Svaki deseti novinar u BiH ima mentalni poremećaj. Za Hrvatsku nije poznato

Svaki deseti novinar u Bosni i Hercegovini ima dijagnosticiran mentalni poremećaj, pokazalo je istraživanje o mentalnom zdravlju novinara, a najčešći problemi su anksioznost (76,5 posto), depresija (41,2 posto) i panični napadi (38,2 posto), što je poražavajući podatak ne samo za državu i sustav, već i za novinarske redakcije.

To je danas kazao psiholog Srđan Puhalo, koji je bio glavni istraživač u okviru istraživanja o mentalnom zdravlju novinara u BiH, provedenog u razdoblju od 30. travnja do 23. lipnja na uzorku od 316 medijskih radnika.

Istraživanje je provedeno u zajedničkoj organizaciji Udruženja BH novinari i psihologa Srđana Puhala te uz suradnju s organizacijom Pro Educa i financijsku potporu Europske unije.

Glavna tajnica BH novinara Borka Rudić istaknula je da su problemi s kojima se novinari u BiH najčešće suočavaju, a koji dovode do stresa: financijska neizvjesnost, mobing, kratki rokovi te suočavanje s fizičkim prijetnjama, pa čak i prijetnjama smrću.

Također je naglasila da su novinari i medijski radnici nekada bili mnogo više zaštićeni nego što je to sada slučaj te da sada mnogo češće na liniji za pomoć novinarima traže pravnu, psihološku, pa i medicinsku pomoć.

Posebno je naglasila problem financijske neizvjesnosti koji je sada veći nego ranije kada je u pitanju novinarska profesija.

Sve se više medija zatvara, gotovo preko noći, bez ikakvog obrazloženja te se čini da su novinari u BiH prepušteni sami sebi više nego ikada, kazala je Rudić.

Psiholog Srđan Puhalo predstavio je rezultate istraživanja, navodeći da su 59,8 posto ispitanika činile žene, a 40,2 posto muškarci, istaknuvši da je istraživanje obuhvatilo ne samo novinare već i ostale medijske radnike. Trećina ispitanika u dobi je od 41 do 50 godina, 56,3 posto njih ima završen studij novinarstva, 53,5 posto su novinari, a 31,6 posto urednici.

Vrlo stresna profesija

Ključni nalazi pokazali su da čak 67,7 posto novinara i medijskih radnika smatra da je novinarstvo vrlo stresna profesija te da žene osjećaju da su pod većim stresom nego muškarci.

Načini nošenja sa stresom su različiti, a oni koje su naveli novinari prilično su konstruktivni. To su suočavanje s problemima, planiranje vremena i humor, navodi Puhalo.

Također je napomenuo da se žene ipak bolje nose sa stresom jer su otvorenije kada izražavaju svoja osjećanja, dok su muškarci po svojoj prirodi zatvoreniji. Mnogi novinari, gotovo 16 posto, smatraju da imaju neke mentalne smetnje i da im je potrebna stručna pomoć, ali je nisu tražili.

Lijekove za smirenje koristi svakodnevno 4,4 posto, a ponekad 33,9 posto, alkohol 1,6 posto svakodnevno, a 46,5 posto ponekad.

Kada je riječ o mobingu, njih 40,5 posto ga je doživjelo, češće žene nego muškarci te više u Federaciji nego u RS-u. Najčešći počinitelji mobinga su urednici, menadžment, ali i kolege novinari.

Novinari izloženi traumatičnim temama i nasilju

Stres kod novinara također izaziva i izloženost traumatičnim temama – većina ih je izvještavala o nesrećama, kriminalu, ratnim zločinima, bolestima i nasilju, a kako kaže Puhalo, o tome često razmišljaju i izvan radnog vremena.

Puhalo također upozorava da su novinari često izloženi nasilju, najčešće online vrijeđanju i prijetnjama te vrijeđanju putem telefona. Tu su i praćenje i proganjanje, dok su muškarci ti koji su češće izloženi fizičkom nasilju i prijetnjama.

Još jedan bitan problem na koji je Puhalo ukazao jest sagorijevanje na poslu.

Kod trećine medijskih radnika, 36,6 posto, iscrpljenost je veoma prisutna, istaknuo je.

Zadovoljstvo životom kod ispitanika iznad je prosjeka, ali ga značajno umanjuju osjećaj materijalne nesigurnosti, neizvjesne budućnosti, sagorijevanje i mobing.

Bosanskohercegovački psiholog i istraživač javnog mnijenja zaključio je da svi ovi nalazi ukazuju na potrebu za sustavnom psihološkom potporom, prevencijom mobinga i nasilja, poboljšanjem radnih uvjeta i destigmatizacijom mentalnoga zdravlja.

Projekt “Slobodni i sigurni: Zaštita prava, mentalno zdravlje i sigurnost novinara u BiH” podržan je u okviru programa potpore “Safejournalists.net”.

Fena/Foto: Maxportal