Hr4vatska se bez ikakve stvarne potrebe u protekla tri desetljeća uporno odricala partizanskog pokreta kao okosnice antifašističke borbe zbog pritisaka povijesnih revizionista, kazao je hrvatski povjesničar Hrvoje Klasić danas u Sarajevu.
Klasić je tamo sudjelovao u radu History festa koji već godinama organizira bosanskohercegovačka Udruga za suvremenu povijest. Ovoga puta to je okupljanje povjesničara iz regije upriličeno kako bi razgovarali o državama, nacijama i europskim integracijama na jugoistoku Europe u rasponu od 1943. do 2023. godine.
Sarajevski se skup podudara s 80. obljetnicom velikih bitki iz Drugog svjetskog rata na Neretvi i Sutjesci koje su, prema ocjenama sudionika, predstavljale prekretnicu u političkom profiliranju partizanskog pokreta.
Bitke na Neretvi i Sutjesci
U predavanju pod naslovom “Što su nama Neretva i Sutjeska danas” Klasić je podsjetio kako je samo u njemačkoj ofenzivi na Sutjesci poginulo više od 7500 partizana od kojih su polovicu činili Dalmatinci.
Te su dvije bitke, kako je ocijenio, odigrale presudnu ulogu u međunarodnom priznanju partizana kao jedinog pokreta na jugoslavenskom području koji se istinski borio protiv nacista, a sve što revizionisti u Hrvatskoj prigovaraju Titu kada nemaju što drugo reći je da je zbog toga previše ljudi poginulo, odnosno da je on donosio odluke koje su s vojničkog stajališta bile problematične.
“Partizani su postali nepoželjni, odgovorna je i ljevica”
Klasić to vidi kao sastavni dio revizionizma koji u Hrvatskoj počinje 90-ih i traje sve do danas, pri čemu su partizani postali potpuno nepoželjni, a odgovornost za to djelomice pripisuje i hrvatskoj ljevici koja se tome nije usprotivila.
Stoga se, kako je kazao, sve manje spominju partizani, a govori o antifašističkom pokretu s hrvatskim predznakom, pa je tako i 22. lipnja označen Danom antifašističke borbe.
Njegova je poruka političarima u Hrvatskoj da ako misle slati vijence na Sutjesku samo stoga što su tamo ginuli Hrvati, onda i time sudjeluju u revizionizmu jer ignoriraju internacionalni karakter partizanskog pokreta.
“Danas je bolje”
“Je li danas bolje? Jest. Neke smo trendove zaustavili, a neke i preokrenuli i bitno je da to funkcionira u društvu, pa smo tako u Zagrebu promijenili imena ulica nazvanih po osobama povezanim s NDH”, kazao je Klasić pred sarajevskom publikom.
Pohvalio je odnos austrijskih vlasti prema komemoraciji koja je ranijih godina održavana na Bleiburgu i smatra kako je to pomoglo da se u Hrvatskoj u javnom prostoru suzbije uporaba ustaškog pozdrava “Za dom spremni”.
Hina/Foto: rts
Predsjednik Zoran Milanović objavio je na svom službenom Facebooku da Palestinci imaju pravo na vlastitu…
Branimir Glavaš je podnio zahtjev da mu država plati troškove obrane na suđenju pred Županijskim…
Miljenko Jergović danima se pravda da od love koju država uplaćuje za prijevode njegovih knjiga,…
Komentiraj