ANALIZA: Zašto Ukrajina napada “ruski Amazon”? Evo zašto

Ukrajina je uništila još dva velika skladišta u vlasništvu najveće ruske internetske trgovine Wildberries. Požari su ovaj put izbili u skladištima na jugu Rusije, u blizini Krasnodara i u Stavropoljskom kraju. Time se nastavlja niz napada u kojima su već uništena najveća skladišta tvrtke kod Moskve i u Tambovskoj oblasti.

Prema različitim izvorima, ukupna šteta procjenjuje se na 150 do 230 milijardi rubalja, što je oko dvije milijarde dolara. Wildberries je osnovan 2004. i smatra se ruskim ekvivalentom Amazona.

Tvrtka kontrolira više od 40 posto maloprodajnog tržišta, a godišnji promet premašuje 30 milijardi dolara. Uništenje skladišta zadalo je ozbiljan udarac tisućama malih i srednjih poduzetnika koji posluju preko platforme, piše Kyiv Post.

Ruski internetski forumi i društvene mreže puni su objava vlasnika malih i srednjih tvrtki koji su u uništenim skladištima izgubili robu vrijednu stotine milijuna dolara. Neki su ostali bez cjelokupne imovine. Zabilježen je i slučaj samoubojstva mladog poduzetnika koji si je oduzeo život nakon što je izgorjelo skladište u kojem je držao robu vrijednu 12 milijuna rubalja, kupljenu na kredit.

Tvrtka Wildberries već je objavila da prodavačima neće nadoknaditi štetu. Još 7. srpnja izmijenila je uvjete poslovanja; očito je procijenila da bi nakon napada na rusku naftnu industriju i njezini objekti mogli postati mete. Iz ugovora su izbrisane odredbe o naknadi štete u slučaju “više sile”, a u tu su kategoriju izričito uvrštene i ratne okolnosti.

Ukrajina nije započela ovaj rat

U Rusiji se udari na Wildberries već opisuju kao izuzetno bolni. Zašto? Na prvi pogled, mete se čine civilima. Tržnica je uglavnom prodavala odjeću (do 40% prometa), kućanske potrepštine i igračke (do 30%) te elektroniku (do 12%).

Međutim, stvarnost je složenija. Evo logike koja stoji iza ukrajinskih napada. Ali prvo, treba istaknuti jednu važnu točku: Ukrajina nije počela napadati logističke centre, rafinerije nafte ili drugu navodno civilnu infrastrukturu.

Napadi na Wildberries dolaze u širem kontekstu rata. Ukrajina nije prva počela s udarima na logističke centre, rafinerije ili drugu infrastrukturu koja se može smatrati civilnom.

Kada je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju 2022. godine, uništila je stotine objekata civilne infrastrukture diljem Ukrajine, počevši od Dramskog kazališta i rodilišta u Mariupolju, gdje su se u to vrijeme sklonile stotine ljudi.

Tijekom četiri godine rata, Rusija je napala svaku ukrajinsku elektranu – nema nijedne koja nije napadnuta – kao i nekoliko željezničkih stanica, najveću dječju onkologiju u zemlji, a da ne spominjemo logističku infrastrukturu.

Uništene su stotine tisuća četvornih metara skladišta, a s njima i stotine tisuća tona humanitarne pomoći, lijekova, knjiga i hrane.  Rusko oružje uništilo je stotine poslovnica ukrajinske državne pošte Ukrpošta i više od 400 njezinih vozila. Oštećeno je ili uništeno više od 400 poslovnica i terminala privatne dostavne službe Nova Poshta, pri čemu je poginulo 26 zaposlenika.

Samo u posljednjih godinu dana ruski su udari oštetili ili uništili više od 500.000 četvornih metara skladišnog prostora i poštanskih terminala. Uništena su i brojna skladišta nafte te stotine benzinskih postaja. Cijeli gradovi poput Bahmuta, Mariupolja, Marinke i Avdijivke gotovo su zbrisani s lica zemlje.

Ukrajina se dugo suzdržavala od napada na rusku civilnu infrastrukturu, sve dok nije uspjela povećati proizvodnju vlastitih dalekometnih dronova i projektila.

Više od obične trgovine

Ciljevi poput Wildberriesa, kako se tvrdi, nisu isključivo civilni.Ruski poduzetnici i dužnosnici prikazuju Wildberries kao isključivo civilnu tvrtku, no to nije posve točno. Platforma nudi velik broj proizvoda s dvojnom namjenom, uključujući i dronove. Pretraga pojma “dron” na stranici prikazuje širok izbor modela DJI Mavic 3 i Mavic 4, koji se masovno koriste na bojištu.

Platforma otvoreno prodaje i kvadrokoptere s FPV (first-person view) tehnologijom, koji su postali jedno od glavnih udarnih oružja u ratu. Takvi proizvodi čine oko jedan posto ukupne ponude, što na platformi s godišnjim prometom od 30 milijardi dolara predstavlja ogroman volumen.

Osim toga, dio vojne opreme skriven je unutar naizgled civilnih kategorija kao što su “Auto dijelovi” ili “Elektronika”. Tamo se mogu pronaći mehanizmi za izbacivanje bombi s dronova ili sustavi za nošenje tereta, oprema dizajnirana za montiranje eksploziva. Wildberries ih prodaje bez ograničenja. U odjeljcima “Igračke” i “Elektronika” nudi se i velik broj trenažnih dronova. Iako su sami po sebi civilni proizvodi, ukrajinske obavještajne službe upozoravaju na ruske planove za obuku stotina tisuća operatera dronova do 2030. godine, dijelom i kroz školske programe.

Čak i odjeljak “Odjeća” sadrži vojne proizvode i taktičku opremu. Ako korisnik u tražilicu upiše rusku riječ “sbros” (izbacivanje), platforma nudi opremu za brzo odbacivanje spremnika za streljivo i druge dijelove taktičke opreme koja se nosi preko pancirke.

Manje novca, manje rata

Čini se da je drugi cilj ukrajinskih napada pritisak na još jednu slabu točku ruskog gospodarstva. Uz naftnu industriju, internetske trgovine i logistička čvorišta postali su ključni kanal kojim golema količina sankcionirane robe stiže do ruskih potrošača. Preko posrednika u središnjoj Aziji, Kini i samoj Rusiji uvoze se pametni telefoni, odjeća, elektronika i alati tvrtki poput Applea, Samsunga i ASUS-a.

U Rusiji je ta metoda zaobilaženja sankcija poznata kao “paralelni uvoz”. Iako je proces skuplji i traje dulje, omogućuje malim tvrtkama da opstanu, a tržištu osigurava dostupnost sankcioniranih proizvoda, od softvera do najnovijih modela iPhonea. Time se u ruskom društvu stvara privid da rat nema velik utjecaj na svakodnevni život, što smanjuje poticaj za otpor vlastima. Ta se slika sada počinje mijenjati.

Riječ je i o golemom novcu. Wildberries godišnje ostvaruje do 100 milijardi rubalja (1,3 milijarde dolara) neto dobiti. Tvrtka svake godine plaća do 13 milijardi rubalja (167 milijuna dolara) poreza na dobit, a njezin promet generira i oko 35 milijardi rubalja (449 milijuna dolara) PDV-a.

To su stotine milijuna dolara, prema procjenama Kyiv Posta, između 400 i 500 milijuna dolara godišnje, koji neizravno pomažu u financiranju ruske vojske.  Tome mora doći kraj i taj priljev novca nastoji se zaustaviti.

M.M. /Foto: Screenshot X