Odlikovali ga i Tito i Pavelić, bio šef UN-a, znao za Jasenovac

Kurt Waldheim (21. prosinca 1918. – 14. lipnja 2007.) bio je austrijski diplomat i političar, poznat kao četvrti glavni tajnik Ujedinjenih naroda (1972. – 1981.) i šesti predsjednik Austrije (1986. – 1992.).

Njegova karijera obilježena je diplomatskim uspjesima, ali i kontroverzama povezanima s ulogom u Drugom svjetskom ratu.

Waldheim je rođen u Sankt Andrä-Wördernu, blizu Beča. Studirao je pravo i diplomaciju na Sveučilištu u Beču, diplomiravši 1939.

Tijekom Drugog svjetskog rata služio je u Wehrmachtu, njemačkoj vojsci, prvo na Istočnom frontu, a kasnije na Balkanu, uključujući Jugoslaviju i Grčku, kao obavještajni časnik u grupi armija E pod zapovjedništvom generala Alexandera Löhra.

Dokumenti otkriveni 1980-ih ukazuju na njegovu svijest o ratnim zločinima, poput deportacija Židova iz Grčke i operacija blizu logora Jasenovac u NDH.

Iako je tvrdio da je obavljao samo administrativne dužnosti, primio je odlikovanja od nacističkog režima i ustaške NDH, što je kasnije izazvalo skandal poznat kao “Afera Waldheim”.

Nakon rata izgradio je karijeru u austrijskoj diplomaciji, služeći kao ministar vanjskih poslova (1968. – 1970.).

Desetljećima kasnije, tijekom lobiranja za njegov izbor za glavnog tajnika UN-a, jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito, odlikovao je Waldheima jednim od najviših jugoslavenskih odličja

Glavni tajnik UN-a

Kao glavni tajnik UN-a od 1972. do 1981., Waldheim se usredotočio na mirovne pregovore, uključujući sukobe na Bliskom istoku i u Vijetnamu. Njegov mandat kritiziran je zbog neučinkovitosti u rješavanju kriza poput sukoba u Angoli i na Cipru, ali je bio poznat po promicanju humanitarnih misija. Kina je 1981. stavila veto na njegov treći mandat, što ga je vratilo u Austriju.

Pobjeda na predsjedničkim izborima 1986.

Waldheim se kandidirao za predsjednika Austrije 1986. kao kandidat Austrijske narodne stranke (ÖVP). U prvom krugu izbora, 4. svibnja 1986., osvojio je najviše glasova, ali bez apsolutne većine.

U drugom krugu, 8. lipnja 1986., pobijedio je kandidata Socijaldemokratske stranke (SPÖ) Kurta Steyrera s 53,9% glasova.

Kampanja je bila obilježena optužbama o njegovoj nacističkoj prošlosti, što je izazvalo međunarodni skandal. Unatoč tome, dobio je podršku mnogih Austrijanaca, dijelom zbog nacionalnog prkosa prema vanjskim kritikama i svog imidža iskusnog diplomate.

Međunarodna izolacija

Tijekom predsjedništva (1986. – 1992.), Waldheim je zagovarao austrijski neutralitet i konzervativne vrijednosti, u skladu s politikom ÖVP-a, usmjerene na jačanje nacionalnog identiteta i suverenosti.

Kao predsjednik Austrije bio je međunarodno izoliran jer su mu neke zemlje, među kojima i SAD,  zbog prošlosti zabranile ulazak.

Bio je prvi austrijski predsjednik koji nije službeno posjetio SAD. Unatoč tome, u Austriji je zadržao određenu podršku. Nije tražio reizbor 1992., djelomično zbog javnih kontroverzi.

Njegova prošlost potaknula je širu raspravu u Austriji o suočavanju s nacističkom poviješću, što je kulminiralo izjavom kancelara Franza Vranitzkyja 1991. o suodgovornosti Austrijanaca za zločine nacizma.

D. M. /foto:FaH/epa