Preminuo književnik Stjepan Čuić. U komunizmu je bio zabranjivan

Širi dalje

U Zagrebu u 81. godini života preminuo je Stjepan Čuić, član i bivši predsjednik Društva hrvatskih književnika. Njegov roman „Orden“ kanonski je roman hrvatske književnosti.

Stjepan Čuić (Bukovica kraj Tomislavgrada, 1. IV. 1945. – Zagreb, 25. II. 2026.) nakon završene srednje škole u Osijeku, završio je studij jugoslavistike i ruskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zaposlio se kao lektor „Vjesnikovih“ izdanja, a više je godina (1979-1990.) bio lektor za hrvatski jezik na Sveučilištu u Bambergu.

Bio je glavni urednik Trećeg programa Hrvatskoga radija. Urednik je tjednika „Tlo“ (1970-1971.), a u književnosti se javlja od 1961. kada počinje objavljivati priče u „Modroj lasti“, „Reviji“, „Poletu“, „Republici“, „Forumu“, „Dometima“, „Životu“ i dr. Objavio je više zbirki priča, tematski uglavnom vezanih uza svoj zavičaj.

U njima je, kažu iz Društva hrvatskih književnika, “zaokupljen analizom mehanizama vlasti u totalitarnim režimu. U matricu realističkog pripovijedanja Čuić unosi elemente fantastike i groteske, pa se nerijetko čini kako zbiljom vladaju iracionalne snage.

Roman „Orden“(1981.) kanonski je roman hrvatske književnosti, moderna društvena satira u kojoj se dojam ironijskoga pojačava dokidanjem konvencija klasičnog realističkog pripovijedanja (istoimena kazališna predstava zabranjena je 1983., a izvedena je 1990. u Zagrebu; njemački prijevod izašao u „Mostu/Bridge“ 1991.). Mladim čitateljima posvetio je pustolovni roman „Tajnoviti ponor“ (1990.). Objavljuje i publicističke radove (kolumne) s političkom tematikom („Abeceda licemjerja“, 1993; „Lule mira“, 1994; „Tumač vlasti“, 2008).

Za knjigu „Staljinova slika i druge priče“ (1971.) dobio je tada prestižnu Nagradu Sedam sekretara SKOJ-a i Nagradu lista „Mladost“ (1972), za kratke priče „Gulinova priča“ i „Igra“ Nagradu Večernjeg lista (1975. i 2011.). 2021. dobio je Nagradu grada Zagreba za životno djelo, a 2025. Medaljon grada Tomislavgrada za zasluge u očuvanju zavičajnoga identiteta.

Od 2005. do 2008. bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika.

D.M. /Foto: pxll

Širi dalje