Merkel kao Đuro iz Večernje škole: Za agresiju na Ukrajinu okrivila Poljsku i još 3 države

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel okrivila je Poljsku i baltičke države Litvu, Letoniju i Estoniju za invaziju Vladimira Putina na Ukrajinu. Merkel, koja je vodila Njemačku od 2005. do 2021., iznijela je ovu eksplozivnu tvrdnju u intervjuu za mađarski medij Partizan.

Angela Merkel, koja je Njemačku vodila šesnaest godina, posjetila je u srijedu Budimpeštu. Nakon što je predstavila svoje memoare “Sloboda”, prevedene na mađarski, i susrela se s Viktorom Orbánom, dala je video intervju za mađarski medij Partizán. U emisiji su Merkel pitali o Viktoru Orbanu, Vladimiru Putinu, ratu u Ukrajini i migracijama.

Rekla je da je krivila Poljsku i baltičke države (Litvu, Letoniju i Estoniju) za prekid diplomatskih odnosa između Rusije i EU-a, što je, prema njezinim riječima, dovelo do invazije samo nekoliko mjeseci kasnije. ( Slično kao Đuro u Pervanovoj Večernjoj školi koji tvrdi da je rat kriv onaj što se brani. Da se ne brani rata ne bi bilo).

Prema njezinoj verziji povijesti, poljsko odbijanje podrške Minskim sporazumima, dva ključna međunarodna dogovora između Rusije i EU-a, ohrabrilo je Putina da 2022. godine pokrene invaziju na Ukrajinu.

Nakon secesije Donjecka i Luganska, dviju ukrajinskih regija koje su se odvojile od zemlje i postale ono što Rusija naziva svojim republikama, predstavnici tih dviju zemalja i Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE) potpisali su prvi Minski sporazum u rujnu 2014.

Sporazum je imao cilj uspostaviti primirje između Rusije, Ukrajine te Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR).

Merkel je tvrdila da je prvi Minski sporazum “donio mir” u razdoblju od 2015. do 2021. te je Ukrajini, koja je bila poražena Rusije tijekom ljetnog kontraofenzivnog napada 2015. s ciljem povratka svojih teritorija, omogućio vrijeme da “okupi snage” i “postane drugačija zemlja”.

Međutim, inicijalni sporazum nije imao veliki utjecaj na Putina ili njegove ljude u Donjecku i Lugansku. Do siječnja 2015., samo četiri mjeseca nakon potpisivanja prvog Minskog sporazuma, Rusija i DNR vodile su teške borbe s ukrajinskim snagama, unatoč tome što su Kremlj i DNR već postigli svoje interese.

Sljedeći mjesec potpisan je drugi Minski sporazum, koji također nije spriječio daljnje borbe. Između 2015. i 2021. ruske su snage ubile ili ranile više od 5.000 ukrajinskih vojnika, kršeći primirje.

Merkel je, međutim, rekla da je tek 2021. “osjetila da Putin više ne shvaća Minski sporazum ozbiljno”.

“Zato sam željela novi format u kojem bismo mogli izravno razgovarati s Putinom kao Europska unija. Pojedinci to nisu podržavali. Prvenstveno baltičke države, ali i Poljska je bila protiv toga”, navela je.  Dodala je da su te četiri države bile “uplašene da ne bismo imali zajedničku politiku prema Rusiji”.

U intervjuu, koji je preveden na njemački i engleski jezik, Merkel je dodala s odrješitim tonom: “U svakom slučaju, to se nije ostvarilo. Onda sam ja napustila dužnost, i tada je počela Putinova agresija.”

 Na pitanje je li Viktor Orban ikada bio Putinov “trojanski konj” u Europskoj uniji, Merkel je rekla: “Ne , to je besmislica.”

Voditelj nas je podsjetio na izjavu Viktora Orbána da se Putin ne bi usudio napasti Ukrajinu da je Angela Merkel bila kancelarka 2022. Merkel nije htjela otkriti svoj razgovor s premijerom jer je “uvijek povjerljiv”, ali je rekla da će se i o tom pitanju pozabaviti u svojoj knjizi.

“Važno je da, čak i ako imamo različita mišljenja, vjerujemo jedni drugima. A povjerenje znači ne izbrbljati sve. Na kraju je važno što smo postigli.“

O migracijama

Angela Merkel kaže da unatoč nedavnom usponu stranke Alternativa za Njemačku (AfD), njemačke demokratske stranke još uvijek imaju priliku riješiti probleme zemlje i suprotstaviti se krajnjoj desnici.

Prepoznaje da većina Nijemaca vjeruje da se ilegalne migracije moraju riješiti, ali ne po cijenu potpuno nehumanog postupanja s ljudima koji nam dolaze. Pitanje migracija također se mora riješiti u korijenu, a zemlje podrijetla ljudi moraju se podržati u iskorjenjivanju gladi.

M.M. /Foto: Screenshot YT