Oružje s kojim su nedavno ukrajinski diverzanti ponovo pogodili Krimski most, nalazi se i u arsenalu Hrvatske ratne mornarice. Krimski most, taj najduži most u Europi s kojim su Rusi praktično zatvorili i ulaz u Azovsko more, pogođen je podvodnim autonomnim vozilom, dronom, tipa Remus 600.
Riječ je britanskom bespilotnom podvodnom dronu izvorno namijenjenom lociranju protubrodskih mina i pretraživanju, odnosno skeniranju morskog dna i plovnih puteva u priobalnim vodama.
Ukrajinski inženjeri su modificirali dva metra dugu ronilicu na način da su je napunili eksplozivom, pretvorivši je u dalekometni, samonavodeći torpedo. Učinak ovog sustava bio je razarajući za Krimski most, jer su urušena dva nosiva stupa mosta, a cijela jedna cestovna trasa se urušila u dužini od 50 metara. Štete na mostu vidljive su i sa satelita.
Gađanjem ovog mosta ukrajinska vojska nastoji presjeći najvažniju logistički pravaca opskrbu ruske vojske u istočnoj Ukrajini. S druge strane, Rusi nemoćni jer ne mogu zaštiti svoj najvažniju infrastrukturu. To sredstvo, pokazalo se, može doploviti do Krimskog mosta iz baza u Ukrajini ili je, pak, lansirano sa ukrajinskog broda.
Pri plovidbi vjerojatno se radila korekcija putanje sa bespilotnog drona u zraku iznad voda Crnog mora (američki MQ-9?), a koji je Remus 600 precizno naveo direktno na metu.
HRM posjeduje dvije gotovo identične ronilice, generacijski tek nešto slabiji Remus 100. Donacija je to Vlade SAD-a iz 2017. godine u sklopu programa savezničke pomoći. Ukupno 22 sata Remus 100 može djelovati pod morskom površinom. Oba dobivena vozila Remus 100 u sastavu su Protuminskog divizijuna Flotile HRM-a.
S obzirom na operativne sposobnosti, vozilo se koristi, kao što mu već u nazivu stoji, do 100 metara dubine i kao takvo idealno je za pretragu plićih vodenih površina, primjerice, prilaza lukama ili u samim lukama, ali je za razliku od uporabe ronitelja u svrhu sigurnosne pretrage podmorja višestruko brži i pokriva znatno šire područje, pa je samim tim i puno ekonomičniji.
Primjerice, za područje koje Remus 100 može skenirati i pretražiti u nekoliko sati, roniteljima bi bilo potrebno i nekoliko dana.
Na sebi nosi različite senzore (vidljivosti, temperature, dubine…), sonar s bočnim motrenjem, koji snima sliku morskog dna i sprema zapis na tvrdi disk, a ti se podaci nakon završetka misije uspoređuju i analiziraju. Osim toga, može dodatno biti opremljen i videokamerom za snimanje te se digitalizirani zapis jednostavno poslije preuzima s tvrdog diska. Točnost lociranja sumnjivih predmeta iznosi svega nekoliko metara.
Na osnovi prikupljenih podataka, tj. detekcije, provodi se zatim identifikacija i klasifikacija nađenih predmeta, a ako se detektira minski sumnjiv ili eksplozivni predmet pristupa se njegovu neutraliziranju.
S prilagođenim Remusom 600, po svemu sudeći, prije godinu dana u luci Sevastopolj na Krimu teško je oštećena ruska raketna krstarica „Admiral Makarov“. Putin dobiva šamar za šamarom…
Analitički tim Maxportala/Foto: Hrvatski vojnik
Otvarajući današnju, 112. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko važnih gospodarskih…
Blokada rotacije diplomatskih misija događa se zbog Zorana Milanovića, ne zbog vlade, rekao je u…
Komemoracija povodom posljednjeg ispraćaja i pokopa 814 žrtava čiji su posmrtni ostaci ekshumirani iz jame…
Komentiraj