Rusija prodaje stotine tona zlata, ratna blagajna je prazna

Širi dalje

Dok Vladimir Putin nastoji održati ofenzivu u Ukrajini, suša u “ratnoj blagajni” prisilila je rusku centralnu banku na prodaje zlatnih rezervi i preostalih zaliha kineskog juana.

Ruska središnja banka prodala je od početka 2026. godine oko 22 tone zlata kako bi pokrila proračunski manjak koji je do kraja ožujka narastao na 4.6 bilijuna rubalja, odnosno 61.3 milijarde dolara.

Prodaja zlata postala je jedan od ključnih mehanizama kojima Moskva pokušava financirati rastuće troškove, dok ratna potrošnja prvi put nadmašuje socijalna izdvajanja.

Moskovska burza zabilježila je snažan rast trgovanja zlatom: u ožujku je prodano 42.6 tona, čak 3.5 puta više nego u istom razdoblju prošle godine. Vrijednost trgovine porasla je pet puta, na 534.4 milijarde rubalja, što odgovara 7.1 milijardi dolara, prenosi The Moscow Times.

Prema analitičarima, prodaja zlata postala je nužan instrument za pokrivanje proračunskog manjka koji je već u prva tri mjeseca dosegnuo razinu kakva se obično bilježi tek krajem godine.

Što kažu analitičari?

Natalia Milchakova iz Freedom Finance Globala ističe da bi se prodaja zlata mogla nastaviti zbog naglog rasta državne potrošnje u odnosu na planirane proračunske stavke. Prema njezinim riječima, takve operacije nisu neuobičajene i u skladu su s praksom drugih središnjih banaka, osobito u zemljama u razvoju.

Ruska središnja banka od jeseni 2025. aktivno kupuje i prodaje zlato na domaćem tržištu, odražavajući način na koji Ministarstvo financija upravlja Nacionalnim fondom blagostanja.

Prodaja zlata pomaže održati valutnu diversifikaciju unutar ukupnih rezervi od gotovo 775 milijardi dolara, u kojima je udio zlata rastao zbog rasta njegove cijene.

Rusija je gomilala zlato dva desetljeća – sada ga prodaje

Rusija je između 2002. i 2025. kupila više od 1900 tona zlata, najviše u razdobljima 2008.–2012. i 2014.–2019. godine.

Od 2020. do danas neto kupnja iznosila je 55.4 tone, što je znatno sporiji tempo u odnosu na prethodna desetljeća.

Analitičar Finama Nikolaj Dudčenko napominje da brojne središnje banke trenutačno prodaju zlato kako bi pokrile rastuće troškove, uključujući obranu, ali i zbog potrebe za održavanjem tečaja nacionalnih valuta te rasta cijena energenata.

Globalna nesigurnost potiče prodaju zlata

Milchakova dodaje da su mnoge središnje banke prethodnih godina kupovale zlato upravo s namjerom da ga prodaju po visokoj cijeni kada se pojavi izvanredna potreba.

“Čini se da je taj trenutak nastupio”, kaže, navodeći primjer Turske koja je također prodavala rezerve radi stabilizacije valute.

Prema njezinoj procjeni, cijena zlata mogla bi se u sljedeća dva mjeseca vratiti na oko 5000 dolara po trojskoj unci ( 31,10 grama).

Ratni troškovi nadmašili socijalnu potrošnju

Fiskalna stabilnost Kremlja suočena je s pritiskom bez presedana. Proračun za 2026. predviđa deficit gotovo dvostruko veći od prošlogodišnjeg, a početkom ožujka ratni troškovi službeno su premašili sva izdvajanja za socijalnu skrb.

Vlada je zbog toga ubrzano posegnula u Nacionalni fond blagostanja, trošeći likvidna sredstva rekordnom brzinom.

NWF izgubio 71 posto zlatnih rezervi

Prema podacima ruskog Ministarstva financija, Nacionalni fond blagostanja (NWF) je početkom 2022. godine držao oko 555 tona zlata. Do početka 2025. ta se količina smanjila na oko 160 tona, što predstavlja pad od približno 395 tona, odnosno 71 posto.

Ovaj pad ne znači da je Rusija izgubila većinu ukupnih državnih zlatnih rezervi — već da je likvidirala većinu zlata unutar NWF‑a, koji je samo jedan dio šireg sustava državnih financija. Glavne zlatne rezerve i dalje drži Središnja banka Rusije.

Zlatne rezerve drži Središnja banka Rusije (CBR), a NWF je državni fond u Ministarstvu financija. To su dvije potpuno odvojene institucije. Ukupne rezerve zlata CBR‑a su oko 2.300 tona, ovisno o godini i izvoru i dalje su među najvećima na svijetu.

Zašto je fond ostao bez zlata

Stručnjaci navode dva ključna razloga: pad prihoda od energenata, posebno nafte, koja se u više navrata trgovala znatno ispod proračunskih pretpostavki rastući proračunski deficit, koji se od 2023. do 2026. povećava zbog ratnih troškova i sankcija

Kako su prihodi od nafte i plina padali, Kremlj je bio prisiljen ubrzano prodavati imovinu iz NWF‑a, uključujući zlato, kako bi pokrio manjak u proračunu i održao financiranje vojne operacije.

Analitičari upozoravaju: fond bi mogao presušiti do 2026.

Međunarodne financijske institucije i analitičari (Bloomberg, Reuters, IIF, CEPR) već dvije godine upozoravaju da se NWF ubrzano prazni. Likvidni dio fonda — onaj koji se može brzo pretvoriti u gotovinu — već je gotovo nestao tijekom 2024. i 2025..

Ako se sadašnji trendovi nastave, fond bi mogao biti potpuno iscrpljen do sredine ili kraja 2026. godine.

To bi značilo da Rusija ostaje bez svog primarnog „fonda za crne dane“, koji je godinama služio kao osiguranje u krizama.

Ako se prihodi od energenata ne oporave, a ratni troškovi nastave rasti, Rusija će se suočiti s ograničenim mogućnostima financiranja proračuna. Prodaja zlata i deviza može kratkoročno ublažiti pritisak, ali dugoročno smanjuje fiskalnu otpornost države.

Analitičari upozoravaju da će iscrpljivanje NWF‑a i prodaja strateških rezervi imati posljedice za stabilnost rublje, sposobnost financiranja proračuna i održivost ratne potrošnje.

Čemu služi Nacionalni fond blagostanja (NWF)?

Nacionalni fond blagostanja (rus. Nacionalnyj fond blagosostojanija, NWF) je državni stabilizacijski fond Ruske Federacije.

On je u Ministarstvu financija, dio je šireg sustava upravljanja prihodima od nafte i plina i služi kao fiskalni jastuk u krizama. Puni se viškovima prihoda od nafte i plina, a koristi se u razdobljima kada ti prihodi padnu.

Njegova osnovna uloga je služiti kao rezerva za “crne dane”, odnosno kao izvor novca u trenucima kada proračun ne može pokriti sve rashode.

Upravo zbog toga je od 2022. do 2025. fond izgubio većinu svojih likvidnih sredstava, uključujući i velik dio zlatnih rezervi.

M. Marković/Foto: premier.gov.ru

Širi dalje