U noći između subote i nedjelje, 25./ 26. listopada, Hrvatska će ponovno prijeći na zimsko računanje vremena. Točno u tri sata ujutro 26. listopada kazaljke će se pomaknuti unatrag jedan sat, s tri na dva sata, što će nam dati dodatni sat sna i označiti povratak na standardno vrijeme (Central European Time /CET).
Iako je prvotno ideja o pomicanju sata uvedena zbog uštede električne energije i većeg iskorištavanja dnevnog svjetla, mnogi danas zbog napretka tehnologije taj razlog osporavaju. Nisu rijetki ni oni kojima posebno smeta to što mrak pada ranije.
Praksa pomicanja sata nije novijeg datuma, datira još iz Prvog svjetskog rata. Prve su je uvele Njemačka i Austro-Ugarska, čiji je tada dio bila Hrvatska, s ciljem uštede energije. Nakon toga, praksa je više puta ukidana i ponovno uvođena na području bivše Jugoslavije, sve dok konačno nije uspostavljena 1983.
Ova promjena, koja tradicionalno donosi više dnevnog svjetla ujutro i raniji mrak poslijepodne, ove godine dogodit će se najranije u jedanaest godina. Posljednji put smo sat pomaknuli na isti datum 2014. godine.
Uvođenjem jedinstvenih propisa na razini Europske unije 1996. godine cijeli je proces standardiziran, pa sve članice Unije prelaze na ljetno računanje vremena u posljednjem tjednu ožujka, a vraćaju se na zimsko računanje vremena u posljednjem tjednu listopada. Osnovna ideja bila je uskladiti promet, komunikacije i poslovanje unutar rastućeg jedinstvenog tržišta.
Unatoč dugoj tradiciji, nezadovoljstvo promjenom sata dosegnulo je vrhunac 2018. godine, kada je Europska komisija provela anketu javnosti u kojoj je sudjelovalo čak 4,6 milijuna građana EU. Rezultati su pokazali da je čak 84 posto ispitanika bilo za ukidanje ove prakse.
Europski parlament je 2019. godine glasao za ukidanje sezonskog pomicanja sata, s planom da se posljednja promjena dogodi 2021. godine. Međutim, tada je sve stalo. Zemlje članice nisu se uspjele dogovoriti o ključnom pitanju: hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena. Dok su neke zemlje poput Francuske i Poljske favorizirale trajno ljetno vrijeme, druge poput Finske i Nizozemske preferirale su zimu.
Zbog nedostatka dogovora i naknadnih globalnih kriza poput pandemije, odluka o ukidanju pomicanja sata stavljena je na čekanje i “na čekanje do daljnjega”. Prema trenutačno važećim direktivama EU, praksa će se nastaviti barem do 2026.
Pitanje pomicanja sata moglo bi se ponovno otvoriti tijekom poljskog predsjedanja Vijećem EU 2025. a sve dok se se na razini Unije ne postigne konačni dogovor dalje ćemo dva puta godišnje pomicati satove.
Kako je u drugim zemljama
U SAD-u se sat pomjera dva puta godišnje: ljetno računanje vremena počinje u ožujku, a završava u studenom, kad se sat vraća unazad. Za 2025. godinu ljetno računanje vremena počelo je 9. ožujka, a završava 2. studenog, tjedan dana kasnije nego u zemljama EU. Većina saveznih država u SAD-u i dalje primjenjuje ovu praksu, iako se povremeno raspravlja o njenom ukidanju.
Rusija je 2014. trajno prešla na zimsko računanje vremena, dok je Turska dvije godine kasnije odlučila ostati na ljetnom računanju vremena. Izvan Europe, zemlje poput Kine, Indije i Japana odavno su ukinule pomicanje sata.
Slične odluke donijeli su Brazil, Argentina, Urugvaj i Meksiko (s izuzetkom pograničnih područja sa SAD-om). Čak i unutar Europe postoje iznimke: Island i Bjelorusija ne pomiču satove, dok u Australiji neke države poštuju ljetno računanje vremena, a druge ne.
Ovaj globalni trend napuštanja sezonskog pomicanja sata vrši dodatni pritisak na Europsku uniju da konačno donese odluku i prekine praksu koju mnogi stručnjaci i građani smatraju štetnom.
Što kažu stručnjaci?
Većina znanstvenika i zdravstvenih organizacija podržava stalno zimsko vrijeme kao zdravije rješenje jer je ono u skladu s našim prirodnim biološkim ritmom i smanjuje negativne zdravstvene i socijalne posljedice koje proizlaze iz promjene sata.
Izbor između stalnog zimskog i ljetnog vremena ovisi o balansu između zdravlja i društvenih navika. Ako ti je važan kvalitetan san i jutarnja energija — zimsko vrijeme je tvoj saveznik. Ako više volite duže večeri — ljetno vrijeme može biti privlačnije.
Hrvatska se zalaže se za trajno ljetno računanje vremena zbog pozitivnog utjecaja na turizam. Duže večernje svjetlo tijekom ljetnog vremena pogoduje turističkim aktivnostima, ugostiteljstvu i društvenom životu, što je važan faktor za zemlju s jakim sezonskim turizmom.
M.M. /Foto: Press
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je za sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom rekao je da…
Hrvatski strijelac Josip Glasnović novi je svjetski prvak u trapu, čime je popunio kolekciju zlatnih…
U četvrtak navečer dogodila se i jedna od najvećih zapljena cigareta u povijesti Hrvatske. Na…
Komentiraj