Zaposlenik Holdinga me nazvao: “Moja diploma nije lažna, pošteno sam ju platio 5.000 eura!”

Problem lažnih diploma i svjedodžbi  je već niz godina aktualan u Hrvatskoj. U ovoj kolumni ću analitički ukazati na genezu,uzrok nastanka problema lažnih diploma i svjedodžbi i dati konkretne prijedloge što treba napraviti da se konačno riješi i prevenira ovaj kriminal i korupcija koji je poprimio velike i zabrinjavajuće  razmjere u Hrvatskoj.

Budući da sam u Zagrebačkom holdingu 2014. proveo reviziju vjerodostojnosti diploma i svjedodžbi zaposlenika Holdinga držim da sa pozvan i ovlašten progovoriti o ovome problemu. Napominjem da je u postupku revizije provjere vjerodostojnosti diploma i svjedodžbi zaposlenika Holdingu otkriveno 333 lažne diplome i svjedodžbe.

Problem lažnih diploma i svjedodžbi ukazuje s jedne strane na duboku eroziju morala i sustava vrijednosti u društvu, a sa druge strane ukazuju na nerad institucija pravne države odnosno ne funkcioniranje pravne države.

Činjenica da društvo,institucije i vlast do danas nisu poduzeli niti poduzimaju učinkovite mjere i radnje da se obračunaju sa korupcijom i kriminalom u vezi lažnih diploma i svjedodžbi dokazuje da nije postojala odnosno ne postoji politička volja da se suzbije, sankcionira i prevenira problem lažnih diploma i svjedodžbi. Umjesto zemlje znanja postajemo zemljom lažnih diploma i svjedodžbi.

Dubinu erozije morala i sustava vrijednosti najbolje može oslikati izjava, odnosno upit jednog zaposlenika Holdinga za kojeg je među prvima u postupku revizije provjere vjerodostojnosti diploma i svjedodžbi da ima lažnu diplomu, koju je kao pravu uporabio kod zaposlenja. 

Nazvao me i rekao:“ Kako je to moguće da je moja diploma lažna kad sam ju pošteno platio 5000 eura.“

Lažne diplome i svjedodžbe u Hrvatskoj su se počele pojavljivati u većem broju početkom devedesetih  godina prošlog stoljeća i to upisivanjem u radnu knjižicu krivotvorenih podataka o stjecanju diplome ili svjedodžbe.

Nakon tog prvog razdoblja razvojem informatičke tehnologije taj postupak krivotvorenja diploma i svjedodžbi poprima suvremenije oblike jer krivotvoritelji novu tehnologiju primjenjuju u krivotvorenju. Bez problema pribavljaju službene obrasce na kojima se izdaju diplome ili svjedodžbe, skeniraju pečate, zaglavlja institucija.

Znači već je riječ o sofisticiranijem  obliku krivotvorenja. Naravno da se bez obzira na sofisticiranost izrade lažne diplome i svjedodžbe bez problem u postupku revizije utvrđuje da je riječ o lažnoj diplomi ili svjedodžbi jer nije službeno zavedene i protokolirana u službene matice odnosno matične knjige obrazovanih institucija.

Danas smo svjedoci najnovijeg visoko sofisticiranog modela krivotvorenja diploma i svjedodžbi u Bosni i Hercegovini jer se krivotvore i matice odnosno matične knjige obrazovnih institucija, zbog kojih Hrvatska treba uvesti dodatan oprez u postupku nostrifikacije diploma i svjedodžbi  iz Bosne i Hercegovine.

Naravno,a poglavito nakon najnovije revizije diploma u školstvu i pojave novih afera lažnih diploma i svjedodžbi društvo, vlast i institucije moraju žurno i učinkovito djelovati.

Što nam je činiti?

Da bi se konačno riješio problem lažnih diploma i svjedodžbi u Hrvatskoj nužno je žurno i učinkovito poduzeti slijedeće mjere i radnje:

1. Vlada RH mora naložiti ministrima, općinama, gradovima, županijama, javnim poduzećima i svim javnim institucijama da pokrenu postupak provjere vjerodostojnosti diploma i svjedodžbi svojih zaposlenika u razini svoje odgovornosti i nadležnosti i na taj način dadu svoj doprinos u borbi protiv korupcije;
2. Predsjednik Sabora treba naložiti provjeru diploma saborskih zastupnika, ministara i svih drugih dužnosnika;
3. Vlada RH treba zadužiti nadležna ministarstva da žurno izrade i pripreme radi upućivanje u postupak donošenja Prijedlog zakona o registru diploma i svjedodžbi u Hrvatskoj u cilju sustavnog, sveobuhvatnog rješenja ovog problema i preventivnog  sprečavanja problema lažnih diploma i svjedodžbi.

Krajnji  je čas za poduzimanje ovih mjera i za raskrinkavanje svih lažnih diplomaca. Nema se više što čekati. Prisilimo institucije na postupanje.

Pero Kovačević/Foto:arhiva