Potapanje ruske raketne krstarice “Moskva” u Crnom moru ima simboliku koja daleko nadilazi sam gubitak jednog broda.
U vojno-strateškom smislu pokazalo se da i najmoćniji, „nepotopivi“ brod može postati laka meta u eri raketnog ratovanja i dronova.
U političko-medijskom smislu, potopljena Moskva bila je psihološki udarac i dokaz da je obrana obale danas mnogo više pitanje agilnosti, umreženih senzora i preciznog udara, nego gomilanja velikih brodova i impresivne, ali krute sile.
Za Hrvatsku, koja nema ni potrebe ni kapaciteta za flotu kapitalnih brodova, poučak je jasan: budućnost obrane Jadrana leži u kombinaciji malih, brzim i teško uočljivih platformi, obalnih raketnih sustava, te u sve većoj ulozi bespilotnih letjelica i podvodnih dronova.Jadran je prirodno zatvoreno more, s dugačkom i usitnjenom obalom, što znači da bi protivnik u slučaju agresije bio izložen čitavom spektru obrambenih scenarija, od maskiranih lansirnih položaja do brze disperzije malih plovila.
Pouka “Moskve” je i da obrambena doktrina mora predvidjeti mogućnost asimetričnog udara. Naime, Hrvatska ne bi branila samo svoje more, nego i životne linije opskrbe, luke, energetske objekte i turističku obalu kao glavni izvor prihoda.
U tom smislu, ulaganje u obalnu stražu, protuzračnu i proturaketnu obranu, te mrežu radara i senzora, daleko je smislenije od gradnje većih ratnih brodova.
Krstarica Moskva, vodeći brod Crnomorske flote i ponos Ruske vojske, potonula je 14. travnja 2022. Uništile su ju dvije protubrodske rakete R-360 Neptun
Također, suradnja u okviru NATO-a i regionalna sigurnosna koordinacija čine ključni element – baš kao što je ukrajinska strana koristila obavještajne i tehničke podatke saveznika kako bi precizno pogodila Moskvu.
Poučak potapanja “Moskve” mogao bi zvučati kao ironijska fusnota povijesti – „car je gol“, a vojna pompa i ceremonijal paradnog broda ne vrijede ništa kad s druge strane stoji mala raketa vođena GPS-om.
To je i upozorenje da svaki ozbiljan pomorski prostor mora imati dubinu obrane – slojevit sustav koji odvraća protivnika prije nego uopće pomisli da zakorači. Hrvatska bi, dakle, trebala učiti iz tuđih grešaka: ulagati u pametno, fleksibilno i tehnološki ažurno oružje, a ne u simbole moći koji dobro izgledaju na vojnoj paradi, ali tonu kad naiđu na stvarnost modernog ratovanja.
M. Marković/Screenshot: Twitter
Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković u subotu se ponovo potužio na tretman kojemu je bio…
Hrvatski premijer Andrej Plenković je danas odbacio optužbe srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da je u…
Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko, danas zastupnik u parlamentu, uputio je otvoreno pismo mađarskom premijeru…
Komentiraj