Janša pokrenuo kulturni rat u Sloveniji: “Žena koja doji psa nije umjetnost”

Slovenija će u nedjelju 11. svibnja gasati na referendumu o mirovini za umjetnike koja je izazvala kulturni sukob. Desničarska oporbena stranka tvrdi da će neki umjetnici dobiti beneficije iako su malo pridonijeli državi, prenosi Guardian.

Populistička opozicija u Sloveniji pokrenula je kampanju protiv, kažu, degeneriranih umjetnika u nastojanju da sruši vladine planove za posebne dodatke mirovini za nagrađivane umjetnike. Glasači će odlučiti o zakonu koji propisuje uvjete i odredbe prema kojima određeni umjetnici mogu ostvariti dodatak svojoj mirovini.

Za poništenje zakona na referendumu potrebno je da najmanje petina svih birača, od ukupno 2,12 milijuna stanovnika Slovenije, glasa ne, a pritom negativni glasovi moraju činiti i većinu od svih glasova.

Zakon, koji je u siječnju usvojen u parlamentu, pripremilo je Ministarstvo kulture kojim upravlja Asta Vrečko, čelnica ekosocijalističke stranke Ljevica.

Vlada, sastavljena od koalicije Pokreta slobode, Socijaldemokrata i Ljevice, tvrdi da provodi dugo očekivanu reformu posebnih mirovinskih prava za zaslužne osobe koja datira iz 1974., kada je Slovenija bila republika Jugoslavije, uvodeći strože kriterije umjesto da se odluke prepuštaju osobnim ukusima pojedinih ministara kulture.

Referendum je inicirala stranka Janeza Janše

Međutim, vodeća na anketama godinu dana prije parlamentarnih izbora, konzervativna Slovenska demokratska stranka (SDS) pronašla je u ovoj tehničkoj izmjeni starog zakona bogatu temu za kulturni rat protiv percipirane kulturne elite. Referendum je inicirala ta stranka, koju vodi bivši premijer Janez Janša.

SDS tvrdi da će posebni dodaci mirovini koristiti privilegiranoj kulturnoj eliti i naziva ih kvazi umjetnicima. Stranački vođa Janša rekao je da će referendum pokazati jesu li Slovenci postali otirač za odabranu elitu.

Ministrica kulture Asta Vrečko optužila je SDS za vođenje kulturnog rata protiv umjetnika i umjetnosti, dok premijer Robert Golob poziva birače na bojkot referenduma.

Maja Smrekar oplodila  svoju jajnu stanicu psećom spermom

Kampanja je podijeljena i ideološki nabijena, s desnicom koja koristi umjetničke primjere poput performansa umjetnice Maje Smrekar

kako bi kritizirala suvremenu umjetnost, dok vlada i kulturne organizacije brane zakon kao nužan za potporu zaslužnim umjetnicima.

Maja Smrekar je oplodila je svoju jajnu stanicu psećom spermom. Znanstvenicima je dopustila da joj izvade jajašce, a potom je u nju u laboratoriju usađena stanica psa.

Zvuči užasno?  Naravno. No ipak se mora reći kako nije bio oplodnje. Da skratimo zamršeno medicinsko objašnjenje samo ćemo prenijeti riječi austrijskog portala nachrichten.at koji tvrdi kako je riječ bila o somatskoj stanici iz koje ne mogu nastati spolne stanice.

Rezultat te akcije bila je hibridna stanica iz koje bi – teoretski – moglo nastati biće koje bi bilo mješavina čovjeka i psa.

Janez Janša, obožavatelj Donalda Trumpa i vođa Slovenske demokratske stranke (SDS) od 1993., u ožujku je izjavio da se klasična umjetnost zamjenjuje raznim degeneriranim, neuravnoteženim modelima koji se prikazuju kao moderni.

Plakati i jumbo plakati diljem Slovenije od veljače prikazuju sliku slovenske umjetnice Maje Smrekar kako doji psa, uz slogan Promjena za narod, prestiž za elitu. Maja Smrekar (47) izjavila je da se ta slika koristi bez njezine dozvole i da se iz konteksta izvlači jedna fotografija iz većeg projekta pod nazivom K-9 Topology, koji istražuje veze između ljudi i pasa.

Janša je too ovako komentirao: 

“Očito kršenje Zakona o zaštiti životinja i Kaznenog zakona Republike Slovenije. Ali mi bismo joj trebali isplaćivati ​​1000 € dodatka na mirovinu svaki mjesec prema Zakonu o povlasticama vlada RS. Tko je ovdje lud?”

Slovenska umjetnica dojila štene

Tijekom četveromjesečnog boravka u berlinskom Freies Museumu, od 2015. do 2016., umjetnica je prošla psiho-endokrinološku obuku kako bi inducirala laktaciju i dojila šteneta ovčarskog psa kao oblik međuvrsne solidarnosti i skrbi. Projekt K-9 Topology sastoji se od četiri umjetnička djela koja istražuju koevoluciju ljudi i pasa te širi filozofski i bioetički kontekst odnosa čovjeka i drugih bića.

Smrekar istražuje teme majčinstva, solidarnosti među vrstama i biotehnoloških potencijala spajanja čovjeka i “nečovjeka”. Za svoj rad K-9 Topology Smrekar je 2017. osvojila Zlatnu Nicu na austrijskom Prix Ars Electronica, jednom od najstarijih natjecanja u medijskoj umjetnosti, a 2018. dobila je i prestižnu slovensku Prešernovu nagradu.

Prema novim kriterijima koje predlaže slovenska vlada, kombinacija ovih nagrada omogućila bi Smrekar dodatak na mirovinu u visini 50% razlike između njezine postojeće mirovine i najviše mirovine izračunate na temelju 40 godina radnog staža. Projekt K-9 Topology izaziva snažne reakcije zbog svog provokativnog spoja umjetnosti, biotehnologije i bioetike, a Smrekar upozorava da politička definicija toga što jest umjetnost ugrožava demokraciju.

Desnica tvrdi da zakon pogoduje maloj kulturnoj eliti

Janša i njegova Slovenska demokratska stranka (SDS), koja je gotovo devet od posljednjih 20 godina bila na vlasti u Sloveniji i koja je 2022. dodijelila sedam posebnih mirovina za kulturne zasluge, tvrde da bi predložena nova pravila dovela do sve većeg dijela javnih sredstava koji se dodjeljuju privilegiranim pojedincima, uključujući i one koji su vrlo malo, ako uopće, doprinijeli mirovinskom fondu.

 

SDS ističe da više od polovice svih umirovljenika živi ispod granice siromaštva, pa smatraju da je nepravedno da se javna sredstva usmjeravaju prema maloj kulturnoj eliti. Prema zakonskom prijedlogu, umjetnici koji su osvojili prestižne nagrade mogli bi dobiti dodatak na mirovinu između 2000 i 3200 eura, što SDS opisuje kao privilegiju za osobe koje su sramota za slovensku kulturu i umjetnost.

SDS je prikupio više od 40.000 potpisa za referendum kojim želi poništiti ovaj zakon.

Ovaj referendum i kampanja oko njega odražavaju širi društveni i ideološki sukob u Sloveniji o tome tko zaslužuje dodatnu financijsku potporu iz javnih sredstava, posebno u kontekstu sve većih socijalnih nejednakosti i problema s mirovinskim sustavom u zemlji.

Novi zakona ukinuo bi mogućnost nasljeđivanja

Podijeljena referendumska kampanja odvija se u pozadini šire mirovinske reforme koju je pokrenula vlada premijera Roberta Goloba na poticaj Europske komisije, a koja će dovesti do povećanja dobi za umirovljenje sa 60 na 62 godine za one koji imaju 40 godina radnog staža. Slovenski mediji najviše su fokusirani upravo na taj širi kontekst.

Vlada tvrdi da bi njezin prijedlog zakona isprva doveo do porasta broja posebnih mirovina za umjetnike koji su na listi čekanja, ali da bi ukupno opterećenje poreznih obveznika s vremenom bilo stabilizirano i niže nego po starom zakonu.

Od 83 umjetnika koji u Sloveniji primaju posebnu umjetničku mirovinu, 33 su članovi obitelji koji su to pravo naslijedili od izvornog korisnika prema pravilima zakona iz 1974. godine. Novi prijedlog zakona ukinuo bi mogućnost nasljeđivanja tog prava.

Državno izborno povjerenstvo Slovenije izračunalo je da bi trošak referenduma o ovom zakonu mogao iznositi oko 6,6 milijuna eura. “Referendum se zloupotrebljava kao predizborna kampanja i to vrlo skupa”, izjavila je ministrica kulture Vrečko.

Premijer Golob – koji je bio novajlija na izborima 2022. – pozvao je birače na bojkot glasovanja, što je izazvalo oštre kritike oporbe. Na slovenskim izborima 2022. njegov Pokret za slobodu iznenađujuće je pobijedio, suprotstavljajući se izbornom trendu prema desno-populističkoj vladavini u državama srednje i istočne Europe poput Mađarske i Srbije.

R.I. /Foto: epa/x