IZBORNA MATEMETIKA: HDZ i sedam patuljaka

Domaća politička scena nikada nije bila razmrvljenija. Dovoljno je samo pogledati rezultate zadnjeg Crobarometra u kojem je SDP dobio najmanju podršku u povijesti istraživanja – 14,3 posto, a opet je druga stranka po snazi u zemlji.

Kada se mehanički zbroje rezultati četiriju stranaka druge najjače oporbene snage za EU izbore – Amsterdamske koalicije (GLAS, HSS, IDS i HSU) – dobije se nevelikih 10,4 posto. Živi zid, koji se već nekoliko godina percipira kao stranka u velikom usponu, trenutačno je na 13,8 posto. Sve ostale opcije su ispod deset posto, uključujući i MOST koji je kontinuirano na postojanih, ali i jako opasnih između šest i sedam posto, piše Nov i list.

Europski bi izbori, koji će se održati u svibnju ove godine, mogli iznjedriti dosad neviđene rezultate u smislu da bi prag moglo preskočiti, i samim tim steći pravo na eurozastupnika, dosad najveći broj lista koje će se natjecati.

Osim HDZ-a, kao ozbiljni takmaci za euromandat tu su SDP, Amsterdamska koalicija, Start Dalije Orešković, MOST, Živi zid, koalicija koja se će okupiti oko Neovisnih za Hrvatsku, a bez stanovite šanse, ma kako to sada izgledalo, nisu ni savez HNS-a i HSLS-a kao ni nekakav krajnje lijevi blok koji bi se okupio oko Radničke fronte i Nove ljevice. Nije nemoguće da novinske naslovnice u ponedjeljak nakon europskih izbora budu glasile – »HDZ i sedam patuljaka«.

Međutim, nisu to baš tako dobre vijesti ni za najjaču vladajuću stranku. Ako bi se ovakva struktura preslikala i na rezultate na parlamentarnim izborima, HDZ bi zaista bio daleko najjača stranka u Saboru, ali s jako malim šansama da formira parlamentarnu većinu.

Za vjerovati jest da bi HDZ imao više saborskih zastupnika nego što ih ima danas, ali veliko je pitanje s kim bi mogao sklopiti većinu. “Roterdamska” koalicija HNS-a i HSLS-a čak i da negdje prijeđe prag bila bi brojčano nedovoljna da zajedno s osam zastupnika nacionalnih manjina dogura HDZ u poziciju da formira vladu.

Bilo bi smiješno pokušavati »treću sreću« koaliciju s MOST-om, što znači da bi se morali okrenuti Zlatku Hasanbegoviću i Bruni Esih. A to je nešto potpuno neprihvatljivo za aktualno vodstvo HDZ-a.

Nije jasno ni kako bi razmrvljena oporba formirala većinu. Nije baš izgledno kako bi se Amsterdamska koalicija i SDP uopće dogovorili tko bi tu trebao biti premijer. Ili čak da se kojim čudom i dogovore, onda bi tu još trebali sjesti za stol s Dalijom Orešković, naravno ako se START uopće uspije uhvatiti među biračima, i dogovoriti daljnje detalje.

Pa onda još svi oni recimo, nakon dugotrajnih mučnih pregovora, tek trebaju pozvoniti na vrata Bože Petrova. Ili možda Ivana Pernara? Možda čak i krajnje ljevice ako ova uspije dohvatiti koji mandat.

Za nadati se je da će europski izbori ipak donijeti neke promjene na političkoj sceni. Da će neke opcije otpasti, druge okrupnjeti, a treće konačno prestati s permanentnim političkim samoubojstvom. Pa da će to iznjedriti situaciju u kojoj bi se prekinulo usitnjavanje hrvatske politike. Mada, sudeći barem po dosadašnjem ponašanju političkih aktera, to i nije baš tako vjerojatno.

R.I./Foto:vgdanas