EU parlament usvojio Stierovo izvješće

U novim geopolitičkim okolnostima Europa mora pronaći svoje prirodne saveznike, a Latinska Amerika je tu na prvom mjestu, ocjenjuje hrvatski eurozastupnik Davor Ivo Stier čije je izvješće o političkoj strategiji EU-a za Latinsku Ameriku Europski parlament usvojio jučer.

Stierovo izvješće koje potiče Europsku uniju na snažniji politički, društveni i gospodarski angažman u zemljama Latinske Amerike eurozastupnici su usvojili s 354 glasova, dok je 195 zastupnika bilo protiv, a 77 suzdržano.

U samo nekoliko godina međunarodni sustav koji je nakon Drugog svjetskog rata jamčio određenu stabilnost “pritisnut je sve većim napetostima, nacionalističkim impulsima i konfliktnom dinamikom” te se EU “danas suočava s neprijateljskim i zahtjevnim okruženjem”, ocjenjuje se u izvješću i poziva na “čvrst i strateški odgovor Europe” na novu realnost.

“Europa se mora brzo prilagoditi i pronaći ili ponovno otkriti svoje prirodne saveznike i tu je Latinska Amerika definitivno broj jedan zbog povijesti, zbog odnosa koje imaju ljudi s jedne i druge strane Atlantika, obiteljskih veza, ali naravno vrijednosnih u smislu da uglavnom možemo govoriti da je to područje mira i većinom demokratskih vlada i koje imaju kompatibilne zajedničke interese”, rekao je Stier za Hinu.

“Jedna regija ima kapital i tehnologiju, druga ima puno potrebnih sirovina, ali im je potreban taj kapital i tehnologija. Tu se doista može pronaći zajednički interes”, dodao je.

“Korjenita preobrazba međunarodnog poretka”

Pozivajući na snažnije povezivanje EU-a i Latinske Amerike, izvješće konstatira da je u tijeku korjenita preobrazba međunarodnog poretka u kojoj logiku suradnje zamjenjuje “žestoko strateško nadmetanje”, a kao glavnog konkurenta izdvaja Kinu, koja je Europu istisnula s mjesta prvog trgovinskog partnera u zemljama Latinske Amerike.

“Svoj položaj Kina želi ojačati i izgradnjom megaluke Chancay u Peruu kojom bi povezala taj kontinent preko Pacifika s Kinom, a onda iz te luke bi se željeznicom išlo sve do Brazila preko Amazonije kako bi s jedne strane sirovina iz Južne Amerike išla prema Kini, a s druge strane gotovi proizvodi iz Kine došli za južnoamerička tržišta”, napominje HDZ-ov eurozastupnik.

“Problem tog sustava je da je prilično ekstraktivan i malo dodatne vrijednosti se ostvaruje u samoj Južnoj Americi, čime je taj kontinent ponovno osuđen na ovisnost koju je nekad imao od SAD-a, a sada bi prebacio na Kinu. Ono što latinoameričke zemlje žele je izbjeći takvu ovisnost diversifikacijom tržišta te im je u interesu da ojačaju veze s Europom. Međutim, Europa kasni”, upozorio je.

Europski odgovor

Europska unija je na kineski program “Jedan pojas, jedan put” globalnih infrastrukturnih ulaganja koja za cilj imaju povezati zemlje svijeta s Kinom i njenim gospodarstvom, 2021. odgovorila inicijativom Global Gateway.

Europska strategija bi kroz ulaganja od 300 milijardi eura do 2027. trebala potaknuti izgradnju “pametnih”, čistih i sigurnih veza u digitalnom, energetskom i prometnom sektoru s EU-om, uz, kako navodi Komisija, istovremeno jačanje zdravstvenih, obrazovnih i istraživačkih sustava diljem svijeta.

Kineska su ulaganja, ocjenjuju kritičari, međutim, vidljivija, a brže i lakše se realiziraju zahvaljujući snažnoj povezanosti kineskog gospodarstva i financijskog sektora s vlastima u Pekingu. Stier podržava europski strateški odgovor Kini, no upozorava na njegove slabosti.

“Global Gateway je namijenio 45 milijardi eura za Latinsku Ameriku. Međutim, mi, iako u ovom izvješću ističemo važnost te inicijative, s druge strane smo i kritični jer nedostaje transparentnost i parlamentarna kontrola na tome kako Komisija upravlja s Global Gatewayom i koliko zapravo nedostaje usklađivanje tih prioriteta ne samo s parlamentom, nego i s partnerima u Latinskoj Americi”, naveo je.

“To je dobra inicijativa, ali nedostaje još koordinacije. Projekti često ovise o budućem ili mogućem privatnom ulaganju koje bi se onda trebalo spajati sa sredstvima iz proračuna EU-a. Treba puno više raditi u aktivaciji tog privatnog sektora”, ocjenjuje Stier.

Tko nije podržao izvješće?

Stierovo izvješće nastoji ukazati na sve goruće političke i društvene probleme Latinske Amerike, od kriminala, nedostatka prilika za mlade, zaštite okoliša i femicida do političkih nestabilnosti i autoritarnih režima u Venezueli, Nikaragvi, Salvadoru i na Kubi.

Izvješće, iako po pristupu i širini tema koje zahvaća zadovoljava političke programe širokog spektra snaga u Europskom parlamentu, krajnje lijevi i desni zastupnički klubovi nisu podržali. Među proeuropskim snagama centra u Europskom parlamentu izvješće nije podržao manji broj zastupnika iz članica koje su najveći europski poljoprivredni proizvođači, poput Francuske, Poljske i Italije.

Razlozi opreza spram snažnijeg povezivanja s Latinskom Amerikom nalaze se i u trgovinskom sporazumu s Mercosurom, gospodarskom zajednicom južnoameričkih zemalja koja uključuje i velika gospodarstva poput brazilskog i argentinskog.

Sveobuhvatni trgovinski sporazum EU-a s Mercosurom kao i drugi trgovinski sporazumi EU-a, najglasniju opoziciju nalaze u politički i ekonomski moćnim europskim poljoprivrednim lobijima i udruženjima koja se tradicionalno protive otvaranju prehrambenog tržišta Unije trećim zemljama.

“Moramo otvarati nova tržišta s kojima možete trgovati”

No razvoj odnosa s Latinskom Amerikom nužno je vezan i uz trgovinske sporazume, proizlazi iz izvješća, a Stier ističe kako uz samu trgovinsku razmjenu takvi sporazumi predviđaju i uspostavu europskih standarda te zaštitu proizvođača u EU-u.

“Ovo nije izvješće o Mercosuru, nego o političkim odnosima s Latinskom Amerikom, ali se naravno referiramo na Mercosur iz kuta njegove geopolitičke važnosti. U trenutku kada imate međunarodni poredak koji više ne funkcionira na način na koji je to bilo prije, vi morate otvarati nova tržišta s kojima možete trgovati, gdje Europa može i dalje razvijati svoju ekonomiju. I u tom pogledu, naravno, Mercosur ima izuzetno važnu geopolitičku težinu”, napominje Stier.

“Ugovor, na primjer, s Mercosurom se pregovara preko 20 godina i danas još nije stupio na snagu jer tek mora proći proces ratifikacije. Dakle, u tom pogledu, geopolitički gledajući, Europa sada mora ili brže postupiti ili će jednostavno izgubiti Južnu Ameriku”, upozorava Stier.

“Ako bi se zaključio ugovor s Meksikom i sa zemljama Mercosura, 95 posto razmjene između Europe i Latinske Amerike bilo bi pokriveno sporazumima o slobodnoj trgovini koji još i postavljaju kriterije za zaštitu radničkih prava, za zaštitu okoliša, te ciljeve u skladu s pariškim sporazumom o borbi protiv klimatskih promjena”, navodi.

“Bit će vrlo tijesno kod glasanja o sporazumu s Mercosurom”

“I u slučaju sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma s Kanadom, CETA, bile su ogromne opstrukcije i kritike, pogotovo iz zemalja poput Francuske koja je smatrala da će poljoprivreda imati negativne efekte, no na kraju se pokazalo upravo suprotno, da je europska poljoprivreda profitirala od sporazuma”, podsjeća Stier.

“Glede Mercosura ostaje da Europska komisija kvalitetnije adresira legitimna pitanja koja dolaze iz poljoprivrednog sektora, mislim da ima jako puno ugrađenih zaštitnih mjera u samom sporazumu, međutim treba poboljšati i komunikaciju”, kaže Stier.

Glasanje o Stierovu izvješću moguće je stoga i prvi indikator kako će se Europski parlament postaviti prema sporazumu s Mercosurom, a Stier očekuje da će biti “vrlo tijesno”. Davor Ivo Stier (HDZ/EPP) član je Izaslanstva EP-a u Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini i zamjenski član u Izaslanstvu za odnose s državama Andske zajednice.

U razgovoru je zaključno istaknuo da je “osim geopolitičkih i gospodarskih razloga, za nas brojna hrvatska iseljenička zajednica dodatna motivacija u zalaganju za snažniju suradnju EU-a s Latinskom Amerikom”.

Hina/Foto: epa/FaH