Josipa Rimac podnijela četiri ‘paprene’ tužbe protiv Jutarnjeg lista

Josipa Pleslić bivša Rimac, podigla je četiri tužbe protiv nakladnika Jutarnjeg lista u kojima traži naknadu štete zbog 12 tekstova objavljenih u tiskanom i internetskom izdanju tih novina.

Riječ je o tekstovima u kojima se problematiziraju poruke iz njezinih mobitela koje su krajem svibnja 2020., nakon otvaranja istrage protiv nje, zaplijenili istražitelji USKOK-a, piše Jutarnji list.

Riječ je o porukama koje je ex Rimac godinama razmjenjivala s tadašnjim predsjednikom Županijskog suda u Zagrebu, danas glavnim državnim odvjetnikom Ivanom Turudićem, a počinjale su s “Di si radosti” i “Di si lipa” i  razotkrivaju načine na koje je Rimac zakulisno koristila svoju političku poziciju kako bi utjecala na suđenje Anni Mariji Radić, koja joj je kao visoka državna službenica potpisala nezakonitu dodjelu stanova u Kninu.

Riječ je i o porukama koje je Josipa Pleslić ex Rimac razmjenjivala s bivšom zamjenicom u ODO-u Šibenik, Snježanom Bajan, koja je uime DORH-a dala suglasnost da država obitelji Rimac daruje u Kninu tri umjesto jednog stana na koji je Danijel Rimac, kao hrvatski branitelj s jednomjesečnim braniteljskim stažem, stekao pravo, a Rimac joj je zauzvrat 2018. pokušavala srediti napredovanje u hijerarhiji DORH-a.

Josipa Pleslić ex Rimac, međutim, u tužbama se tvrdi da su poruke iz njezinog mobitela “pribavljene nezakonito”, a traži odštetu od ukupno 24.000 eura uvećanih za zasad nepoznate troškove suđenja.

Podnošenje tužbi protiv nakladnika Jutarnjeg lista zbog “povrede osobnosti” (duševnih boli) treći je korak koji je poduzela nakon serije tekstova. Tužbama su prethodila još dva: prvi je bio njezin zahtjev uredništvu, upućen preko odvjetničkog ureda, da s web izdanja Jutarnjeg lista smjesta se uklone svi tekstove o njezinim porukama te da joj se medij javno ispriča.

Kako Jutarnji list nije udovoljio tom zahtjevu, poduzela je i drugi korak te od Općinskog građanskog suda u Zagrebu zatražila da donese privremenu mjeru – hitnu sudsku zabranu daljnjeg objavljivanja tekstova koji su problematizirali njezine poruke. Općinski sud u Zagrebu donio je odluku kojom je odbio njezin zahtjev za zabranu daljnjeg objavljivanja tekstova. Na tu se odluku Josipa Pleslić žalila, a sud o žalbi još nije odlučio. Zatim je uslijedio i treći korak: protiv nakladnika Jutarnjeg lista podigla je četiri tužbe za naknadu štete.

Tužbe su stizale u vrijeme kad su u Saboru izglasane izmjene Kaznenog zakona, kolokvijalno nazvane lex AP, kojima se curenje podataka iz istrage kvalificira kao kazneno djelo.

Zahtjevi za privremenu mjeru, kao i sve četiri tužbe Josipe Pleslić,  piše Jutarnji list, sadrže niz elemenata SLAPP tužbi ( Strategic lawsuit against public participation  /Strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti).

SLAPP tužbe su neutemeljene tužbe koje pokreću pojedinci ili pravne osobe, a usmjerene su na zastrašivanje ili utišavanje kritičkih glasova u društvu o pitanjima od javnog interesa.

D.M: /Foto: FaH