Marko Mamić: Milanović na Pantovčaku – loš film, drug put

Navršava se godinu dana otkako je Zoran Milanović 12. 1. 2025. u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio Dragana Primorca i obnovio predsjednički mandat.

25. 02. 2025. Predsjednik Zoran Milanović boravio je u posjetu Sloveniji gdje ga je ugostila slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar.

Odgovarajući na pitanja novinara o ratu u Ukrajini Milanović je tom prilikom među ostalim rekao: „Govorio sam ranije, ni ne sluteći da će se Trump vratiti kao predsjednik, da je rat u Ukrajini rat Rusije i Amerike, preko ukrajinske grbače, srca i unutarnjih organa koje im čupaju. Kao i da će dogovor na kraju biti između Washingtona i Moskve, a da EU neće nitko ništa pitati. Ako gledate što govori Trump, Ukrajinu neće nitko ništa pitati. Slično govori i Putin. To nije dobro, ali je stvarnost“.

Milanović tom prilikom nije pokušavao objasniti kako bi taj dogovor Trumpa i Putina o ratu u Ukrajini bez Ukrajine vojnički i tehnički na terenu u Ukrajini trebao izgledati. Po toj Milanovićevoj tvrdnji slijedi i logika da bi Trump Putinu od Ukrajinskog teritorija pustio ono što on želi, A kako bi se održao mir Amerika bi okupirala ostali dio Ukrajine.

Ukrajina bi kao izvor problema nestala, a po prvi put u povijesti Amerika i Rusija postali bi susjedi, dijelili bi granicu.

„Amerika i Rusija će sklopiti mir o ratu u Ukrajini, a da se Ukrajine i EU neće ništa pitati“ Koje vizionarstvo, koja politika. Zanimljivo je da Milanović poslije ovakvih izjava ne osjeća nelagodu.

S Orbanom u Mađarskoj Milanović je razgovarao u četiri oka, bez tiskovne konferencije pa tu nemamo što komentirati, osim onoga što je poznato, sklonost Rusiji. Ako je Orbanova sklonost Rusiji u agresiji na Ukrajinu vezana uz očekivanja da bi i on, odnosno Mađarska mogla dobiti komad Ukrajine gdje žive Mađari i koji je prije Prvog svjetskog rata bio u sastavu Mađarske, Orban se voli kititi kartom Mađarske iz tog vremena, Milanovićeva sklonost s pozicije predsjednika RH Rusiji teško je objašnjiva.

15. 12. 2025. Milanović je na poziv predsjednika Slovačke Republike Petera Pellegrinija boravio u dvodnevnom službenom posjetu Slovačkoj Republici. Susreo se u Bratislavi s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine. Milanović je tada pred predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Slovačkoj u Bratislavi ničim izazvan rekao „kako se nada da Europska unija neće kao Jugoslavija ili Sovjetski Savez propasti zbog nametanja jednoumlja. Što ne znači da svi u Europi misle isto danas, ali postoji tendencija da se ljude nagovori da svi misle isto. Taj film smo već gledali i zbog toga je propala Jugoslavija i Sovjetski savez. Nadam se da neće i Europska unija“.

Čudesno. Milanović u kontekst raspada Jugoslavije i Sovjetskog saveza stavlja Europsku uniju, tvrdeći da u „Europskoj uniji postoji tendencija da se ljude nagovori da svi misle isto“. Ovakvo nešto „nagovoriti da svi ljudi misle isto“ pokušavali su samo Staljinovi „inženjeri ljudskih duša“. Da se „ljude nagovori da svi misle isto“ i to pripisivati Europskoj uniji u kontekstu istog stanja u Sovjetskom savezu i Jugoslaviji. Koja politička konfuzija. Nevjerojatan je izbor auditorija pred kojim je Milanović imao potrebu to za reći, pred predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Bratislavi.

16. 12. 2025. Drugog dana svog službenog posjeta Slovačkoj Republici predsjednik Milanović se sastao sa slovačkim predsjednikom Peterom Pellegrinijem, predsjednikom vlade Robertom Ficom te s predsjednikom Narodnog vijeća Slovačke Republike Richardom Rašijem.

Tom prigodom „kako su to prenijeli mediji“ Milanović je među ostalim rekao:

“Smatram da se od određenih snaga, država i krugova guraju odluke koje su štetne i opasne za Europu i europske države. Europska unija, Komisija i europske institucije tijela su prema kojima – u odnosu prema njima i onome što govore, poduzimaju i rade – uvijek treba imati kreativnu skepsu“.

Komentirajući moguće teritorijalne ustupke koje bi Ukrajina bila spremna razmotriti u svrhu okončanja rata Milanović je rekao: „Nemam hrabrost davati savjet bilo kojem narodu što da radi u takvim trenucima. Ono što pouzdano znam jest da će se cijena takvog razmišljanja brojati u glavama i životima Ukrajinaca i Rusa, a neće Nijemaca i Francuza“.

Na pitanje novinara o upotrebi zamrznute ruske imovine za financiranje reparacijskog zajma za Ukrajinu predsjednik Milanović je rekao: „Ruska sredstva su rusko suvereno vlasništvo i to se ne dira, a ako se dira, to je trebalo napraviti prvi dan ili u prvoj godini rata. Činjenica da to nije napravljeno u prvoj godini rata nego na isteku četvrte godine rata govori o logičkoj i argumentacijskoj neodrživosti toga“.

Ako je to „suvereno rusko vlasništvo i to se ne dira“ po kojoj bi to logici to trebalo dirati odmah „prvi dan ili u prvoj godini rata“, a ne sada na isteku četvrte godine“ ruske agresije i uništavanje svega u Ukrajini što mogu uništiti i upornog odbijanja da prestanu s agresijom. Konfuzno.

U sklopu odgovora na to pitanje Milanović je rekao: „Osjećam sažaljenje prema onima koji misle da nešto predstavljaju, mi u tome ne sudjelujemo, ja u tome ne želim sudjelovati.“

A kako je ondje gdje on Milanović sudjeluje? Prije prijema Švedske i Finske u NATO izjavljivao je „Ja sam protiv toga da se NATO širi igdje“. “Progonit ću kao đavao grešnu dušu sve one koji u Saboru dignu ruku za to i one koji s njima popiju kavu“. „Samo neka se igraju neka pikaju bijesnog medvjeda u oko“.

Međutim na samitu NATO-a kad su Švedska i Finska primljene u NATO on je održao najduži govor hvaleći Švedsku i Finsku, kao zemlje koje su to zaslužile i o NATO-u koji time jača. Bez izrečene riječi primjedbe glasovao je za misiju NSATU., da bi kad je došao kući izjavio da NATO time ulazi u rat.

Kako je ondje gdje Milanović odlučuje? Višekratno je držao je u kućnom pritvoru načelnika Glavnog stožera HV-a generala Kundida dok prođe rasprava na saborskom Odboru za obranu, kako Kundid ne bi objasnio zastupnicima za što je to njegov vrhovni zapovjednik glasovao na NATO-u. Sazvao je zapovjednike svih rodova HV-a i rekao im da će ih on, gle čuda, štititi od stranačke politike, a on se kao predsjednik RH kandidira na parlamentarnim izborima kao premijerski kandidat SDP-a. Višekratno je reagirao Ustavni sud, Državno izborno povjerenstvo, Matica hrvatska komisija biskupske konferencije „Justitia et Pax“.

19.12. 2025. Nakon maratonskog zasjedanja Vijeća Europske unije u ranim jutarnjim satima donijeta je odluka kojom je odobren beskamatni zajam Ukrajini u iznosu od 90 milijardi eura. Raspravljen je i novi višegodišnji financijski okvir EU-a za razdoblje 2028 – 2034 kojim bi Hrvatska prema inicijalnim procjenama imala ukupno 18,8 milijardi eura na raspolaganju.

Ovdje se treba vratiti već citiranoj Milanovićevoj rečenici iz Bratislave: „Osjećam sažaljenje prema onima koji misle da nešto predstavljaju“. Plenković snažno pozicionira Hrvatsku među zapadne saveznike i u Hrvatsku donosi milijarde osiguravajući Hrvatskoj gospodarski rast kako bi dostigla prosječnu Europsku razvijenost. Milanović ni kao premijer ni kao predsjednik u Hrvatsku nije donio ni „kilo krušaka“, jer oni koji su njemu bliski znaju samo uzeti.

19. 12. 2025. Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović sudjelovao je na obilježavanju 34. obljetnice Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“. Prema onome što su prenijeli mediji Milanović je među ostalima tom prigodom rekao:

„U ovim trenucima zbunjenosti Europe i jedne drame koja još uvijek čeka katarzu u Ukrajini, (nema spominjanja Ruske agresije) gdje su poginule tisuće vojnika, nama ostaje da se nadamo da će biti više razuma. Ne želim da hrvatski političari i lideri budu među krivcima i među odgovornima jer nema potrebe za tim. Treba gledati svoje poslove i svoje interese, ne gurati se ni u kakve „koalicije voljnih“. „Slušamo o tome da je pitanje dana kada će doći do sukoba s Rusijom. Ljudi to slušaju i nije im svejedno. Strahuju, boje se, je li to istina i je li to moguće? Mislim da nije i mislim da je to s one strane pameti.“

Podsjetimo da je mađarski premijer Orban nakon izlaska sa sjednice Europskog vijeće na kojoj je odobren zajam od 90 milijardi eura izjavio „Europa se priprema za rat“.

Ruska propaganda svoju agresiju u Ukrajini svodi na miroljubivu i bezopasnu „ograničenu vojnu operaciju“, koja već četiri godine nikako da se „ograniči“, čiji je cilj mir i opasne branitelje i opasnije one koji im pomažu. Orban promiče Ruske interese i upravo tako nastupa. Orban očekuje da bi ga Rusi za svoju slugansku politiku u slučaju pada Ukrajine u Ruske ruke mogli nagraditi dijelom ukrajinskog teritorija gdje žive Mađari.

Orban je Rusima koristan samo ako je EU, ako napusti EU ostaju bez svog igrača u protivničkoj ekipi. Orbanu takva uloga odgovara, Europska unija ga neće izbaciti iz igre, čak što više on to od EU-naplaćuje. Mađarsku pobunu, kad je Mađarska bila dio SSSR-a Rusi su smirili tenkovima. Orbanu danas ruski tenkovi djeluju oslobodilački, pati u zarobljeništvu EU-a. „Europa se priprema za rat“, kaže Orban, a on bi da EU digne ruke, uvjeravajući da je Putin duša od čovjeka i da on neće dalje od Ukrajine.

Europa je i prije pomagala Ukrajini jer time brani sebe. Ukrajina je prva crta obrane Europe. Europa treba pojačati pomoć Ukrajini i to radi. Neka Rusija skupo plati svaki centimetar Ukrajinskog teritorija i neka joj to bude u buduće bude još skuplje. Rusija se mora zaustaviti na nekoj crti, preko koje dalje neće moći niti smjeti. To je i logika najnovije pomoći EU-a.

Hrvatska je sukladno svojim mogućnostima do sada pomagala obrani Ukrajini to treba raditi i ubuduće jer time izravno brani sebe. Time se Hrvatska snažno pozicionira među zapadnim saveznicima. Pad Ukrajine dovodi Ruse preko mađarske na Savu i Dunav. Iz SANU-a je prije dvije godine objavljeno očekivanje Rusa na Dunavu, nakon čega slijedi novo preslaganje granica na teritoriju bivše Jugoslavije.

Milanović kaže da mi trebamo gledati svoja posla kao da je Ukrajina na Kavkazu, ili on misli da njega osobno neće nitko dirati jer mu je Sergej Lavrov rekao da je „pošten“ pa on gleda „svoja posla“. Neka sklone „stajske muhe“, „gangstere“, „kriminalne vucibatine“.

Milanović nastoji tu zapadnu poziciju hrvatske razbiti govoreći kako nema strateškog partnerstva jer je Francuska prodala Rafale i Srbiji, a on izjavljuje kako on „Srbiju ne vidi kao neprijatelja“. Nepažljiv je.

Posljednju tehničko-tehnološku pomoć koju je Hrvatska uputila Ukrajini, Milanović je „pretvorio u gotovinu“, u iznosu od 15. milijuna eura, navodeći da su ti „novci“ „sigurniji nego u rukama HDZ-ovaca,“ nakon toga zaključuje „ali otišlo je“.

Istom prigodom Milanović navodi kako je njegova Vlada ugovorila 5. ophodnih obalnih brodova, te da su novci bili osigurani. Nije naveo je su li ti novci osigurani iz sredstava koja su prikupljena neplaćanjem straže vojnicima i dežurstva časnicima, smanjenim drugim troškovima za vojni proračun. Sad zamjera Vladi što se besmisleno parniči za dovršetak preostala tri broda za iznos od 12. milijuna eura On bi to platio od onih 15. koji su „u kešu“ otišli u Ukrajinu, što je kako on to kaže „bačeno u vjetar“. Nije objasnio kako bi to pretvorio u gotovinu. On bi da Ukrajinci to plate predujmom u gotovini, i ne samo nama. Toliko toga im je dato, a ništa ne plaćaju.

Milanović je protiv je „koalicije voljnih“, on je za „koaliciju nevoljnih“, koju bi objeručke prihvatili oni za koje je Hrvatska „slučajna država“, pa nedavno marširaju zagrebačkim trgovima i ulicama s transparentima „balkanska federacija bez država i nacija“ „jedna borba jedan jezik“, provodeći politiku „mi ili oni“. Međutim uvijek „oni“ i nikad „mi“, odužilo se.

Nije zgodno agresoru u Ukrajini. Trebalo je sve završiti za četiri dana, a ono traje četiri godine. Ovdje jedan vic. Pita Mujo Fatu: “Hoću li ja duže živjeti ako prestanem pušiti?“, a Fata mu odgovara: “Nećeš duže živjeti samo će ti se odužiti.“

Marko Mamić/Foto: mm