Indeks vojne moći utemeljen je na oko 50 faktora, navodi
, ne precizirajući o kojim je faktorima i metodi obrade riječ. Autori indeksa poručuju da njihova metoda omogućuje rangiranje vojne sile malih, ali tehnološki naprednih nacija, uz bok onim velikima, ali slabije razvijenima. Napominju da nuklearno oružje nije uzeto kao faktor u određivanju rankinga, a ključnu ulogu ne igra ni količina naoružanja.
Kopnene nacije nisu na gubitku zbog neposjedovanja mornarice, dok se obalnim državama ocjenjuje stanje mornaričke sile. U obzir se uzimaju geografski faktori, energetska samodostatnost i aktualno stanje gospodarstva, dok se istovremeno isključuje utjecaj aktualnih političkih i vojnih elita. Usporedba vojne moći Hrvatske i Srbije
Od zemalja u širem okruženju najbolje je plasirana Rumunjska na 56. mjestu, a dok su Mađarska, Grčka i Slovačka redom na 59, 60. i 61. mjestu. Iza Hrvatske su Bugarska (67), Srbija (70), BiH (89) i Slovenija (99).
Informacije su prikupljene iz javno dostupnih podataka, uključujući izvore poput CIA-e i Wikipedije, a autori ističu da su njihove informacije točne onoliko koliko to omogućuju njihovi izvori te da svi objavljeni podaci služe isključivo za razonodu.
Unatoč Mimohodu Hrvatske vojske u kolovozu ove godine Hrvatska je u odnosu na prošli godinu pala za jedno mjesto, a u odnosu na 2o13. godinu, kad smo bili 46. vojna sila svijeta, nazadovali smo 16 mjesta.
D. L. /Foto:Hrvatska vojska
Komentiraj