Hrvatskoj i Španjolskoj, koje imaju 55-postotni udio u projektu ispitivanja materijala za gradnju prve fuzijske nuklearne elektrane u Europi, idući mjesec bi se trebala priključiti organizacija Fuzija za energiju s 20 postotnim udjelom, rekao je šef hrvatskog tima dr. Tonči Tadić.
“Očekujemo da nam se Fuzija za energiju pridruži 12. travnja tijekom sastanka u Barceloni. Ona bi pridonijela projektu komponentama, ljudima, znanjem i novcem”, izjavio je Tadić za Hinu
Fuzija za energiju (Fusion for Energy) je organizacija Europske unije specijalizirana za znanstvene eksperimente vezane uz fuziju, u kojoj radi 450 inženjera, fizičara, projektnih menadžera i administratora. Jedno od njenih sjedišta je u Barceloni.
EU želi oko 2050. godine izgraditi elektranu u kojoj bi se struja proizvodila pomoću nuklearne fuzije, spajanjem (fuzijom) dva lakša atoma vodika u jedan teži. Pri takvom brzom protoku atoma, sličnom onom koji se događa u kori Sunca, oslobađa se ogromna energija u vidu svjetla i topline.
Potrebni su deuterij i litij
Za pogon takve nuklearke potrebni su deuterij, koji se može crpiti iz morske vode, i litij, koji se nalazi u zemljinoj kori. Njihove su zalihe puno veće od uranija, korištenog u aktualnim fizijskim nuklearkama, koje uz to proizvode više radioaktivnog otpada.
Španjolski i hrvatski fizičari će od 2035. ispitivati materijale za gradnju takve buduće fuzijske nuklearke u mjestu Escuzar, udaljenom 20 kilometara od Granade. Ondje se trenutno gradi znanstveni laboratorij potreban za takva ispitivanja.
U četvrtak su se u Zagrebu okupili predstavnici dvaju timova, te još 15 međunarodnih organizacija i zemalja od kojih se neke namjeravaju priključiti projektu.
„Japan bi se mogao priključiti do kraja godine, a u intenzivnim smo pregovorima s Njemačkom, Italijom i Slovenijom“, rekao je Tadić.
Projekt nazvan IFMIF-DONES (International Fusion Materials Irradiation Facility – Demo Oriented NEutron Source) procijenjen je na 707 milijuna eura 2021. godine, a točan iznos potrebnog novca za njegovo izvođenje bit će poznat kada se u izračun uključi inflacija tijekom protekle dvije godine.
Španjolska ima 50 postotni udio u projektu, a Hrvatska 5 postotni. Hrvatska će sukladno tome isporučiti dizalice, izmjenjivače topline ulja i vode za hlađenje litija, te četiri posebno dizajnirana modula koji će se ugrađivati u postrojenje u Španjolskoj. Njeni fizičari, uglavnom s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, kasnije će provoditi ispitivanja.
Tijekom sastanka dvaju timova u Zagrebu, ukupno trećeg, određene su točne specifikacije tih komponenti kao i ostale obveze Hrvatske i Španjolske. Također je dogovoreno osnivanje međunarodnog tima zaduženog za provođenje projekta.
Sudionike sastanka u zagrebačkoj nacionalnoj biblioteci posjetio je premijer Andrej Plenković poručivši im da će podržavati projekt dobije li novi mandat na čelu hrvatske vlade na skorašnjim parlamentarnim izborima.
Idući sastanak hrvatskog i španjolskog tima zakazan je za listopad u Granadi.
Hina/Foto: FaH
Zastupnica u Skupštini Grada Zagreba Dina Dogan prozvala je gradonačelnika Tomislava Tomaševića da manipulira izjavom…
Maxportal objavljuje presudu Vrhovnog suda RH broj: Rev-880/2024-10 od 10. prosinca 2025. kojom je u…
Grad se ne vodi zabranama, selektivnom slobodom ili osobnim svjetonazorskim filtrima, nego odgovornošću prema svim…
Komentiraj