Jesu li ljudi koji igraju šah pametniji od drugih? Rezultat će vas iznenaditi

Šah je stoljećima poznat kao igra koja traži koncentraciju, strategiju i mentalnu izdržljivost. Često se povezuje s inteligencijom, no postavlja se pitanje: može li igranje šaha doista učiniti čovjeka pametnijim?

Igra zahtijeva stalno predviđanje, procjenu poteza i planiranje nekoliko koraka unaprijed. Upravo ta kombinacija strateškog razmišljanja i rješavanja problema potiče razvoj složenih kognitivnih vještina. Redoviti igrači razvijaju bolje pamćenje jer tijekom partije moraju pamtiti brojne kombinacije i njihove moguće ishode.

Pitanje može li vas igranje šaha zapravo učiniti pametnijima intrigiralo je brojne znanstvenike. Šah od igrača zahtijeva predviđanje i procjenu potencijalnih poteza i protupoteza. Ova stalna potreba za strateškim planiranjem potiče razvoj složenih vještina rješavanja problema.

Pomaže učenju i razumijevanju

Šah uči prepoznavanju obrazaca i logičkih sekvenci, što olakšava razumijevanje matematičkih i logičkih koncepata. Djeca koja se redovito bave šahom često razvijaju discipliniraniji pristup učenju, a ta se vještina prenosi i na druge školske
predmete.

Igranje šaha uključuje pamćenje brojnih kombinacija poteza i njihovih potencijalnih ishoda, što pruža rigorozan trening za mozak. Česti igrači mogu povećati svoj kapacitet pamćenja, postajući vještiji u zadržavanju i prisjećanju informacija.

Iako se šah smatra individualnom igrom, on snažno utječe i na socijalne vještine. Igranje u klubovima i na turnirima uči strpljenju, kontroli emocija, prihvaćanju poraza i poštivanju protivnika.

Interakcija s različitim igračima potiče empatiju i razumijevanje tuđih perspektiva.

Što kažu istraživanja?

Brojna istraživanja pokušala su izmjeriti utjecaj šaha na IQ i druge kognitivne sposobnosti. Rezultati pokazuju pozitivnu povezanost između redovitog igranja i kognitivnog razvoja, osobito kod djece i adolescenata. Ipak, poboljšanja se ne mogu pripisati isključivo šahu, već općenito aktivnijem i angažiranijem umu koji šah potiče.

Iskusni šahisti brže prepoznaju relevantne informacije i ignoriraju nebitne detalje — što je karakteristika ekspertnog razmišljanja i u drugim područjima.

Studije pokazuju da šahisti brže uočavaju relevantne informacije i zanemaruju nebitne detalje, što je karakteristika ekspertnog načina razmišljanja. Istraživanje iz 2025. koje je uspoređivalo mozgove vrhunskih šahista i početnika otkrilo je da iskusni igrači imaju veću aktivnost i jaču povezanost u dijelovima mozga zaduženima za vizualnu obradu, prostornu percepciju i donošenje odluka.

Kod predškolske djece zabilježeno je poboljšanje numeričkih vještina zahvaljujući igrama poput šaha.

Radna memorija i koncentracija

Šah poboljšava radnu memoriju, odnosno sposobnost kratkotrajnog zadržavanja i manipuliranja informacijama. Djeca koja treniraju šah postižu bolje rezultate na testovima pažnje, dok odrasli šahisti brže donose odluke pod pritiskom.

Šah nije samo „računanje poteza“, već i prepoznavanje konfiguracija figura. Vrhunski igrači ne analiziraju svaku poziciju od nule, nego brzo prepoznaju poznate obrasce. To znači da imaju iznimno razvijenu sposobnost vizualnog uočavanja struktura i odnosa među elementima.

Povećava li šah IQ?

Analize pokazuju da šah može dovesti do blagog porasta rezultata na testovima inteligencije kod djece, posebno u području fluidne inteligencije i matematike. No stručnjaci naglašavaju: šah ne stvara genije. On trenira mozak, ali nije dokaz ni jamstvo natprosječne inteligencije.

Zaključno, iako šah nije zajamčena metoda za povećanje IQ-a, on nesumnjivo obogaćuje kognitivne sposobnosti poboljšavajući pamćenje, vještine rješavanja problema i strateško razmišljanje.

Njegove koristi protežu se dalje od pukog intelekta, on jača emocionalnu otpornost i socijalne vještine. Bilo da ga igrate rekreativno ili u sklopu obrazovnih programa, šah je vrijedan alat za osobni i intelektualni razvoj.

M.M. /Foto: Freepik