Kategorije Premium sadržaj

Najpoznatiji atentat u povijesti rezultirao je brojnim teorijama zavjere

Širi dalje

Ubojstvo  američkog predsjednika Johna F. Kennedyja 22. studenog 1963. godine u Dallasu jedan je od najtragičnijih događaja u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. U trenutku atentata imao je 46 godina.



Kennedy je ubijen tijekom vožnje u predsjedničkoj limuzini kroz Dealey Plazu, dok je bio u društvu supruge Jacqueline, guvernera Teksasa Johna Connallyja i njegove supruge Nellie.

Lee Harvey Oswald, bivši marinac koji je služio u vojci SAD-a,  bio je optužen za ubojstvo predsjednika Kennedyja. Nakon atentata Oswald je uhićen i optužen za ubojstvo policajca J.D. Tippita, koji je ubijen nekoliko minuta nakon atentata na Kennedyja. Oswald je negirao svoju umiješanost, izjavivši da je nevin.

Dva dana nakon atentata, dok je bio prevožen iz gradskog zatvora u okružni zatvor, Oswalda je ubio Jack Ruby, vlasnik noćnog kluba u Dallasu.

Nakon atentata predsjednik Lyndon B. Johnson osnovao je Warrenovu komisiju, službeno poznatu kao Predsjedničku komisiju za istragu atentata na predsjednika Kennedyja. Komisija je zaključila da je Oswald djelovao samostalno u atentatu na Kennedyja. Međutim, mnogi su osporavali ove zaključke, što je dovelo do brojnih teorija zavjere.

Lee Harvey Oswald

Unatoč službenim zaključcima, mnogi Amerikanci vjeruju da je atentat rezultat urote. Ankete su pokazale da je velik postotak građana sumnjao u službenu verziju događaja. Teorije urote uključuju navodne upletenosti CIA-e, mafije, kubanske ili sovjetske vlade, pa čak i samog Lyndona B. Johnsona.

U veljači ove godine FBI je otkrio oko 2400 zapisa povezanih s ubojstvom američkog predsjednika Johna F. Kennedyja koji nikada nisu dostavljeni odboru zaduženom za pregled i objavu tih dokumenata. FBI je te dokumente navodno tek sada otkrio, nakon što je Bijela kuća nedavno naredila objavu svih dosjea povezanih s atentatom iz 1963. godine.

Nije jasno što se nalazi u novootkrivenim dokumentima, a FBI navodno posjeduje još oko 14.000 stranica klasificiranih dokumenata. Ostali spisi do sada su ostali tajni zbog pitanja nacionalne sigurnosti, uz odobrenje komisije.

Trump je u siječnju 2025.  mjeseca uredbom naredio objavu svih preostalih tajnih dokumenata povezanih s atentatom. Njegov direktor Nacionalne sigurnosti imao je rok od petnaest dana da predstavi plan za njihovu objavu. Taj rok istekao je prošlog petka, kada je direktor Nacionalne sigurnosti obavijestio Bijelu kuću o pronalasku novih dokumenata, a trenutačno nije poznato što će se dalje dogoditi.

“Ovo je ogromno otkriće”

Američki mediji izvijestili su da je predsjednik Donald Trump prošlog petka obaviješten o otkrivenim dosjeima.

“Ovo je ogromno”, izjavio je bivši novinar Washington Posta Jefferson Morley za Axios. Morley, poznati stručnjak koji je napisao više knjiga vezanih za Kennedyja, uvjeren je da su predsjednika ubili neprijatelji unutar američke vlade.

Drugi stručnjaci ranije su upozorili da se ne trebaju gajiti prevelika očekivanja u vezi s objavom dokumenata. U krugovima Bijele kuće otkriće dodatnih 2400 dokumenata nazvano je “taktikom odugovlačenja duboke države”, tvrdi Axios.

Predsjednik Kennedy ubijen je u studenom 1963. tijekom posjeta Dallasu, dok se vozio u otvorenoj limuzini. U službenu priču da je Lee Harvey Oswald, odgovoran za atentat, djelovao sam ne vjeruju dvije trećine Amerikanaca.

Među teorijama zavjere nalaze se tvrdnje o zavjeri CIA-e, osveti Kubanaca, mafijaškoj likvidaciji i napadu koji je financirao vojno-industrijski kompleks.

Atentat na Kennedyja promijenio je američko društvo. U SAD-u je tijekom 60-ih glas medija i javnosti dolazio sve više do izražaja, pa su tako pokreti za prava crnačkog stanovništva doživjela kulminaciju, isto kao i feministički pokret. Krajem 60-ih glavni društveni pokret postaje onaj seksualnih manjina, poglavito nakon događaja u Stonewallu 1969. godine.

Nakon Kennedyja, dogodilo se još nekoliko atentata na američke predsjednike, no svi su završili neuspješno. Prvo je 1967. na meti bio Lyndon B. Johnson, a Gerald Ford preživio je dva atentata, i to oba 1975. godine. Ronald Reagan ozlijeđen je u atentatu 1981. godine, a Bill Clinton preživio je svoj 1994. godine.

Zadnji atentat bio je 13. srpnja 2024., kada je tada predsjednički kandidat Donald Trump na svom skupu u Pennsylvaniji ranjen u uho.

D.M./Foto: ABC


Širi dalje
Komentiraj
Podjeli
Objavljeno od

Najnovije

Snijeg zabijelio Hrvatsku, kamioni s prikolicama ne mogu u Istru i Dalmaciju

Zbog zimskih uvjeta i olujnog vjetra trenutno nema slobodnog cestovnog pravca za kamione s prikolicama…

5 minuta prije

HEP se oglasio nakon što su ga tužili Livno i Tomislavgrad

Hrvatska elektroprivreda (HEP) priopćila je kako smatra da se nalazi u nepovoljnijem položaju u odnosu…

15 minuta prije

Milanović o blokadi Srbije: Hrvatska treba iskoristiti sve raspoložive mehanizme

Ministar obrane Ivan Anušić potvrdio je prije nekoliko dana da je Hrvatska spremna blokirati ulazak…

20 minuta prije