Što je interpelacija o radu Vlade i što se njome postiže!?

Na inicijativu Kluba zastupnika Domovinkog pokreta Miroslava Škore  grupa zastupnika u Saboru je prodnijelaje interpelaciju rada Vlade u vezi vjetroparka Krš-Pađene.

Razloge za interpelaciju objasnila je zastupnica Karolina Vidović Krišto.

Interpelacija (latinski interpellatio: prekidanje; zapreka, ometanje), jedno je od sredstava kojim zastupnici u parlamentu nadziru rad vlade i pokreću ispitivanje političke odgovornosti vlade, odnosno njezinih ministara. Interpelacija se podnosi u obliku pitanja što ga određeni broj zastupnika postavlja predsjedniku vlade ili pojedinomu ministru.

>>> Vidović Krišto: Pokrenuli smo interpelaciju Vlade zbog afere od 2,2 milijarde kuna

Interpelacija se razlikuje od običnoga zastupničkoga pitanja po tome što se o odgovoru Vlade vodi parlamentarna rasprava, koja završava glasovanjem o povjerenju vladi ili pojedinomu ministru, pa u slučaju izglasavanja nepovjerenja načelno rezultira ostavkom, navodi Leksikografski zavod Miroslav Krleža.

Interpelacijom se često služi oporba kao sredstvom za kritiku vladine politike uz mogućnost iskazivanja nepovjerenja vladi i njezinim ministrima.

Parlamentarna realnost mnogih država pokazala je da prečesto korištenje interpelacijom može prouzročiti nestabilnost vlade i političku krizu.

Zato se pretpostavke i posljedice interpelacije u suvremenim ustavima i u poslovnicima parlamenata nastoje racionalizirati, propisuje se minimalan broj podnositelja (npr. desetina zastupnika), pismeno podnošenje pitanja i davanje odgovora te osobito rok koji mora proteći od završetka rasprave do glasovanja o povjerenju, kako se glasovanju ne bi pristupilo brzopleto.

Interpelaciju je Hrvatski sabor uveo 2000. godine i podnosi je najmanje jedna desetina zastupnika. Vlada je dužna očitovati se o interpelaciji najkasnije u roku od osam dana od dana kada ju je primila. Međutim, ne može se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dostave prijedloga Saboru.

M.Marković/Foto: pxll