je ono “otrovno” zbog opasnih materijala, uključujući ugrađenih 9 tona azbesta.

Nosač zrakoplova klase Clemenceau koristila je francuska mornarica gotovo četiri desetljeća, a mogao je prevesti 40 zrakoplova.

Vojni stručnjak Pepe Rezende kaže da je nosač zrakoplova brazilska mornarica kupila za samo 12 milijuna dolara 1998., ali je bilo potrebno uložiti 80 milijuna dolara za obnovu, što nikada nije učinjeno.

Nakon što je nosač stavljen izvan pogona, turska tvrtka za reciklažu brodova Sök Denizcilik Tic Sti kupila je trup za 10,5 milijuna dolara, ali ga je morala odvući natrag preko Atlantika, nakon što su turske vlasti zabranile uplovljavanje u luke tom brodu.

Brazilska mornarica priopćila je da je od tvrtke zatražila popravak nosača u brazilskom brodogradilištu, ali nakon što je inspekcija pokazala da postoji opasnost od potonuća mornarica je zabranila brodu uplovljenje u brazilske luke.

Nakon toga je odlučeno da će se brod potopiti u otvorenom moru.

Pravni zastupnik kompanije u Brazilu Zilan Costa e Silva rekao je da je zbrinjavanje nosača odgovornost brazilske države prema Baselskoj konvenciji iz 1989. o prekograničnom prometu opasnim otpadom.

Hina/Foto: AFP