Maxportal objavljuje dijelove žalbe USKOK-a za koje bez imalo uvijanja možemo reći da je skandalozna) protiv prvostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ koju je 2023. godine potpisala zamjenica ravnatelja USKOK-a Danijela Raspović Tomac.
Sadržaj žalbe ukazuje ne samo na neprofesionalnost i nekompetentnost službenih osoba koje su zajedno sa Danijelom Raspović Tomac sudjelovale u izradi te žalbe već i na krajnje neprimjeren način izražavanja državnih odvjetnika i njihovih zamjenika pred sudom.
Unatoč nedostatku argumenata i dokaza protiv tada optuženih u predmetu tzv. „HPB Bankomat“), DORH i USKOK te njihove odgovorne službene osobe Danijela Raspović Tomac, Ksenija Pavić i dr. su i nakon provedenog dokaznog postupka te i nakon prvostupanjske oslobađajuće presude ustrajno pokušavale raznim manipulacijama i neistinama u žalbenom postupku pred Visokim kaznenim sudom RH prikazati potpuno drugačije činjenično stanje od onog stvarno utvrđenog pred prvostupanjskim Županijskim sudom u Zagrebu. No, to im nije uspjelo.
Svi optuženi u predmetu tzv. „HPB BANKOMAT“ oslobođeni i prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu od 4. svibnja 2023., a potom i drugostupanjskom presudom Visokog kaznenog suda RH posl.br. I Kž-Us-130/2023-15 od 26. veljače 2025. kojom je u cijelosti potvrđena oslobađajuća prvostupanjska presuda Županijskog suda u Zagrebu u odnosu na sve optužene u predmetu tzv. „HPB BANKOMAT“.
Pravomoćnom oslobađajućom presudom Županijskog suda u Zagrebu u kaznenom predmetu tzv. „HPB Bankomat“ utvrđeno je u cijelosti postupanje sukladno zakonu i propisanim procedurama od strane Slavena Čolaka i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. te utvrđeno da Slaven Čolak i ostali optuženi u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ nisu počinili nikakvo kazneno djelo „jer niti jedan provedeni dokaz ne upućuje, a kamoli da bi dokazao navedenu tvrdnju.“
Maxportal objavljuje i odgovor Slavena Čolaka na žalbu USKOK-a protiv prvostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ koju je 2023.g. godine potpisala zamjenica ravnatelja USKOK-a Danijela Raspović Tomac.
FOKUS POSTUPKA TZV. „HPB BANKOMAT“ STAVLJEN NA KRIMINALIZIRANJE PROJEKTA ŠMIDHEN I KREDITNOG PLASMANA HPB-a od 33,6 MILIJUNA KUNA
Istražni postupak tzv. „HPB Bankomat“ pokrenut u prosincu 2009. godine popraćen je medijskim linčem neviđenih razmjera ( više od 1 000 medijskih objava). Tako su već u prvim mjesecima istražnog postupka tzv. „HPB Bankomat“, dakle još u fazi istrage, objavljeni brojni bombastični naslovi u medijima kojima se na sve moguće načine diskreditiralo osumnjičene, pa je tako primjerice, odmah nakon uhićenja Slavena Čolaka kao vlasnika projekta Fantasyland u Samoboru, Večernji list dana 22.02.2010. godine objavio veliki članak pod naslovom „Šmidhen se neće obnoviti jer je vlasnik završio u Remetincu“.
U tom članku Večernjeg lista, bez ikakvog znaka upitnika navodi se između ostalog slijedeće:
“Veliki projekt obnove nekad popularnog kupališta Šmidhen u Samoboru, na mjestu kojega su trebali biti sagrađeni vodeni i zabavni park, propao je nakon što su u akciji Bankomat uhićeni Boris Šimunić i Slaven Čolak, njegovi idejni začetnici. Šimunić je uhićen jer je od Hrvatske poštanske banke bez jamstva dobio kredit od 53 milijuna kuna, a Čolak jer je čelnike banke poticao na zloporabu položaja.”
Presumpcija nevinosti za optužene ne samo da nije postojala, već je nije bilo niti u naznakama, barem ne za optužene u predmetu tzv. „HPB Bankomat“.
Maxportal je već objavio snimku HTV-a s prvog ročišta glavne rasprave kaznenog predmeta USKOK-a tzv. HPB Bankomat“, a na kojem ročištu je bivša zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić pomalo drhtavim glasom govorila o tom kreditnom plasmanu HPB d.d. od 33 milijuna kuna, navodeći da je taj kreditni plasman odobren bez ikakvih sredstava osiguranja i prateće dokumentacije.
Nakon toga uslijedilo je više od desetljeća dugo razdoblje u kojem su i brojni predstavnici zakonodavne, izvršne, pravosudne i sudske vlasti, političari i gradonačelnici, javno pred Hrvatskim saborom i u brojnim medijima bez ikakve zadrške kriminalizirali optužene u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ te projekt Fantasyland Šmidhen i kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna, kršeći načelo trodiobe vlasti i presumpcije nevinosti kao temeljnih načela pravne države i vladavine prava.
U tom svom teatralnom istupu pred sudom na prvom ročištu glavne rasprave kaznenog predmeta USKOK-a tzv. HPB Bankomat“, a na kojem su prije više od 12 godina nazočili gotovo svi hrvatski mediji, Sani Ljubičić navodi, citirano:
„Zašto su to činili? Zašto su lažirana financijska izvješća banke? Iz jednostavnog razloga zato što je u ugovorima najvišeg menagamenta banke bila predviđena isplata bonusa. Ja bih zapravo predložila i da se izvrši uvid i da se vidi kako izgleda zahtjev za odobrenje, ne znam 33 milijuna kuna, rukom pisano na papiru bez ikakve popratne dokumentacije.“
I zaista, izvršen je i više nego detaljan uvid u cjelokupnu dokumentaciju kreditnog plasmana HPB-a od 33,6 milijuna kuna koji je pred sudom potrajao više od 15 godina, a što predmet tzv. „HPB Bankomat“ stavlja na prvo mjesto kao najdugovječniji kazneni postupak USKOK-a koji se ikada vodio u Republici Hrvatskoj.
Optužnicama USKOK-a koje je podnijela bivša zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić, optuženi Slaven Čolak teretio se između ostalog za kreditni plasman koji je HPB d.d. odobrio Borisu Šimuniću u iznosu od 33,6 milijuna kuna. U tim optužnicama se navodilo da je taj kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna odobren bez ikakvih sredstava osiguranja pa da je time nastala šteta HPB-u u iznosu od 33,6 milijuna kuna te stečena protupravna imovinska korist Slavena Čolaka i Borisa Šimunića u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna.
Nakon gotovo 16 godina trajanja kaznenog postupka, pravomoćnom presudom Županijskog suda u Zagrebu je utvrđeno da je zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić u iskonstruiranim optužnicama USKOK-a br. K-US-148/09 od 08. srpnja 2010.g., 24. studenog 2011.g. i 27. rujna 2012. lažno i neistinito prikazala da je kreditni plasman HPB-a br. 5301724508 u iznosu od 33,6 milijuna kuna odobren i plasiran Borisu Šimuniću bez ikakvih sredstava osiguranja i bez ikakve prateće dokumentacije, lažno prikazivala i neistinito navodila da je stečena protupravna imovinska korist Borisa Šimunića i Slavena Čolaka u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna te lažno prikazivala i neistinito navodila da je time navodno HPB d.d. oštećen u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a).
Pravomoćnom presudom Županijskog suda u Zagrebu je utvrđeno da je kreditni plasman HPB-a br. 5301724508 u iznosu od 33,6 milijuna kuna odobren i plasiran Borisu Šimuniću sukladno zakonu i propisanim procedurama uz višestruko veća hipotekarna osiguranja koja su čak devet puta veća od iznosa tog kredita od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) te da je HPB još od lipnja 2006., sada već više od 19 godina uknjižen na ta hipotekarna osiguranja u prvom redu naplate.
Pogledajte video zapis središnjeg Dnevnika HTV-a i informativnih emisija HTV-a 17.01.2014.
Danijela Raspović Tomac docirala sudu nepovezanim misaonim konstrukcijama i „slikovitim izričajem“ kriminalizirajući projekt Šmidhen i kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna
Nakon što su svi optuženi u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ oslobođeni prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu od 4. svibnja 2023., uslijedilo je i daljnje ustrajno nezakonito postupanje DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba Danijele Raspović Tomac, Ksenije Pavić i dr. te Hrvatske poštanske banke d.d. kao navodnog oštećenika koji su i nadalje u žalbenom postupku pred Visokim kaznenim sudom RH ustrajali u tome da je kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna odobren bez ikakvih sredstava osiguranja pa da je time nastala šteta HPB-u u iznosu od 33,6 milijuna kuna te stečena protupravna imovinska korist Slavena Čolaka i Borisa Šimunića u iznosu od 33,6 milijuna kuna.
U toj skandaloznoj žalbi USKOK-a protiv prvostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ koju je 2023.g. godine potpisala zamjenica ravnatelja USKOK-a Danijela Raspović Tomac ( a koja ispred USKOK-a vodi i predmet
Karlovačke banke), navodi se između ostalog slijedeće, citirano:„Ako bi plastično prikazali odobravanje inkriminiranog kredita IV optuženom Borisu Šimuniću to bi izgledalo ovako. Novi potencijalni klijent dolazi u banku, fizička je osoba i traži nenamjenski kredit od 33,6 milijuna kuna.,…Uz to tražitelj nudi tuđe nekretnine u zalog.,…Ukoliko su pravila bankarskog poslovanja presložena, možda da zamislimo jednostavnije pravno okruženje, primjerice upravljanje motornim vozilom.
Ta djelatnost je rizična sama po sebi, ali pravila postoje da se rizik umanji koliko je god moguće. Recimo da vozač upravlja motornim vozilom i njegov poslodavac očekuje da poveća svoju učinkovitost obavljanjem više dostava u jedinici vremena, te kako bi zadovolji svog poslodavca vozač ne poštuje niti ograničenja brzine niti prometne znakove i dođe do prometne nesreće u kojoj upravo uslijed takvog svog postupanja vozač prouzroči štetu po život i imovinu drugih. Da li bi sud, donoseći presudu u takvom predmetu, rekao da je vozač postupao „loše, pogrešno i previše riskantno“, da je nesporno povrijedio pravila sudjelovanja u prometu, ali to je samo njegova poslovna politika jer je htio povećati efikasnost,…“.
Tako je zamjenica ravnatelja USKOK-a Danijela Raspović Tomac docirala sudu da zapravo ništa ne razumije o pravilima bankarskog poslovanja, pa se radi pojašnjavanja sudu svojih „stručnih pravnih mišljenja“ spustila na nižu intelektualnu razinu kako bi je i sud mogao razumjeti, sve to uspoređujući bankarsko poslovanje sa dostavljačima koji upravljaju motornim vozilima.
Po prethodno citiranim navodima Danijele Raspović Tomac ( a koji predstavljaju pravno mišljenje USKOK-a) zakonom i pravilima bankarskog poslovanja je zabranjeno dati pod zalog banke nekretnine koje nisu vlasništvo tražitelja kredita, a što je naravno potpuno pogrešno, neosnovano i zakonom neutemeljeno. Prema „pravnom mišljenju“ Danijele Raspović Tomac, ako netko zatraži kredit u Banci za koji nudi kao jamstvo nekretnine koje nisu njegovo vlasništvo, takav bi zahtjev trebalo odbiti jer Banka prema „pravnom“ shvaćanju USKOK-a i Danijele Raspović Tomac ne može odobravati kredite uz hipotekarna osiguranja trećih osoba koja nisu u vlasništvu tražitelja kredita.
Takvo „pravno“ shvaćanje USKOK-a zapravo ukazuje na elementarno nepoznavanje zakona i pravila bankarskog poslovanja unutar USKOK-a, ali isto tako i nužnu potrebu da se unutar USKOK-a provedu testiranja i potrebne edukacije službenih osoba koji vode predmete iz sfere gospodarskog kriminala, u ovom konkretnom slučaju Danijele Raspović Tomac ( a koja ispred USKOK-a vodi i predmet Karlovačke banke).
U odgovoru Slavena Čolaka na žalbu USKOK-a protiv prvostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ koju je 2023.g. godine potpisala zamjenica ravnatelja USKOK-a Danijela Raspović Tomac, navodi se između ostalog slijedeće, citirano:
„…žalba USKOK-a obiluje nizom međusobno proturječnih te proizvoljnih, kontradiktornih i ničim potkrijepljenih tvrdnji i misaonih konstrukcija koje je nemoguće smisleno shvatiti i međusobno povezati u logičnu cjelinu, ali i čitavim nizom navoda iz kojih proizlazi zabrinjavajuća pravna i ekonomska needuciranost i nedostatna stručna osposobljenost USKOK-a te onih koji su izradili i potpisali žalbu USKOK-a od 28. rujna 2020. godine.
Sukladno zakonu i propisanim procedurama tražitelj kredita ima pravo Banci ponuditi u zalog nekretnine koje se nalaze u vlasništvu trećih osoba, upravo identično kao što Banka ima pravo i prihvatiti pod zalog nekretnine koje nisu u vlasništvu tražitelja kredita.
Stoga su u cilju manipulacije navodi žalitelja „Uz to tražitelj kredita nudi tuđe nekretnine u zalog“, insinuirajući time kao da je nedopušteno dati u zalog Banke nekretninu koja se ne nalazi u vlasništvu tražitelja kredita, a što ukazuje ili na krajnje manipulativno postupanje koje je i zakonom kažnjivo ili pak na nedovoljnu pravnu educiranost USKOK-a te onih koji su izradili i potpisali žalbu USKOK-a.,…
Nadalje, navodi iz žalbe USKOK-a predstavljaju potpuno neprimjeren način izražavanja koji ne predstavlja profesionalno i stručno iznošenje pravnih stavova i mišljenja na osnovu zakona i argumenata te stvarnog činjeničnog stanja, već USKOK u nedostatku argumenata nezadovoljan sudskom odlukom čak „drži lekciju“ sudu kako bi mu na svoj „pojednostavljeni“, a pravno potpuno neprihvatljiv način, pojasnio stvari vezano uz realizaciju kreditnog plasmana Borisa Šimunića br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna kroz „plastično prikazivanje“, aludirajući time da sud uopće ništa ne razumije i ne shvaća.
Nasuprot tome „plastičnom prikazivanju“, USKOK niti jednom riječju u žalbi ne navodi da su sredstva iz odobrenog kreditnog plasmana br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna uplaćena direktno sa Hrvatske poštanske banke d.d. u korist Trgovačkog suda u Zagrebu za kupnju dijela nekretnine Šmidhen a ne Borisu Šimuniću ili Slavenu Čolaku, da je nekretnina Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor kontinuirano od 26. lipnja 2006.g. pa sve do danas (dakle, sada već više od 17 godina) uknjižena u korist Hrvatske poštanske banke d.d. kao sredstvo osiguranja po kreditnom plasmanu br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna, da je procijenjena vrijednosti 26% dijela nekretnine Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor izvršena od strane ovlaštenog sudskog vještaka kojeg je imenovao Županijski sud u Zagrebu iznosi 12 milijuna EUR-a te je uz navedenu nekretninu Šmidhen koja je dijelom plaćena iz predmetnog kredita HPB d.d. br. 5301724508 dato i vlastito učešće Borisa Šimunića te i dodatni hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti 4.650.487,00 EUR-a.,..
Nadalje, USKOK u nedostatku argumenata nezadovoljan sudskom odlukom daje i neprimjerene usporedbe uzanci bankarskog poslovanja sa dostavljačima koji upravljaju motornim vozilom, opet aludirajući da sud uopće ništa ne razumije i ne shvaća pa da im USKOK to treba pojasniti kroz jednostavnije pravno okruženje navodeći na strani 24. žalbe, citirano: „Ukoliko su pravila bankarskog poslovanja presložena, možda da zamislimo neko jednostavnije pravno okruženje, recimo upravljanje motornim vozilom.,,,“
Prethodno navedeno postupanje USKOK-a predstavlja neprimjeren način izražavanja koji ne predstavlja profesionalno i stručno iznošenje pravnih stavova i mišljenja na osnovu zakona i argumenata te stvarnog činjeničnog stanja, već pokušaj omalovažavanja i diskreditacije suda kao rezultat nezadovoljstva USKOK-a odlukom Županijskog suda u Zagrebu.,…
Kao što to i proizlazi iz dokazne dokumentacije i provedenog dokaznog postupka, VIII okrivljeni Slaven Čolak nikada nije bio korisnik niti jednog kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., a također niti društva u vlasništvu Slavena Čolaka nikada nisu bili korisnici niti jednog kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d.
Kao što to i proizlazi iz dokazne dokumentacije i provedenog dokaznog postupka, iz kreditnih plasmana Hrvatske poštanske banke d.d. nikada niti jedna kuna nije doznačena u korist VIII okrivljenog Slavena Čolaka, a također iz kreditnih plasmana Hrvatske poštanske banke d.d. nikada niti jedna kuna nije doznačena u korist društava u vlasništvu VIII okrivljenog Slavena Čolaka.
Kao što to i proizlazi iz dokazne dokumentacije i provedenog dokaznog postupka, VIII okrivljeni Slaven Čolak nikada nije uopće niti razgovarao sa I., II. i III. optuženima vezano uz zahtjeve za odobrenje kreditnih plasmana u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., a koji su, kao što to proizlazi iz prvostupanjske presude i provedenog dokaznog postupka te cjelovite dokazne dokumentacije koja prileži spisu, svi redom bez iznimke realizirani sukladno zakonu i propisanim procedurama, i to na način da su prema nadležnim sektorima HPB d.d. dostavljeni zahtjevi za odobrenje kreditnih plasmana slijedom čega su i svi kreditni plasmani prošli sve nadležne sektore u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. pri realizaciji kreditnih plasmana ( Sektor za poslovanje s građanstvom, Sektor za pravne osobe, Sektor za pravne poslove, Sektor rizika, Kreditni Sektor, itd.).
Kao što to proizlazi iz prvostupanjske presude i provedenog dokaznog postupka te cjelovite dokazne dokumentacije koja prileži spisu, ne postoji niti jedan dokaz koji bi upućivao a kamoli dokazao tvrdnju USKOK-a da bi VIII okrivljeni Slaven Čolak i dr. počinili kazneno djelo poticanja koje im je stavljeno na teret.
Kao što se to i navodi na strani 231. pod točkom 146. obrazloženja presude Županijskog suda u Zagrebu posl. br. 11 K-Us-10/2013 od 04. svibnja 2023.g., citirano:
„Konačno, nije dokazano da bi IV optuženi Boris Šimunić i IX optuženi Davor Čilić podnosili zahtjeve za odobravanjem kredita i eskontiranjem mjenica znajući da će VIII optuženi Slaven Čolak ishoditi odobrenje kredita sukladno dogovoru s I optuženim Josipom Protega, II optuženim Ivanom Sladonja i III optuženim Marijom Kirinić, jer niti jedan provedeni dokaz ne upućuje, a kamoli da bi dokazao navedenu tvrdnju.“
Kao što to proizlazi iz izmijenjene šeste po redu optužnice USKOK-a br. Ko-US-292/2020 od 20. ožujka 2023.g., ista uopće ne sadrži činjenični opis kaznenog djela poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti, upravo identično kao što činjenični opis kaznenog djela poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti nije sadržan niti u jednoj od prethodnih 5 iskonstruiranih optužnica USKOK-a koje su tijekom razdoblja 2010.g. – 2022.g. podnesene Županijskom sudu u Zagrebu u ovom predmetu tzv. “HPB Bankomat”.
Potrebno je istaknuti da je VIII optuženi Slaven Čolak u viša navrata pred sudom i sudskim vijećem, između ostalog i u svom iznošenju obrane, te i nakon podnošenja izmijenjene optužnice USKOK-a br. Ko-US-292/2020 od 20. ožujka 2023.g., kao i u svoj završnoj riječi koja je uz odobrenje suda snimljena te i javno objavljena o čemu se dostavlja i video zapis, pozvao USKOK i njegove odgovorne osobe, citirano:
“da konačno, nakon gotovo 14 godina postupka, 40 000 – 50 000 stranica koje je USKOK priložio a sud prihvatio, nakon 90 ispitanih svjedoka pred sudom, da konačno kaže dan, mjesto, vrijeme, način navodnog izvršenja kaznenog djela poticanja“.
USKOK i njegove odgovorne službene osobe zamjenik ravnatelja USKOK-a gdin Saša Manojlović i dr. nisu to učinili, jer se takvo što nikada nije niti dogodilo te ne postoji niti jedan dokaz koji bi upućivao a kamoli dokazao tvrdnju USKOK-a da bi VIII okrivljeni Slaven Čolak i dr. počinili kazneno djelo poticanja koje im je stavljeno na teret,…
Kao što to proizlazi iz dokazne dokumentacije i provedenog dokaznog postupka, svi nenamjenski hipotekarni kreditni plasmani HPB d.d. odobreni korisniku kredita Borisu Šimuniću ( krediti br. 5301724508, br. 5301959578, br. 5301894025, br. 5301835740) realizirani su sukladno zakonu i propisnim procedurama te prošli sve nadležne sektore u HPB d.d. prilikom odobravanja kredita (Sektor poslovanja s građanstvom, Sektor za pravne poslove, Sektor rizika, Kreditni Sektor, itd.), a osigurani su sredstvima osiguranja koje je HPB d.d. zatražio, a klijent Banke Boris Šimunić dostavio prema HPB d.d., te su svi kreditni plasmani HPB d.d. odobreni Borisu Šimuniću ( krediti br. 5301724508, 5301959578, 5301894025, 5301835740) osigurani između ostalog i višestruko većim hipotekarnim kolateralima procijenjene vrijednosti od strane ovlaštenog sudskog vještaka u iznosu većem od 29 milijuna EUR-a ( a što predstavlja omjer plasmana i ponuđenih nekretnina 1 : 4,68).,…
Iz dokazne dokumentacije koja prileži spisu jasno proizlazi da je Hrvatska poštanska banka d.d. sredstva iz kreditnog plasmana br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna direktno doznačila na račun Trgovačkog suda u Zagrebu kao dio kupovnine za kupnju dijela nekretnine Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor površine 202 404 m2 na kojoj nekretnini je i na današnji dan kontinuirano od lipnja 2006.g u prvom redu založnog prava uknjižena Hrvatska poštanska banka d.d. (dakle, sada već više od 17 godina), a koja procijenjena vrijednosti 26% dijela nekretnine Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor izvršena od strane ovlaštenog sudskog vještaka kojeg je imenovao Županijski sud u Zagrebu iznosi 12 milijuna EUR-a te je uz navedenu nekretninu Šmidhen koja je dijelom plaćena iz predmetnog kredita HPB d.d. br. 5301724508 dato i vlastito učešće Borisa Šimunića te i dodatni hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti 4.650.487,00 EUR-a ( a što predstavlja omjer plasmana i založenih nekretnina 1 : 3,8).
Također, a kao što to proizlazi iz dokazne dokumentacije koja prileži spisu, samo po kreditnom plasmanu HPB d.d. br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna u razdoblju 2006.g. – travnja 2009.g. uplaćeno je u korist HPB d.d. više od 15 milijuna kuna po osnovi kamata, naknada i drugih troškova.
Nadalje, a kao što to proizlazi iz dokazne dokumentacije koja prileži spisu, tijekom razdoblja 2006..g. – 2009.g. izvršena su i dodatna ulaganja u nekretninu Šmidhen i realizaciju projekta Fantasyland u iznosu većem od 20 milijuna EUR-a čime je izvršenim ulaganjem u projekt Fantasyland te nekretninu Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor koja se i na današnji dan nalazi uknjižena u korist HPB d.d. u prvom redu založnoga prava, znatno povećana i vrijednost hipotekarnog kolaterala na koji je HPB d.d. i na današnji dan ( sada već više od 17 godina od odobrenja kredita) i nadalje uknjižen u prvom redu založnog prava slijedom čega je upravo apsurdno postupanje USKOK-a koji je podnio iskonstruiranu optužnicu kojom se stavlja na teret da bi netko nekoga poticao, jer je iz dokazne dokumentacije koja je pribavljena tijekom istrage i kriminalističkog istraživanja zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić kao službena osoba USKOK-a imala saznanja i morala znati da su sredstva iz odobrenog kreditnog plasmana br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna uplaćena direktno sa Hrvatske poštanske banke d.d. u korist Trgovačkog suda u Zagrebu za kupnju dijela nekretnine Šmidhen a ne Borisu Šimuniću ili Slavenu Čolaku, te je ista imala i saznanja i morala znati da je nekretnina Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor kontinuirano od 26. lipnja 2006.g. pa sve do danas ( dakle, sada već više od 17 godina) uknjižena u korist Hrvatske poštanske banke d.d. kao sredstvo osiguranja po kreditnom plasmanu br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna, ista je imala i saznanja i morala znati da je korisnik kredita br. 5301724508 Boris Šimunić za kupnju nekretnine Šmidhen dao i vlastito učešće u novčanim sredstvima, te i dodatni hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti 4.650.487,00 EUR-a, a o čemu prileži cjelovita materijalna dokazna dokumentacija i u istražnom spisu USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 temeljem kojeg je podnijeta optužnica i formiran ovaj raspravni spis Županijskog suda u Zagrebu posl. br. K-US-10/13 po kojem se, sada već više od 13 (trinaest) godina bez ikakve zakonske osnove vodi predmet tzv. „HPB BANKOMAT“.
Kada je u pitanju projektno financiranje kao što je to u ovom konkretnom slučaju riječ, krediti se u bankama odobravaju i sa vlastitim učešćem od 10% jer se povrat kreditnih sredstava primarno očekuje od budućih prihoda od poslovanja nakon stavljanja projekta u funkciju,…
Stoga je potpuno irelevantno te bez ikakvog pravnog značaja raspravljanje o tome je li riječ o projektnom financiranju ili o hipotekarnim kreditima, obzirom da su svi kreditni plasmani HPB d.d. odobreni Borisu Šimuniću (krediti br. 5301724508, 5301959578, 5301894025, 5301835740) osigurani između ostalog i višestruko većim hipotekarnim kolateralima procijenjene vrijednosti od strane ovlaštenog sudskog vještaka u iznosu većem od 29 milijuna EUR-a ( a što predstavlja omjer plasmana i ponuđenih nekretnina 1 : 4,68).
Međutim, suprotno navodima iz žalbe USKOK-a, pravilno je zaključio prvostupanjski sud u svom obrazloženju da projekt Šmidhen predstavlja projektno financiranje te je Banka, a suprotno navodima iz žalbe USKOK-a, itekako pratila sve aktivnosti vezane uz projekt Šmidhen o čemu prileži obimna dokazna dokumentacija u spisu.
Hrvatska poštanska banka d.d. je kao poslovna banka tijekom razdoblja 2006.g. do 2009.g. itekako aktivno sudjelovala u realizaciji projekta Fantasyland Šmidhen te je od strane Borisa Šimunića i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. redovito izvještavana uz cjelovito dostavljenu dokumentaciju o svim pripremnim aktivnostima za realizaciju projekta o čemu prileži obimna dokumentacija u spisu,…
Obzirom da se radi o projektnom financiranju, Hrvatska poštanska banka d.d. je kao založni vjerovnik izdala 2007. godine suglasnost za unos nekretnine Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor u temeljni kapital društva Fantazija projekt d.o.o. slijedom čega je dana 24. kolovoza 2007.g. zaključen Ugovor o pravu građenja na zemljištu Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor površine 202.404 m2 na kojem je društvo Fantazija projekt d.o.o. vlasnik 100% svih postojećih objekata površine 50 000 m2 BRP-a (hotel, motel, bazeni, kupališni objekti,..), a koji ugovor o pravu građenja je zaključen uz suglasnost Vlade RH i Državnog odvjetništva RH ispred kojeg je smjernice za zaključenje ugovornih odredbi dala tadašnja zamjenica glavnog državnog odvjetnika gđa. Zlata Hrvoj Šipek, sada glavna državna odvjetnica RH,… “
I NA SJEDNICI VKSRH STAVLJEN JE FOKUS NA KREDIT HPB-A OD 33,6 MILIJUNA KUNA – Slaven Čolak očitao je lekciju i Kseniji Pavić iz DORH-a
Maxportal je već objavio tonsku snimku sjednice Visokog kaznenog suda RH održane 26. veljače 2025. godine na kojoj se u predmetu USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ odlučivalo o žalbi USKOK-a protiv prvostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu kojom su svi optuženi u tom predmetu oslobođeni od svih optužbi. Na toj žalbenoj sjednici Visokog kaznenog suda RH nazočili su odvjetnici optuženih, sada pravomoćno oslobođenih Josipa Protege i dr. te optuženi, sada pravomoćno oslobođeni Slaven Čolak bez odvjetnika.
Nakon što je zamjenica glavnog državnog odvjetnika RH Ksenija Pavić ispred USKOK-a izvršila svoje izlaganje povodom žalbe USKOK-a, a u kojem izlaganju je posebnu pozornost stavila na kreditni plasman koji je HPB d.d. odobrio Borisu Šimuniću u iznosu od 33,6 milijuna kuna, tvrdeći da je i nakon 15 godina trajanja kaznenog postupka i prvostupanjske oslobađajuće presude, kreditni plasman HPB-a odobren bez adekvatnih sredstava osiguranja te ustrajući i nadalje u tome da je HPB oštećen u iznosu od 33,6 milijuna kuna i stečena protupravna imovinska korist Slavena Čolaka i Borisa Šimunića u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna, uslijedilo je žestoko argumentirano izlaganje Slavena Čolaka kojim je u potpunosti demantirao sve navode USKOK-a i državne odvjetnice Ksenije Pavić.
Čolak je očitao lekciju i DORH-u i USKOK-u te njihovim odgovornim osobama Sani Ljubičić i dr. koji su pokrenuli i više od 15 godina ustrajno vodili iskonstruirani kazneni postupak tzv. „HPB Bankomat“, a sve to navodeći pred Visokim kaznenim sudom RH i konkretne zlouporabe i nezakonitosti počinjene pri obnašanju službene dužnosti od strane zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i dr.
HPB PROTIV SLAVENA ČOLAKA PODNIO IMOVINSKO PRAVNI ZAHTJEV VEĆI OD 100 MILIJUNA KUNA I U TOME USTRAJAO VIŠE OD 15 GODINA
Na upit Maxportala, temeljem čega je Hrvatska poštanska banka u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ uopće podnijela imovinsko pravni zahtjev protiv Slavena Čolaka i u kolikom iznosu, Slaven Čolak je izjavio:
„Imovinsko pravni zahtjev HPB-a je podnesen Županijskom sudu u Zagrebu temeljem zlouporaba i nezakonitosti HPB-a i USKOK-a na način da je zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić kao službena osoba pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu lažno i neistinito Sudu prikazala da je Slaven Čolak korisnik kreditnih plasmana HPB d.d. evidentiran u kreditnom portfelju HPB-a kao korisnik kredita, a HPB je podnio imovinsko pravni zahtjev protiv mene u iznosu većem 100 milijuna kuna i u tome su bez ikakve zakonske i pravne osnove ustrajali više od 15 godina.
Takvim štetnim radnjama HPB-a i USKOK-a tvrtke u mom vlasništvu i vlasništvu moje supruge kao i mi osobno dospjeli smo na crnu listu svih banaka i kreditnih institucija koje u takvim okolnostima, sasvim logično, ne mogu financirati projekte kojih smo vlasnici a isto tako ne mogu financirati niti nas osobno, jer bi to za Banke predstavljalo rizik. I reputacijski, i financijski. Pokretanjem postupka tzv. „HPB Bankomat“ sve naše poslovne aktivnosti su u potpunosti zaustavljene te svaki aspekt života uništen do temelja. 16 godina postupka i više od 200 ročišta u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ uništava sve involvirane u postupak i njihove obitelji te poslovne partnere.
Tome treba pridodati i još 300-400 ročišta u postupcima pred drugim sudovima ( ovršni, parnični i drugi postupci), a koji su uzročno-posljedično rezultat iskonstruiranog postupka tzv. „HPB Bankomat“. U takvim okolnostima svi optuženi u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ odslužili su kaznu u trajanju od 15 godina bez ikakve krivnje, kao kriminalci osuđeni za najteža kaznena djela, a sve kao posljedica neuređenog hrvatskog pravosuđa koje godinama ne sankcionira nezakonit i nepravilan rad DORH-a, USKOK-a u kojem dužnosti obnašaju osobe vrlo upitnih moralnih, etičkih i stručnih referenci.
Bez sankcioniranja institucionalnog kriminala na državnoj i pravosudnoj razini, nema niti može biti uređene pravne države što uzročno-posljedično onemogućuje razvoj gospodarstva. Na žalost, Republika Hrvatska još uvijek nije pravna država.“
Vezano uz kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna, kao i sve ostale kreditne plasmane koji su 16 godina bili predmetom kaznenog postupka tzv. „HPB Bankomat“, optuženi, a sada oslobođeni Slaven Čolak je u svoj završnoj riječi 2023. godine pred Županijskim sudom u Zagrebu očitao pravu lekciju USKOK-u i Sani Ljubičić o čemu postoje video zapisi sa tih rasprava.
Video zapisi završne riječi Slavena Čolaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ iz 2023. godine
KRIMINALIZIRANJE PROJEKTA FANTASYLAND ŠMIDHEN I KREDITNOG PLASMANA HPB-A OD 33,6 MILIJUNA KUNA OD PREDSTAVNIKA ZAKONODAVNE, IZVRŠNE I PRAVOSUDNE VLASTI
Nakon što je USKOK 2010. godine podnio optužnicu tzv. HPB Bankomat“, tijekom narednih 15 godina načelo trodiobe vlasti i presumpcije nevinosti sustavno su kršili brojni političari te predstavnici zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti, pa tako između ostalih tadašnji glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan koji je zajedno sa Sani Ljubičić pokrenuo postupak tzv. „HPB Bankomat“, saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto, ministar financija i član Vlade RH Slavko Linić te mnogi drugi.
Tako je primjerice bivši glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan prilikom davanja Izvješća o radu državnih odvjetništava 18. travnja 2018.g. pred Hrvatskim saborom i cjelokupnom hrvatskom javnosti na sjednici koja je javno prenošena od TV kuća lažno prikazivao kako je „tužiteljica Sani Ljubičić za predmet tzv. „HPB bankomat“ s pravom dobila državnoodvjetničku nagradu“ čime je isti s najviše pozicije moći kao glavni državni odvjetnik vršio nedopušten pritisak u odnosu na kazneni predmet koji je bio u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu te kršio načelo presumpcije nevinosti kao jedno od temeljnih načela pravne države koje je zajamčeno Ustavom RH i Europskom konvencijom.
Tako je primjerice Karolina Vidović Krišto u više navrata tijekom proteklih godina s pozicije saborske zastupnice i članice Odbora za pravosuđe pred Hrvatskim saborom i cjelokupnom hrvatskom javnosti na sjednicama koje su javno prenošene od TV kuća, zatim pred Hrvatskim saborom – Odborom za pravosuđe te u više navrata putem medija preuzela ulogu suda te unaprijed bez ijedne zadrške proglasila krivima optužene u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ te ih čak javno i osudila čime je ista s pozicije moći kao saborska zastupnica i članica Odbora za pravosuđe vršila nedopušten pritisak u kaznenom predmetu tzv. „HPB Bankomat“ koji je bio u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu te kršila načelo trodiobe vlasti i načelo presumpcije nevinosti kao temeljnih načela pravne države zajamčenih Ustavom RH i Europskom konvencijom kvalificirajući optužene u tom predmetu kao kriminalce, a da pri tome niti na sjednici Sabora, niti na sjednici Odbora za pravosuđe nije dobila ni opomenu.
U svojim teatralnim istupima pred Hrvatskim saborom i javnosti, Karolina Vidović Krišto je s pozicije moći kao saborska zastupnica i članica Odbora za pravosuđe poseban akcent stavila na kriminaliziranje kreditnog plasmana HPB-a od 33 milijuna kuna, upravo identično kao što su to činili tijekom razdoblja 2010. – 2025. godine DORH i USKOK te njihove odgovorne službene osobe Sani Ljubičić, Saša Manojlović, Danijela Raspović Tomac, Ksenija Pavić i dr.
Nakon što je grupacija Fantasyland u prosincu 2013. godine stavila zabilježbu na imovinu Hrvatske poštanske banke radi osiguranja sudskih sporova radi naknade štete i spriječila pokušaj prodaje u bescjenje HPB-a kao posljednje banke u državnom vlasništvu, Slavko Linić je tada s pozicije ministra financija i člana Vlade RH istupao u svim medijima te javno kriminalizirao projekt Fantasyland te optužio i osudio Slavena Čolaka pred cjelokupnom hrvatskom javnosti navodeći kako je od strane Slavena Čolaka i društava Fantazija projekt i dr. „zloupotrebljavana vlast da bi se došlo do kredita u HPB-a,…“ čime je Slavko Linić s pozicije moći kao ministar financija i član Vlade RH vršio nedopušten pritisak u odnosu na kazneni predmet tzv. „HPB Bankomat“ koji je bio u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu te kršio načelo trodiobe vlasti i načelo presumpcije nevinosti kao temeljnih načela pravne države koja su zajamčena Ustavom RH i Europskom konvencijom, itd.
I predsjednik Upravnog vijeća CERP-a i ministar u Ministarstvu državne imovine te član Vlade RH Goran Marić je vezano uz kazneni postupak tzv. „HPB Bankomat“, na zastupničko pitanje tadašnjeg gradonačelnika Samobora Kreše Beljaka „u kojoj je fazi afera Šmidhen, odnosno Fantasyland?“, pred Hrvatskim saborom dana 17.01.2018. javno istaknuo da se bez epiloga kaznenog postupka ne može znati sudbina projekta Fantasyland u Samoboru.
Obzirom da je sada epilog kaznenog postupka tzv. „HPB Bankomat“ poznat, trebala bi biti poznata i sudbina projekta Fantasyland Šmidhen u Samoboru. No jedno je sigurno, sada je itekako poznata sudbina HPB-a i dr. te državnog proračuna koji će snositi posljedice za prouzročenu štetu, a koja samo po pitanju onemogućene realizacije projekta Fantasyland za proteklih 16 godina iznosi više od 1,6 milijardi EUR-a.
M.M. /Foto: Press
Ministar vanjskih poslova Italije Antonio Tajani u posljednji trenutak je otkazao posjet Srbiji. Srbijanska delegacija…
Hrvatska u-21 reprezentacija je u utakmici koja će se dugo pamtiti s 3:0 svladala vršnjake…
Šesta obljetnica stradanja Anamarije Carević u potresu obilježena uz Mozartov Requiem u prepunom Lisinskom. (više…)
Komentiraj