Documenta organizirala okrugli stol o dva odbačena školska štiva iz hrvatske povijesti

Širi dalje

Miljenku Hajdaroviću smeta što je povučen udžbenik Zašto je povijest važna? i to na traženje jedne zastupnice ( Marijana Petir) jer joj se sviđao tekst o kardinalu Stepincu. Tražila je da se ispravi dio „da Stepinac nije rehabilitiran“ sudskom odlukom (2018.) kojom je poništen njegov montirani proces u Jugoslaviji. Objavio je laž i smeta mu kad se traži da se to ispravi.

U Kulturnom informativnom centru (KIC) u ponedjeljak je održana tribina u znak sjećanja na dva propala školska štiva iz povijesti – onom od kojega je Ministarstvo znanosti odustalo davne 2005. pod nazivom Dodatak (za poučavanje novije povijesti za učenike u Hrvatskom Podunavlju) autora Tvrtka Jakovine, Snježane Koren i Magdalene Najbar Agičić.

Drugi je udžbenik za gimnazije Zašto je povijest važna?, autora Miljenka Hajdarovića i suradnika kojega je Ministarstvo znanosti 2023. povuklo s obrazloženjem da „u pojedinim dijelovima sadrži netočne činjenice i podatke te kriva tumačenja pojedinih povijesnih procesa koji bitno utječu na vjerodostojnost sadržaja i upućuju učenike na pogrešne zaključke ili otežavaju stjecanje znanja.”

Sjećanje na odustajanje od Dodatka i na ukidanje jednog udžbenika povijesti, u KIC-u je kao suorganizatoru, upriličila Documenta.

Na početku tribine, na kojoj su nazočili autori povijesnih propalih štiva, urednik portala Historija.hr Branimir Janković i docent na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Stevo Đurašković, nazočne je pozdravila voditeljica Documente Vesna Teršelič ocijenivši da se radilo o „hajci“ na autore koji su stručno i objektivno napisali tekstove u kojima se obrađivao i Domovinski rat, odnosno srpska agresija na Hrvatsku.

POVEZANI SADRŽAJ

Hrvoje Hribar: Doviđenja u slijedećem ratu

Potom se sudionicima i malobrojnoj publici obratio ravnatelj KIC-a Hrvoje Hribar koji je, prije nego ju je napustio rekao “doviđenja u sljedećem ratu”, podsjetivši na istoimeni jugoslavenski film iz 1980. redatelja Živojina Pavlovića u kojem se na godišnjem odmoru u Španjolskoj susreću bivši slovenski Partizan Berk i bivši njemački vojnik Bittner koji se borio u Jugoslaviji.

Hribar je govoreći o Dodatku upitao zašto nekoga smeta tekst koji nema niti jedne jedine kvalifikacije i pogrešne činjenice? Dodao je kako je fasciniran s činjenicom koliko je to blagorazumsko, patriotsko štivo koje ne prelazi granicu zdravog razuma i činjenice, te da je na djelu bilo „desno zlostavljanje“. Navodio je gdje je sve bio u posljednje vrijeme – Benkovcu, Karinu, Kistanjama i u Osijeku, te zaključio da stanje nije dobro.

Ocijenio je da je Hrvatska jako malo napravila te da sazrijevaju prigode i mržnja za neki slijedeći rat. Onda je u kontekstu hrvatske povijesti spomenuo i „kuću Marka Pola na Korčuli i krunjenje nepostojećeg kralja na nepostojećem polju“.

Magdalena Najbar Agičić rekla je da su se posla na Dodatku prihvatili jer su bili mladi i naivni te zato što su htjeli promovirati nove koncepte poučavanja. Snježana Koren je ocijenila da je riječ o blago napisanom tekstu te da su vodili računa o percepciji. Jakovina je rekao da sve ono što je izazvalo negativnu reakciju oko njihovoga teksta je na djelu i danas. Smetala im je fotografija spaljenih srpskih sela jer da ne prikazuje o kojem je selu riječ, da je Milošević na fotografiji nasmiješen itd. Onda je citirao jednu od djelatnica Ministarstva (2005) koja je rekla – ako se taj tekst sviđa Srbima u Hrvatskoj onda ne može biti dobar. Koren je dodala da je danas nastava povijesti loša, da se o Domovinskom ratu uči jednako kao i o NOB-u.

Smatra da nisu poučne ni školske ekskurzije u Vukovar jer djecu zanimaju drugi sadržaji, a smeta joj što su kako je rekla sve češće proslave obljetnica iz Domovinskog rata. Objasnila je da je tako bilo i u Jugoslaviji u kojoj su, kako je NOB vremenski odmicala, proslave bile sve češće. Jakovina je pak rekao da je Hrvatska zemlja u kojoj ima 50-ak muzeja, a da se samo u četiri (Brijuni, Rijeka, Labin…) prikazuje 20 stoljeće, pa nema slika Savke, Bakarića, Tita. U nastavi povijesti po njemu se jednako tumači i razdoblje NDH i ono nakon 1945. U kurikulumu je to područje pod totalitarizmima, pa se Bleiburg izjednačava s holokaustom, rekao je.

Sadašnju lošu nastavu iz povijesti kreiraju povijesno dokumentacijski centri

I ostali sudionici govoreći o nastavi iz povijesti ocijenili su da je loša, da je prepuna faktografije što je ubija, a zaključili su da je skupa s matematikom najomraženiji predmet jer se pogrešno podučava. Mišljenja su da je takvu lošu kreiraju povijesno dokumentacijski centri.

Miljenko Hajdarović pričao je o svom povučenom udžbeniku Zašto je povijest važna? i kao razlog naveo da je to zatražila jedna zastupnica, koja je kako je rekao, bila ključna za postizanje saborske većine, a nije joj se sviđao tekst o kardinalu Stepincu. Tražila je da se ispravi dio „da Stepinac nije rehabilitiran“ sudskom odlukom (2018) kojom je poništen njegov montirani proces u Jugoslaviji.

Agencija za odgoj i obrazovanje izradila je stručno mišljenje sa zaključkom: Udžbenik Zašto je povijest važna? 4 ne slijedi u potpunosti propisani kurikulum povijesti. Udžbenik u pojedinim dijelovima sadrži netočne činjenice i podatke te kriva tumačenja pojedinih povijesnih procesa koji bitno utječu na vjerodostojnost sadržaja i upućuju učenike na pogrešne zaključke ili otežavaju stjecanje znanja, zaključila je Agencija.

Branimir Janković rekao je kako mu nije jasno da jedan udžbenik koji je dvije godine bio u upotrebi može biti povučen bez mogućnosti ispravka. Govoreći o raspravi o povijesti rekao je da na portalu Historija.hr otvaraju važne teme, a da će jedna od njih biti i o Deklaraciji HAZU-a o hrvatskome povijesnome grbu, o kojoj su, dodao je itekako mogući drugačiji stavovi od onih u Deklaraciji.

Stevo Đurašković sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti rekao je da studente nastoji zainteresirati za povijest, iako im to uopće nije interesantno, da ih ne zanima ni Domovinski rat, niti važne osobe iz toga doba, a da im je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman otprilike u rangu učenja o nekim dinosaurima, i da taj fakultet upisuju uglavnom studenti lijevo-liberalne orijentacije, ali da ima i desničara s kojima je dobar i koji su zadovoljni njegovim predavanjima.

Uglavnom složili su se svi – nastava povijesti, ovakva kakva je sada, ne služi ničemu.

Nakon odslušanog na okruglom stolu kako navodi Documenta, ili tribine kako je događanje nazvao KIC na svojim službenim stranicama, može se zaključiti da su autori i sudionici okrugloga stola međusobno izdijelili hvalospjeve o svojim uradcima i podsjetili na tešku muku, progon i hajku kroz koju su prošli, a što je sve sakupila Documenta i objavila uz Dodatak. Tu su mišljenja recenzenata koji su napali Dodatak, a sve tvrde sudionici tribine, zbog drugačijega svjetonazorskoga okvira. Tom u prilog čulo se da jedan od recenzenata Dodatka negira holokaust.

Na tribini je rečeno i da je „Domovinski rat za Hrvatsku utemeljiteljski mit“. Uz tu ocjenu o recenzentima i mitu o Domovinskom ratu ništa bolje nije prošlo ni Ministarstvo znanosti obrazovanja i mladih koje ih je storniralo.

Kad smo već kod mitova okrugli stol ili tribina u znak sjećanja na propali Dodatak od prije 20 godina malo podsjeća na jedan puno poznatiji mit, onaj o Kosovskoj bitci u kojoj je knez Lazar izgubio, ali se stoljećima njeguje njegovo junaštvo i mučeništvo.

O Dodatku

Kao što smo rekli Dodatak su napisali Tvrtko Jakovina, Snježana Koren i Magdalena Najbar Agičić, a kako kažu na poziv Ministarstva znanosti. Poziv, (ne javni natječaj) došao je zbog prestanka moratorija na izvođenje nastave najnovije povijesti u školama u Podunavlju, a što je bilo uvjetovano Erdutskim sporazumom.

Dopis ministra prosvjete i športa u Vladi Ivice Račana Vladimira Strugara

Tom u prilog navodimo dopis ministra prosvjete i športa u Vladi Ivice Račana Vladimira Strugara od 3. prosinca 2002. u kojem poziva na Savjetovanje 17. prosinca, a u vezi s prestankom moratorija na izvođenje povijesti koja se odnosi na bivšu Jugoslaviju kroz razdoblje od 1989. do 1997., pri čemu podsjeća da moratorij traje do školske godine 2002/2003. Moratorij se odnosio na razrede u kojima se nastava izvodila na srpskom jeziku.

U tom dopisu stoji i da je cilj Savjetovanja dobiti mišljenje osoba za koje se zna da su upućene u problematiku te da je za pripremu savjetovanja zadužen prof. dr. Nikša Stančić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Posao očito nije riješen pa ga je naslijedio novi ministar Dragan Primorac, iz nove Vlade Ive Sanadera, uključujući i izradu Dodatka. No, 2005., nakon recenzija Roberta Skenderovića, Marija Jareba i Mate Artukovića i odluke Povjerenstva zaduženog za njegovu izradu, Ministarstvo je donijelo odluku da se od Dodatka odustaje.

Nakon toga, a i prije, iskazivali su svi autori na okruglom stolu ili tribini, da je na njih počela medijska i javna hajka od toga da nisu korektno prikazali srpsku agresiju na Hrvatsku i činjenice o raspadu bivše SFRJ, do toga da su uvrstili fotografiju nasmiješenog Slobodana Miloševića.

Fotografije u Dodatku po različitim kriterijima

Na pitanje portala Misao.hr zašto se nisu držali istoga načela pa za svaki događaj o kojem pišu stavili dvije fotografije kao su to učinili kod opisa VRO „Oluja“ gdje su jednom fotografijom pokazali radosne hrvatske vojnike na tenku, a na drugoj patnju, odnosno kolonu izbjeglica iz tzv. Krajine, ostali su pri stavu da su događaje i činjenice o kojima pišu dobro potkrijepili fotografijama, a naknadno se čulo da su fotografije skupe.

Ne smatraju ni da su zbog boljeg razumijevanja, a što bi učenicima trebalo olakšati učenje, uz fotografiju hrvatskih izbjeglica iz Vukovara mogli staviti i fotografiju na kojoj su agresori – vojnici JNA i srpske paravojne snage. Kod opisa stradavanja hrvatskih vojnika i civila, a za što je sinonim vukovarska bolnica, na fotografiji u Dodatku su prikazana dva bolnička kreveta na kojima leže ranjenici.

A najviše bode u oči fotografija uz opis srpske pobune u tzv. Krajini, ili balvan revolucije, na kojoj je prikazan automobil uz kojega na jednoj strani stoji civil s puškom u ruci uz nogu, a s druge također civil bez puške. Fotografija asocira na dva prijatelja koja su krenula u lov.

Organizatori okrugloga stola ili tribine su Documenta, Filozofski fakultet u Zagrebu (projekt Reprezentacije rata u javnom prostoru), Kliofest i Kulturno informativni centar – KIC.

Smiljana Škugor Hrnčević/misao.hr

Širi dalje