Majka zamjenika gradonačelnika uzurpirala gradsko zemljište. Hoće li ju sin kazniti?

Inspektorica Zdenke Sušac je ogradila javno dobro, a njen sin Filip Sušac je zamjenik gradonačelnika. Hoće li sin narediti rušenje ograde koju je postavila njegova majka.

U Vukovaru je otvoreno pitanje korištenja gradske parcele koja je prema službenim podacima u vlasništvu grada i u urbanističkim planovima predviđena za buduću cestu. Na tom zemljištu postavljena je ograda i metalna kapija, čime je onemogućen slobodan pristup površini koja se vodi kao javno dobro.

Prema informacijama koje je objavio 24sata, parcelu kao prilaz koristi obitelj zamjenika gradonačelnika Vukovara, Filipa Sušca.  Sušac je zamjenika gradonačelnika Marijana Pavličeka, stranačkog kolege iz Hrvatskih suverenista.

Nekretnina uz koju je ograda postavljena u vlasništvu je njegove majke, Zdenke Sušac, državne službenice koja radi kao sanitarna inspektorica u Državnom inspektoratu.  Upravo ta činjenica privukla je dodatnu pozornost javnosti, budući da je riječ o osobi koja u svom profesionalnom radu nadzire pridržavanje zakona i propisa.

Prema dostupnim podacima, ograda i kapija nalaze se na dijelu parcele koji je u zemljišnim knjigama upisan kao gradsko vlasništvo. Taj dio predviđen je urbanističkim planom kao buduća prometnica. Obitelj navodi da parcelu održava privremeno te da će ogradu ukloniti kada grad izgradi cestu.

Međutim, fotografije stanja prije i poslije postavljanja ograde pokazuju da se ne radi samo o ograđivanju, nego i o aktivnom korištenju javne površine. Na ranijim snimkama vidi se neuređeni rub i niska zidana ograda, dok kasnije fotografije prikazuju metalnu kapiju, asfaltirani prilaz i uređeni ulazni prostor. Time je javna površina faktično pretvorena u dio privatnog prilaza.

 

To nije “održavanje parcele”. To je nezakonito preuzimanje javnog dobra

U ovakvim slučajevima nadležnost za postupanje imaju komunalni redari, koji mogu utvrditi je li došlo do zauzimanja javne površine bez odobrenja te izdati nalog za uklanjanje ograde i vraćanje zemljišta u prvobitno stanje. Postupanje ovisi o utvrđenom činjeničnom stanju, dokumentaciji kojom grad raspolaže i eventualnim ranijim odlukama vezanim uz predmetnu parcelu.

S obzirom na to da je riječ o zemljištu u vlasništvu grada, očekuje se odluka gradonačelnika o tome hoće li se naložiti uklanjanje ograde i osigurati slobodan pristup javnoj površini. Takva odluka spada u okvir upravljanja gradskom imovinom i provedbe komunalnog reda.

Za zamjenika gradonačelnika mogu se otvoriti pitanja administrativne i etičke prirode, ovisno o internim pravilima gradske uprave i eventualnim postupcima koji se mogu pokrenuti ako se utvrdi nepravilnost. Uobičajene mjere u sličnim situacijama uključuju postupanje komunalnog redarstva, provjeru usklađenosti s propisima te interne postupke unutar gradske administracije.

U cijeloj priči ostaje otvoreno i jedno sasvim ljudsko, ali neizbježno pitanje: što se dogodi kada se profesionalna uloga i obiteljske granice sudare na javnoj površini?

Majka je sanitarna inspektorica, osoba koja svakodnevno nadzire poštuju li drugi propise. Sin je zamjenik gradonačelnika, osoba koja sudjeluje u upravljanju gradskom imovinom. A između njih — ograda na zemljištu koje nije njihovo.

U takvoj kombinaciji ironija se piše sama od sebe: hoće li sin, kao gradski dužnosnik, naložiti uklanjanje ograde koju je postavila njegova majka? Ili je u ovom slučaju ljubav prema majci jača od ljubavi prema propisima?

Hoće li gradonačelnik naložiti uklanjanje ograde i sankcionirati  zamjenika i njegovu majku.

Najveća šteta nije ograda, nego poruka koju šalje: da postoje dvije Hrvatske — jedna koja plaća kazne za 30 centimetara pogrešno postavljene ograde, i druga koja bez posljedica ograđuje cijelu gradsku parcelu.

Takve priče razaraju povjerenje u institucije brže nego bilo koja politička afera, jer građani vrlo dobro znaju kako izgleda kada oni “samo malo” pređu na javnu površinu.

U uređenom sustavu ograda bi već bila uklonjena. U hrvatskom sustavu — postaje metafora.

M.M. /foto: 24 sata