Svetlana Broz, unuka Josipa Broza Tita, preminula je u Beogradu u 70. godini. Težak moždani udardoživjela je u veljači nakon čega joj je zdravstveno stanje bilo vrlo teško.
Svetlana Broz rođena je 7. srpnja 1955. u Beogradu. Najmlađe je dijete Žarka Leona Broza (1924.–1995.), najstarijeg sina Josipa Broza Tita, i Zlate Jelinek-Broz, podrijetlom iz Tuzle.
Još kao tinejdžerica od 1970. do 1975. godine radila je kao nezavisna novinarka. Mnogi njezini članci i intervjui objavljeni su u tadašnjim novinama i časopisima. Godine 1980. diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Beogradu, a od 1981. do 1999. radila je kao kardiologinja na Vojno-medicinskoj akademiji.
Kada je 1992. izbio rat u Bosni i Hercegovini, Svetlana se dobrovoljno prijavila da pomogne kao liječnica u ratnim zonama. Tijekom rada s pacijentima neprestano je slušala priče o ljudima koji su riskirali vlastite živote kako bi pomogli drugima, bez obzira na etničku pripadnost.
“BiH je moja domovina”
Te su je priče potaknule da 1993. godine započne intervjue za knjigu “Dobri ljudi u vremenu zla,” koja je objavljena u Bosni i Hercegovini 1999. godine, a potom 2003. i u Sjedinjenim Američkim Državama pod naslovom Good People in an Evil Time.
Godine 2000.preselila se u Sarajevo. U intervjuu iz 2005. godine rekla je: “Dvadeset godina ranije Beograd je bio europska metropola, grad koji sam jako voljela. Nažalost, taj je grad izgubio dušu. Sarajevo, iako je prošlo kroz četverogodišnju opsadu pakla, svoju dušu nije izgubilo. Volim Bosnu i Hercegovinu, osjećam se kao da je ovo moja domovina. Prošle godine sam postala i državljanka.”
Godine 2007. organizacija je započela istraživanje i pripreme za osnivanje Centra za građansku hrabrost u Bosni i Hercegovini. Nakon tragičnog ubojstva njezinog suradnika i direktora Ljetne škole građanske hrabrosti, profesora Duška Kondora, 22. veljače 2007., Broz je u njegovu čast pokrenula godišnju nagradu Duško Kondor za građansku hrabrost.
Za svoj doprinos Broz je 2011. godine odlikovana Ordenom nacionalnog reda za zasluge od francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja.
Počasna je građanka Tuzle, rodnog grada svoje majke. Godine 2007. dobila je priznanje La Bussola dell’ Educazione “Margherita Zoebeli”, koje joj je dodijelio Centro Educativo Italo Svizzero iz Riminija. Grad Milano joj je 2003. godine uručio nagradu L’Ambrogino d’Oro.
Mrzila je samostalnu Hrvatsku
Posljedni put u hrvatske medije dospjela je komentiraom o preseljenja Titovog groba u Kumrovec. Tada je za srpske medije izjavila:
“Od početka raspada Jugoslavije stalno je neki dežurni četnički ideolog u Beogradu prijetio da će razbiti macolom nadgrobnu ploču, a Tita mrtvog izbaciti iz Srbije. Moj se otac sav tresao kad mi je prepričavao razgovor s nepoznatim čovjekom koji ga je zvao telefonom iz Beča 1991., a predstavio se kao Ivek Broz, navodno naš rođak i zamolio ga da prenese poruku da ga je Franjo Tuđman pozdravio te da nudi da Žarkovog oca prenesu iz Kuće cvijeća u Beogradu i uz sve državne i vojne počasti na Mirogoju. Žarko je ljutito odgovorio da dok je živ, njegov otac neće počivati u toj ustaškoj tvorevini.
Kada se smirio rekao mi je: ‘Ako ga ove četničke bitange budu ikada uspjele pomjeriti iz groba, ja ću ga kremirati, pa ćemo ti i ja sjesti na čamac i rasuti pepeo po Dunavu.’
Nisam tada mogla nastaviti tu priču, a istog momenta bilo mi je jasno da bi blistava Neretva bila neusporedivo primjerenije mesto. Bio bi sa svojim partizanima s kojima je ušao u svjetsku povijest ratovanja,” kazala je Svetlana Broz.
Pogreb Svetlana Broz bit u srijedu 26. ožujka u Beogradu.
M.M. /Foto: Press
Zbog uznemiravanja premijera Andreja Plenkovića, kojemu se predstavljao kaodržavna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek, električar Renato…
Bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ga ne plaše najave mogućeg uhićenja te…
Nakon bilo kojeg rata na štih dolaze ratni heroji i “ratni miševi”. Naravno, već po…
Komentiraj