Kakve susjede ima Hrvatska? Laže Mađar, laže Bosanac…

Na općoj Skupštini Ujedinjenih naroda u svojim su se izlaganjima na Republiku Hrvatsku obrušili mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó optuživši je da je zbog ponašanja JANAF-a „ratni profiter“ i predsjednik Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je uz Hrvatsku optužio i visokog međunarodnog predstavnika u BiH Christiana Schmidta za rušenje žalbe njegova savjetnika Slavena Kovačevića pri Europskom sudu za ljudska prava u tom predmetu, piše portal Matice hrvatske Misao.hr.

Što smeta Szijjártóu?

“Hrvatska je ratni profiter“, jasno i glasno rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó tijekom zasjedanja Opće skupštine UN-a, a sve je stavio u kontekst spora MOL-a i Janafa oko opskrbe energentima njegove zemlje preko Hrvatske.

Ustvrdio je da su nedavno provedeni testovi o sposobnosti da Janaf isporuči dovoljno nafte pokazali da Janaf ne može biti sigurni dobavljač nafte za Mađarsku i Slovačku.

“Janaf ne može isporučiti potrebne količine, a oslanjanje isključivo na njega bilo bi opasno. Ako možemo uvoziti naftu samo preko Hrvatske, taj naftovod jednostavno ne može isporučiti dovoljno da zajamči neprekinutu opskrbu za Mađarsku i Slovačku”, rekao je Szijjártó dodajući da Hrvati iskorištavaju činjenicu da je rat (misli na rusku agresiju na Ukrajinu) i da Mađarskoj povremeno treba sirova nafta preko Jadranskog naftovoda.

Podsjetimo, u rujnu je provedeno nekoliko testova kako bi se utvrdilo može li Jadranski naftovod dugoročno opskrbljivati Mađarsku i Slovačku. MOL je prijavio kvarove i pad tlaka, tvrdeći da sustav ne može podnijeti velike, kontinuirane isporuke, dok je Janaf testove ocijenio uspješnima i istaknuo da naftovod može prevoziti više od 12 milijuna tona nafte godišnje.

Odgovor Janafa: “Spremni smo, tehnički, organizacijski i na svaki drugi način“

“Spremni smo, tehnički, organizacijski i na svaki drugi način, pokriti cjelokupne godišnje potrebe za sirovom naftom u rafinerijama MOL Grupe u Mađarskoj i Slovačkoj”, navodi se u priopćenju Janafa. Testovi su, navodi Janaf, provedeni na dionici između terminala u Sisku i mađarske granice.

“U skladu s nizom provedenih zajedničkih testiranja, dali smo jamstva MOL Grupi, Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji o isporuci dovoljnih količina sirove nafte za potrebe Mađarske i Slovačke”, kažu u Janafu i potom iznose tehničke pojedinosti triju testiranja te dodaju kako su čvrstog stava „kako manipulacije i opstrukcije ne spadaju u partnerski odnos”.

Što ‘žulja’ Željka Komšića?

Željko Komšić, koji je četvrti puta u Predsjedništvo BiH izabran glasovima Bošnjaka, optužio je Hrvatsku s govornice UN-a da je utjecala na odluku Velikoga vijeća Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) koje je nedavno konačno odbilo žalbu njegovoga savjetnika Slavena Kovačevića utvrdivši da „nije žrtva diskriminacije kako je to tvrdio“.

Komšić je uvjeren da je ‘jedna od zemalja’, (a mediji bliski njegovoj političkoj opciji govorili su da je to Hrvatska) „dala financijsku donaciju Europskom sudu za ljudska prava, a kasnije se, u tom istom predmetu pojavila kao zainteresirana strana, što je smatra Komšić „izraz klasične političke korupcije“.

Inače, Hrvatska se u predmetu Slavena Kovačević protiv BiH uključila u slučaj jer je utvrđeno kako on ima hrvatsko državljanstvo. U žalbi ESLJP-u se Kovačević izjasnio kao Bosanac. Kovačević se prije izjašnjavanja kao Bosanac, za potrebe lokalnih izbora u Sarajevu, izjasnio i kao Srbin.

Utvrđeno je međutim kako se on ranije izjašnjavao kao Hrvat na temelju čega je biran u Gradsku skupštinu u Sarajevu, te da posjeduje hrvatsko državljanstvo.

Komšić se međutim za govornicom UN-a nije zaustavio na tvrdnjama o upletenost Hrvatske i ESLJP-a nego je nastavio da je u ‘obaranju presude’ aktivno sudjelovao i visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt. Komšić je naveo da je Schmidt uložio ‘enormna financijska sredstva iz nepoznatih izvora’ u obaranje te presude.

Malo vijeće Europskog suda za ljudska je najprije prihvatio, a zatim je veliko vijeće toga suda osporilo žalbu Komšićeva savjetnika Slavena Kovačevića. Komšić i najveći broj bošnjačkih stranaka zagovaraju ukidanje koncepta konstitutivnih naroda što bi BiH pretvorilo u građansku državu (po principu jedan čovjek – jedan glas) s bošnjačko-muslimanskom većinom, posve suprotno duhu i slovu Daytonskog sporazuma.

Misao.hr/Foto: Facebook /UN