Preminuo Branko Salaj. Za komunizma je organizirao tajni boravak Tuđmana u Švedskoj

Branko Salaj, politolog, poslovni čovjek, publicist i jedan od ravnatelja Hine, umro je u petak u Stockholmu u 90. godini života, doznaje se iz kruga obitelji.

Salaj je rođen 1932. u Zagrebu. Kao student engleskog jezika i etnologiju u Zagrebu, iskoristio je poziv iz Švedske, otputovao u Stockholm, zatražio azil i ostao ondje živjeti, osnovao obitelj i razvio karijeru stručnjaka u švedskom Savezu poslodavaca građevinske industrije.

Godine 1991. po uspostavi neovisne Republike Hrvatske, vratio se u Hrvatsku i najprije tri mjeseca bio savjetnik predsjednika dr. Franje Tuđmana, a u srpnju postao ministar informiranja u Vladi RH (1991.-1992.). Kako je kazao, Ministarstvo je pratilo međunarodne TV i radiokanale, pomagalo u održavanju sustava lokalnih radiopostaja, dokumentiralo ratna zbivanja tijekom Domovinskog rata i pomagalo u radu stranih dopisnika.

U proljeće 1992. Salaj pokreće prvi hrvatski Zakon o javnom informiranju, čije neke važne odredbe poput formiranja pluralnog Vijeća za slobodu javne riječi, otvoren pristup podatcima javne uprave i godišnje objavljivanje podataka o vlasništvu medija itd. nisu provedene, kazao je.

Potom je imenovan veleposlanikom Hrvatske u Francuskoj i Nizozemskoj te  stalnim predstavnikom Hrvatske pri UNESCO-u. Nakon toga izabran je za ravnatelj Hine na čijem je čelu bio od 1997. do 1999. i u kojoj “inicira veliki program restrukturiranja”. U veljači 1999. podnosi ostavku i na tu dužnost i odlazi u mirovinu.

Kao stranački neopredijeljen, na izborima 2000. bio je kandidat HSLS-a na koalicijskoj listi „za dijasporu“ sa SDP-om.

U emigraciji

Po dolasku u Švedsku, Salaj je najprije u Stocholmu završio koledž, pa studij političke ekonomije i politologije, a zatim političku ekonomiju magistrirao na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu (SAD).

Bio je aktivan u hrvatskoj političkoj emigraciji. Godine 1970. u Stockholmu je osnovao Društvo prijatelja Matice hrvatske Matija Gubec, koje je radilo na kulturnom okupljanju hrvatskih useljenika i borilo se za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj te davalo podršku proganjanim Hrvatima iz javnog i kulturnog života. Nakon pada Hrvatskog proljeća Društvo je organiziralo u Göteborgu najveće prosvjedne demonstracije hrvatskih radnika u Europi.

Društvo je oštro osuđivalo terorističke akcije dijela hrvatske emigracije, gradilo to kao dio svoga identiteta i bilo uvažavano u švedskoj politici.

Od 1973. do 1988. Salaj je bio poslovni konzultant u upravljanju poduzećima, a zatim do povratka u Hrvatsku 1991. vodio revizorski lanac BDO Švedska.

Godine 1997. organizirao je tajni posjet  Tuđmana Švedskoj i tisko njegovu knjigu “Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi”.

Sućut premijera Plenkovića

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je izraze sućuti obitelji Branka Salaja

“S iskrenim sam žaljenjem primio vijest o odlasku istaknutoga hrvatskog domoljuba, političara i diplomata, gospodina Branka Salaja. Pamtit ćemo ga kao svestranog, angažiranog intelektualca, koji je desetljećima u emigraciji predano radio na promicanju Hrvatske i organiziranju Hrvata, ponajviše u Švedskoj. Ondje je za vrijeme Hrvatskog proljeća bio prvi predsjednik Društva prijatelja Matice hrvatske Matija Gubec, a kasnije sudjelovao u organizaciji prikrivenog putovanja dr. Franje Tuđmana u Švedsku radi njegova susreta sa švedskim političarima”, istaknuo je premijer Plenković u izrazima sućuti obitelji Salaj, u ime hrvatske Vlade i osobno, priopćeno je iz Ureda predsjednika Vlade RH.

Salaj je bio i “urednik hrvatskog biltena Kroatisk opinion na švedskom jeziku te Hrvatskog glasnika, glasila Hrvatskog saveza, krovne organizacije hrvatskih iseljenika u Švedskoj. Bio je i jedan od istaknutih suradnika londonske Nove Hrvatske, najvažnijeg hrvatskog emigrantskog glasila, a kasnije i jedan od pokretača Poruke slobodne Hrvatske, zajedno s Tihomilom Rađom, Gojkom Borićem i nedavno preminulim Vladimirom Pavlinićem”, dodaje se.

Na početku Domovinskog rata, na poziv predsjednika Tuđmana, Salaj se vraća u domovinu gdje je imenovan ministrom informiranja u Vladi demokratskog jedinstva.

Sudjelovao je potom u stvaranju hrvatske diplomacije i angažirano radio na promicanju hrvatskih interesa kao prvi hrvatski veleposlanik u Francuskoj i pri UNESCO-u te kao prvi veleposlanik u Nizozemskoj i pri Međunarodnom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu. Po povratku u Hrvatsku, imenovan je ravnateljem Hrvatske izvještajne novinske agencije gdje je dao vrijedan doprinos njenom restrukturiranju i stručnoj izgradnji.

“Odlaskom Branka Salaja (1932. – 2022.), Hrvatska je ostala bez vrhunskog intelektualca i iskrenog domoljuba, koji je velik dio svog života u emigraciji posvetio razvoju hrvatske političke misli i borbi za samostalnost Hrvatske. U to je ugradio silnu energiju i tome je posvetio svoj život. U našoj će suvremenoj povijesti ostati trajno zabilježen po osobitom političkom doprinosu demokratskim promjenama i izgradnji hrvatske države.

U ime hrvatske Vlade i moje osobno, primite izraze iskrene sućuti i dubokoga  poštovanja”, naveo je premijer Plenković u izrazima sućuti obitelji Salaj.

Hina/Foto: pxll