I Documenta napala Milanovića jer je vratio čin Branimiru Glavašu

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću ocijenio je u subotu da odluka predsjednika Zorana Milanovića o vraćanju odlikovanja Branimiru Glavašu optuženom za ratni zločin, iako zakonita, nije primjerena ni etički prihvatljiva.

“Iako je zakonita, odluka nije primjerena, jer su činjenice o počinjenim zločinima sudski utvrđene van razumne sumnje, a veći dio osuđenih već je izdržao kazne”, navodi se priopćenju koje potpisuje Vesna Teršelič, a u povodu vraćanja odlikovanja Glavašu, optuženom za ratne zločine nad srpskim civilima u Osijeku.

Documenta podsjeća da su Milanovićevoj odluci prethodile odluke Ustavnog suda iz 2015. i Vrhovnog suda iz 2016. godine, kojima je pravomoćno presuđeni postupak za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku zbog proceduralne pogreške vraćen na početak.

Kad je tadašnji predsjednik RH, Ivo Josipović, donio odluku o oduzimanju odlikovanja na snazi je bila presuda Vrhovnog suda koja je danom donošenja, 2. lipnja 2010. postala pravomoćna, čime je okončano suđenje koje je nakon zakašnjele istrage počelo u listopadu 2007. godine, navodi Documenta.

Ističe i da zabrinjava neučinkovitost pravosuđa, jer je posljednje ročište u ponovljenom postupku protiv optuženog Branimira Glavaša i drugih, koji je započeo 15. lipnja 2018., održano u ožujku 2020.

“Još uvijek nije imenovano novo sudsko vijeće pred kojim će se nastaviti postupak. Zbog izmjene sastava vijeća rasprava će morati početi iznova i svi će se dokazi morati ponovo izvesti”, napominju iz Documente.

Iznenađeni su time da je Milanovićeva odluka objavljena u Narodnim novinama, “bez dodatnog obraćanja javnosti u kom se moglo iskazati razumijevanje za žrtve ratnih zločina počinjenih u Osijeku i njihove obitelji”.

“Oni čekaju pravdu gotovo trideset godina i zaslužili su objašnjenje razloga za odluku o povratu odlikovanja”, ističu.

“No, zabrinjava i da je Predsjednik mogao odlučiti drugačije jer je, po odredbama Zakona o odlikovanjima i priznanjima, mogao oduzeti odlikovanja neovisno o postojanju pravomoćne presude”, napominju iz Documente.

Naime, objašnjavaju, članak 36. toga Zakona propisuje da odlikovanja može oduzeti predsjednik Republike po vlastitoj odluci, ako njihov nositelj postupa protivno pravnom poretku i moralnim zasadama RH.

Pod ovu odredbu bi se moglo podvesti i vođenje kaznenog postupka po pravomoćnoj optužnici za najteža kaznene djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, posebno kad se radi o optuženicima nositeljima najviših funkcija javne vlasti, poput Branimira Glavaša koji je bio zastupnik Hrvatskog sabora i dugogodišnji župan Osječko-baranjske županije, ocjenjuju iz Documente.

“Procesne pogreške i neučinkovitost pravosuđa u suđenju prvi put započetom davne 2007. godine, ne bi smjele biti razlog za svojevrsnu rehabilitaciju optuženog za ratne zločine, posebno dok je sudski postupak još u tijeku”, zaključuju u priopćenju.

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović vratio je ratna odlikovanja generalu Branimiru Glavašu koja mu je 2010. godine oduzeo tadašnji predsjednik Ivo Josipović.

Predsjednik Milanović je Odluku o prestanku važenja odluke o oduzimanju odlikovanja Glavašu donio na temelju članka 98. Ustava RH i članaka 2. i 36.  Zakona o odlikovanjima i priznanjima RH.

Milanovićeva odluka o prestanku važenja Josipovićeve odluke objavljena je u Narodnim novinama, a navodi se da je donesena 21. svibnja na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske i to na temelju dviju sudskih odluka, koje predstavljaju preokret u slučajevima ‘selotejp’ i ‘garaža’, u kojima se Glavaša tereti za počinjenje ratnih zločina.

Riječ je o odluci Ustavnog suda od 12. siječnja 2015. godine kojom je ukinuta pravomoćna presuda Glavašu i ostalim okrivljenicima te o odluci Vrhovnog suda od 7. lipnja 2016. kojom je ukinuta prvostupanjska presuda u istom slučaju te je postupak vraćen na početak.

Hina/Foto:pxll