Bivši član budimpeštanskog podzemlja Laslo Kovač iznio je ozbiljne optužbe o povezanosti kriminala, policije i politike u Mađarskoj tijekom 1990-ih, tvrdeći da je sudjelovao u prijenosu novca od ruskog mafijaša Semjona Mogiljeviča prema tadašnjem šefu policije Šandoru Pinteru (Sándor Pintér), ali i da je dio tog novca završavao kod Viktora Orbana.
Laslo Kovač (László Kovács) rođen je1963. u Ukrajini. Otac mu je Mađar i tečno govori mađarski. Bio je profesionalni bodybuilder, a 1990-ih je, kupujući vodku Mađarskoj i prodajući je u Ukrajini, upao u kriminalni krug Semjona Mogiljevića.
U razgovoru za ruski medij Insajder Kovač tvrdi da je redovito nosio pakete s desecima tisuća dolara. “Dobivao bih paket od 50.000 do 100.000 dolara i nosio ga Pinteru”, rekao je, dodajući da su se takve isplate događale jednom ili dvaput tjedno.
Prema njegovim tvrdnjama, novac je bio povezan s kriminalnim slučajevima te je služio za zatvaranje istraga. Navodi i da je odnos između Mogiljeviča i Pintera bio dubok i dugotrajan. Kovač opisuje i nasilje iz tog razdoblja, tvrdeći da je bio napadnut kada je odbio plaćati reket.
U najtežim optužbama navodi da su pojedina ubojstva i bombaški napadi bili povezani s ljudima iz vrha vlasti, iako za te tvrdnje ne nudi dokaze. Posebno ističe navode o financiranju politike, tvrdeći da su se krajem 1990-ih pojavili znatno veći iznosi novca.
“Godine 1997. počele su se pojavljivati puno veće svote: 300.000 dolara, pola milijuna, a jednom je Mogiljevič predao veliku kožnu sportsku torbu s milijun dolara. Sve te velike svote bile su namijenjene “Viti” – tako je Mogilevič zvao Orbána.
Orbán i Pintér su u to vrijeme već bili bliski i to nikome nije bila tajna. Ipak, nijedan od njih se nikada nije pojavio u Mogilevičevom uredu – barem ih ja tamo nikad nisam vidio.
Dodaje da je Mogiljevič na Orbana, unatoč suradnji, gledao s prezirom: “Taj smrdljivi Mađar živi od mog novca, radit će što mu kažem”, citira Kovač navodne riječi ruskog mafijaša.
Godine 1998., kada je Orbán pobijedio na izborima, odmah je Pintéra postavio za ministra unutarnjih poslova.
Prema njegovoj verziji događaja, nakon što je Orban došao na vlast, situacija se promijenila. Ljudi iz podzemlja koji su mu ranije pomagali, postali su teret. “Uz pomoć istog Pintera, brzo ih je uklonio i poslao u zatvor“, tvrdi Kovač, dodajući da je i sam Mogiljevič napustio Mađarsku i otišao u Rusiju.
Na kraju, Kovač ostavlja otvoreno pitanje mogućeg političkog utjecaja Moskve: “Nemam pouzdane informacije, ali mislim da ruske vlasti sigurno mogu koristiti kompromitirajući materijal o Orbanu.”
Kovač, koji tvrdi da je bio svjedok i sudionik u mnogim od ovih događaja, najavio je da je spreman svjedočiti pred sudom ako dođe do promjene vlasti u Mađarskoj.
Objavljene tvrdnje zasad nisu neovisno potvrđene, a osobe koje se spominju u optužbama nisu javno reagirale.
Laslo Kovač je inače bio osuđen na sedam godina zavora, optužen je za otmicu, a on tvrdi da mu je sve namjesto Orbanov ministar policije Šandor Pinter te da ga nitko od svjedoka na sudu nije teretio za otmicu.
Šandor Pinter je bio načelnik nacionalne policije od 1991. do 1996. godine. Ministar unutarnjih poslova je od 1998. do 2002. te od 2010. do danas. Bio je zamjenik premijera odgovoran za nacionalnu sigurnost od 2018. do 2022.
Tijekom mandata ministra unutarnjih poslova, koji je započeo 2010. godine, bio je odgovoran za Ured za zaštitu Ustava, Službu nacionalne sigurnosti, Centar za borbu protiv terorizma i Službu nacionalne zaštite. Dana 3. srpnja 2013. predsjednik János Áder promovirao ga je u čin umirovljenog general-pukovnika policije.
Prema Barometru utjecaja iz 2021., Šandor Pinter je četvrta najutjecajnija osoba u Mađarskoj.
Semjon Mogiljevič, ruski biznismen židovskog podrijetla rođen u Ukrajini, desetljećima se smatra jednom od najutjecajnijih figura međunarodnog organiziranog kriminala. Sigurnosne službe više država opisivale su ga kao čovjeka koji je iz sjene upravljao milijardama, dok je FBI godinama tvrdio da je riječ o osobi čije odluke mogu utjecati na čitave nacije.
Čovjek s 17 identiteta i hrvatskom putovnicom
Mogiljevič je tijekom karijere koristio najmanje 17 različitih identiteta, a 1997. dobio je i hrvatsko državljanstvo. Prema tadašnjim navodima iz političkog vrha, putovnica mu je izdana na intervenciju visokih dužnosnika HDZ‑a. Kasnije je otkriveno da je u hrvatskim evidencijama bio upisan pod više imena, uključujući Semen Moguilevitch, Semjon Teleš, Semjon Judkovič i Teleš Judkovič.
Nakon što su zapadne službe dostavile informacije o njegovim vezama s organiziranim kriminalom, hrvatske vlasti su 1999. poništile dio njegovih dokumenata — ali ne sve.
Od sitnog lopova do milijunaša
Rođen 1946. u Lavovu, Mogiljevič je 70‑ih godina bio sitni kriminalac povezan s moskovskom bandom Lubretskaja. Nakon odslužene zatvorske kazne, počeo je provoditi velike financijske prijevare, najpoznatiju među Židovima koji su emigrirali u Izrael. Prodavao je njihovu imovinu, ali novac nije slao vlasnicima — ulagao ga je u crno tržište i tako postao milijunaš.
Devedesetih se seli u Budimpeštu i ulazi u energetski biznis, gdje se povezuje s posredničkim tvrtkama koje su trgovale srednjoazijskim plinom. U tom razdoblju nastaje mreža kompanija povezanih s milijardama dolara prometa, a zapadne službe tvrde da je upravo Mogiljevič bio njihov skriveni arhitekt.
FBI: “Moćniji od Johna Gottija”
Američki FBI godinama ga je smatrao jednim od najopasnijih ljudi u svijetu organiziranog kriminala. Specijalni agent Mike Dixon opisao ga je riječima:“On je vrlo moćan čovjek. Mislim da je moćniji nego što je bio John Gotti.”
FBI ga je povezivao s naručenim ubojstvima, krijumčarenjem oružja i droge, pranjem novca, trgovinom nuklearnim materijalom, korupcijom političara. U jednom trenutku sumnjalo se i da je prodavao oružje Osami bin Ladenu.
Posljednji put je uhićen 2008. u Moskvi zbog porezne utaje od 1,5 milijuna dolara. Nakon godinu dana pušten je zbog “proceduralne greške”.
Veze s Putinom i nedodirljivost
Iako je FBI za njim raspisao tjeralicu i nudio nagradu, Mogiljevič je ostao izvan dosega američkih vlasti. Rusija i SAD nemaju sporazum o izručenju, a zapadni mediji godinama nagađaju o njegovim vezama s ruskim političkim vrhom, uključujući i Vladimira Putina.
Afera u Hrvatskoj
Krajem 90‑ih u Hrvatskoj izbija politički skandal nakon što je otkriveno da je Mogiljevič dobio državljanstvo uz intervencije tadašnjih dužnosnika. U internim izvješćima MUP‑a i SZUP‑a navodilo se da su za njega lobirali Hrvoje Šarinić i Franjo Gregurić.
Nakon što je afera postala javna, putovnica mu je poništena — ali je zadržao druge dokumente izdane pod različitim imenima.
FBI je 6. travnja 2022. FBI je obnovio tjeralicu, a State Departmenta iz Programa za nagrađivanja za transnacionalni organizirani kriminal nudi nagradu do pet milijuna dolara za informacije koje bi dovode do uhićenja i/ili osude Mogiljevića.
Semion Mogiljević, po zadnjoj objavi FBI-a, danas slobodno živi u Moskvi.
M.Marković/Foto:
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa izreklo je novčanu sankciju od četiri tisuće eura europarlamentarcu…
Predsjednik stranke Most Nikola Grmoja gostujući na N1 komentirao je izbor sudaca Ustavnog suda i…
Domovinski pokret je medijima poslao priopćenje u kojem se osvrće na odnos hrvatskih medija prema…
Komentiraj