Crnogorski premijer Milojko Spajić rekao je u srijedu, komentirajući izvješće Europske komisije o napretku Crne Gore, da neće dozvoliti da netko ugrozi crnogorski put ka EU te je istaknuo potrebu poboljšanja odnosa s Hrvatskom.
Spajić je na predstavljanju izvještaja EK u Podgorici rekao da je ovo povijesni trenutak te da aktualna vlada i parlament imaju šansu uvesti državu u EU.
“Četiri poglavlja trebaju biti zatvorena na međuvladinoj konferenciji u prosincu”, kazao je Spajić.
Spajić je rekao da je nakon višegodišnje blokade u pravosuđu u svega nekoliko mjeseci mandata, inkluzivno i dijalogom, uspostavljen politički konsenzus u pogledu imenovanja u pravosuđu – izbora vrhovnog državnog tužitelja, nedostajućih članova Sudskog savjeta i predsjednika Ustavnog suda.
“Politička volja i timski rad administracije okrunjen je IBAR-om, Izvještajem o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24”, rekao je Spajić.
On je posebno naglasio da Crna Gora treba učiniti dodatne korake za dobre odnose s Hrvatskom.
U izvješću EK navedeno je da je Crna Gora, i pored redovnih bilateralnih sastanaka, pogoršala odnose s Hrvatskom, a tenzije su proizašle iz nerazriješenih bilateralnih pitanja. U izvješću se navodi da nije bilo napretka u vezi s neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’.
Također i to da je usvajanje rezolucije, u crnogorskom parlamentu u lipnju, vezano uz koncentracijske logore u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska dužnosnika za persone non grata.
Izvješće navodi i da je odnos s Bosnom i Hercegovinom u cjelini ostao dobar, iako dogovorena granica još nije fizički obilježena.
“Političke tenzije u Crnoj Gori izazvane su posjetom lidera entiteta Republika Srpska (Milorad Dodik) u veljači 2024. i Rezolucijom UN o Srebrenici”, podsjeća se u izvješću.
Također navodi se da je Crna Gora postigla dobar napredak u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije, slobodi izražavanja i medija, ali i da su njezine institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade.
EK navodi da se Crna Gora nalazi između određene i umjerene razine pripremljenosti u borbi protiv korupcije.
Za narednu godinu preporuke su da Crna Gora dalje unaprijedi rezultate u borbi protiv korupcije, uključujući korupciju na visokoj razini te da hitno izmijeni Zakon o financiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kako bi riješila postojeće nedostatke i u potpunosti ga uskladila s europskim standardima.
Crna Gora je 2008. aplicirala za status kandidata za punopravno članstvo u EU. Dobila ga je 2010. a pristupni pregovori su počeli 2012. godine.
Pregovori su nakon promjene vlasti u Crnoj Gori 2020. stagnirali sve do lipnja 2024., kada je Europska komisija potvrdila na međuvladinoj konferenciji o pristupanju da je Crna Gora ispunila prijelazna mjerila u ključnim poglavljima koja se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove, čime dobiva priliku za ubrzanje pristupnih pregovora.
Na međuvladinoj konferenciji o pristupanju potvrđeno je da je Crna Gora ispunila prijelazna mjerila u ključnim poglavljima 23 i 24 što je uvjet za daljnji napredak u pregovorima. Europska unija je istodobno definirala i kriterije za zatvaranje toga temeljnog klastera.
Prema novoj metodologiji pregovora, koju je Crna Gora prihvatila, više se ne otvaraju i zatvaraju pojedina poglavlja, nego su ta poglavlja podijeljena u šest tematskih klastera. Najvažniji je 1. klaster koji obuhvaća poglavlja 23. i 24.
Hina/Foto: Boris Pejović
Sutkinja Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Vesna Fumiš po žurnom postupku osudila je četvero aktivistkinja…
Povodom današnje objave gradonačelnika Grada Zagreba, gospodina Tomislava Tomaševića, gdje navodi kako će on Thompsonu…
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković reagirao je na izjavu zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, koji je poručio…
Komentiraj