ANTIFAŠIZAM U TENESSIJU: Josip Broz je napokon umro i u Zagrebu

Ne očekujem da će se primjer širiti ni državom, ni regionom, no pala je jedna teža utvrda. Prvo o (anti)fašizmu.

PIŠE: Goran Raguž

Svi, tj. skoro svi jugoslavenski komunisti su bili simpatizeri i suradnici nacista&fašista, ustaškoga pokreta, ama baš svih koji su se uklapali u poziv Đure Đakovića za rušenje Tamnice Naroda, potvrdjeno na svim plenumima i kongresima, a amenovano na VII. i zadnjem kongresu Kominterne.

Josip Broz je bio odlično plaćeni i obučeni činovnik i KPJ i KPSS ergo Kominterne i strikuno se držao njene politike, uključujući i onu prema fašizmu kao prirodnom savezniku komunizma.

Da ne ostane zaboravljeno, JEDAN JEDINI komunist u Jugoslaviji se otvoreno suprotstavio njemačko – ruskom paktu, izazvao naslovnicu Proletera potpisanu glavom Rozenko, tj. Titov skutonoša Rodoljub Čolaković, koji je hladno razjurio cijelu stolačku partijsku organizaciju, a rečenog Husu Salčića su proglasili otpadnikom koji više nikada, ni kada su Nijemci napokon udarili SSSR, nije imao šansu izvući glavu. Zaklali su ga četnički antifašisti na Viduši nakon što su ga uhvatili ranjenog u Zvijerini.

Tito i co. su sedam dugih godina bili suradnici fašizma i ništa ih od toga ne može oprati. Na žalost, sve se to odužilo i postalo moneta kurvanjskih političkih pogađanja bez primjera i u tužnoj hrvatskoj povijesti.

Tita je trebalo davno maknuti, a uz njega svu tu naciboljševičku žgadiju zakićenu antifašizmom.

Jer drage dame i gospodo, Staljin, Mao i Paul Pot su također bili antifašisti. Da ne spominjemo Mostarce, sarajevsku finu gracku raju i pridružene kohorte NVO s koji od antifašizma i borbe za Titinu bolju biografiju, plaho lijepo žive.

Foto:arhiv