Dok se mediji i pojedini oporbeni političari, s jedne strane, te Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma, s druge strane, spore oko toga je li ili nije ovogodišnja turistička sezona podbacila, stručnjaci i znanstvenici upozoravaju na loš općeniti, dugoročni trend hrvatskog turizma.
Akademik Nikola, svjetski priznati hrvatski arhitekt i predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, upozorava da se nama turizam događa, da je turizam u Hrvatskoj “ponajmanje smišljeno vođen proces” te da “njegovo uporište nije u našim sposobnostima i ‘strategijama razvitka’ već u tome što nam je Bog u posjed ustupio particelu koju je čuvao za sebe”.
“Upitajmo se s kakvom odgovornošću mi njome gospodarimo? Naša zemlja postaje sve više globalnim turističkim poprištem u kojem je i prostor i turizam svakim danom sve manje naš. Kako smo izgubili banke, osiguravajuća društva, energetiku, komunikacijske sustave i drugo, tako sada ostajemo bez turizma koji, kao gospodarstvo, izmiče iz naših ruku. Naš prostor koji predstavlja našu metaforičku naftu sve više crpe drugi”, upozorava akademik Bašić u intervjuu Večernjem listu.
Bašićeva djela su ‘Morske orgulje’ i ‘Pozdrav suncu’ u Zadru, Šetnica Sv. Ante u Šibenskom kanalu koje svakodnevno posjećuju deseci tisuća posjetitelja.
Potkrijepljujući to svoje upozorenje od dodaje: “Hrvatskim Jadranom, prema napisima iz medija, krstari 40% svjetske čarter flote, a nautički turizam u ukupnom bruto prihodu od hrvatskog turizma sudjeluje s nevjerojatnih 1%. Pretpostavlja se da 90% čarter flote drže tvrtke sa sjedištem u inozemstvu, gdje se, nakon plaćanja veza i pristojbi, ostvaruje glavnina prihoda, plaćaju porezi i zadržava profit.
To znači da je naš prostor poligon za tuđi biznis koji ga u pohlepi za profitom bezdušno i nepovratno ‘troši’. Zanimljivo bi bilo znati koliki prihod od ‘našeg’ nautičkog turizma ostvaruju oni koji nam dovode svjetsku elitu samo do pučinskih otoka pa najčešće i ne znamo tko nam dolazi u zemlju.”
Po njegovim riječima, i u tzv. privatnom smještaju stvari se mijenjaju, opet na štetu domaćih ljudi i hrvatskog gospodarstva u cjelini.
“Što je danas privatni smještaj? Je li to smještaj u obitelji, kako neki predlažu da bi se trebao zvati. Sigurno nije. Sve je manje autentičnih obitelji koje pružaju takav smještaj. Takozvani privatni smještaj postao je globalni biznis u kojem sve manje sudjeluje lokalno stanovništvo. U igru su se ubacili novi igrači, mnogi od njih s adresama u inozemstvu, čije investicijske standarde urođenici ne uspijevaju slijediti pa je domicilni smještaj postao turistički nekonkurentan i sada služi za zbrinjavanje građevinskih radnika, sezonskog ugostiteljskog osoblja i zaposlenika kod profesionaliziranih domaćih ili stranih iznajmljivača soba i apartmana”, ističe akademik Bašić.
“Tako smo, u perfidnoj spirali suvremenog neokolonijalizma zatvorili krug: status gospodara u vlastitoj zemlji morali smo zamijeniti služenjem, sve češće i u tuđini. Ispunilo se zloslutno proročanstvo mojeg lucidnog kolege Mie Gamulina koji je početkom devedesetih nagovijestio bolnu spoznaju kako nismo dovoljno bogati da bismo mogli zadržati vlasništvo nad ovom lijepom i vrijednom zemljom.
To ukazuje na činjenicu da Hrvatska u odnosu na turizam i prostor, a to su dva komplementarna sustava, još uvijek nije artikulirala svoj primarni nacionalni interes”, izjavio je akademik Nikola Bašić za Večernji list.
R..I. /Footo: Croatian Heritage Foundation
Veliki talent Bayerna Filip Pavić ispisao je povijest kluba nakon što je debitirao za bavarskog…
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ponovno se javno bavio Hrvatskom, reagirajući na izjave bivšeg hrvatskog ministra…
Jesmo li svjedoci samo još jednog regionalnog rata na Bliskom istoku ili početka velikog svjetskog…
Komentiraj