The Guardian: Obitelj Dodik pregovara o uvjetima njegova odlaska iz BiH

Dok Milorad Dodik javno prkosi međunarodnoj zajednici, a Republika Srpska koketira s odcjepljenjem, The Guardian

piše da se Dodikova obitelj obratila  visokom zapadnom dužnosniku kako bi pregovarala o uvjetima njegova odlaska iz BiH.

Bosna i Hercegovina se suočava s najdubljom političkom krizom od završetka rata 1995. godine, nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđen zbog separatističkih aktivnosti, a reakcije na presudu dodatno produbile podjele unutar zemlje.

U jeku napetost, u Banjoj Luci je zabilježeno prisustvo mađarske policijske jedinice, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg urušavanja državnih institucija i povratka destabilizacije u regiji

Pripadnici elitne mađarske policijske jedinice prešli su granicu u civilnoj odjeći, obukavši uniforme tek kada su stigli na odredište. Nakon dolaska u Banju Luku, glavni grad srpske polovice Bosne i Hercegovine, pozirali su u zelenim maskirnim uniformama sa srbijanskim policajcima koji su nosili fantomke.

Službeno, Mađari su došli kao instruktori, ali misija je najavljena tek nakon što je njihova prisutnost objavljena u lokalnim medijima. Navodno suverena bosanska državna vlada u Sarajevu nije bila obaviještena da će granicu prijeći do 300 policajaca iz druge zemlje.

Presuda Dodiku

Tajming je bio ključan: Mađari su stigli uoči ključnog, potencijalno eksplozivnog datuma. Dana 26. veljače, Milorad Dodik, žestoki predsjednik Republike Srpske kojom upravljaju Srbi, osuđen je na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obnašanja dužnosti zbog separatističkih djela.

Dodik, koji vodi entitet od 2006. godine, osuđen je zbog prkosa izaslaniku međunarodne zajednice u BiH, poziciji stvorenoj kako bi se osigurala provedba Daytonskog sporazuma kojim je okončan rat 1992.-1995 . Tehnički, visoki predstavnik, vrhovna vlast u zemlji, ima ovlast nametati ili poništavati zakone i smjenjivati ​​dužnosnike.

Reagirajući na presudu, Dodik je svojim pristašama rekao da je osuda “besmislica” i pozvao ih da “budu veseli”. Zatim je rekao da je Bosna i Hercegovina “prestala postojati” te da su, u očiglednom pokretu prema secesiji, doneseni lokalni zakoni koji zabranjuju prisutnost nacionalnih policijskih ili pravosudnih dužnosnika na tlu Republike Srpske.

Dodik je inzistirao da se neće žaliti na presudu jer ne priznaje nadležnost suda, ali je napomenuo da ne može spriječiti svoje odvjetnike da se žale. Odvjetnici su to i učinili, a žalba bi se trebala saslušati u sljedećih nekoliko mjeseci.

Česta putovanja u Moskvu  

Presuda i Dodikov odgovor predstavljali su trenutak kada je dugogodišnja disfunkcija Bosne prerasla u opasnu krizu koja bi mogla podijeliti Europu. Pokazalo se da bi se u nuždi mađarski premijer Viktor Orbán aktivno stavio na stranu Vladimira Putina i saveznika poput Dodika, a ne Bruxellesa. Tijekom gotovo dva desetljeća na vlasti, Dodik je često posjećivao Moskvu, pojavivši se tamo u utorak treći put od ožujka.

Autoritarni srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić također rutinski podržava Dodika u njegovom obračunu sa Sarajevom i zapadnim prijestolnicama. Vučić je otišao u Banju Luku u znak solidarnosti nakon, kako je rekao, “nezakonite, antidemokratske” presude suda. Dvojica muškaraca ponovno su se sastala u Beogradu u ponedjeljak, dok je Dodik putovao u Moskvu.

Presuda i njezine posljedice također su pokazale da, 30 godina nakon što je sukob u Bosni u kojem je ubijeno više od 100.000 ljudi, njegove temeljne podjele daleko su od rješavanja. Malo tko očekuje povratak ratu, ali zemlja ostaje žarište u srcu Europe s potencijalom za sukobe i nasilje.

Rat koji je okončan Daytonskim sporazumom bio je užasan sukob koji je vratio genocid u srce Europe. Sporazum će se ovog tjedna obilježiti sastankom NATO-a u gradu u Ohiju koji je dao ime mirovnom sporazumu. No, iako je Dayton zaustavio ubijanje, on je također jednostavno zamrznuo sukob podijelivši zemlju na dva dijela: Republiku Srpsku i Federaciju bosanskih Muslimana (Bošnjaka) i Hrvata.

Kritičari Daytona osudili su ga kao nagradu za etničko čišćenje. Zavoj koji je zaustavio krvoproliće stvrdnuo se tijekom desetljeća u luđačku košulju koja je spriječila Bosnu da se razvije u funkcionalnu državu. Uspostavljen je višeslojni sustav upravljanja koji je pogodovao nacionalističkim strankama, paralizi i korupciji.

Otkad je došao na vlast, Dodik, predsjednik Republike Srpske i vođa Saveza neovisnih socijaldemokrata, blokirao je reforme i europske integracije prijetnjama odcjepljenjem i povratkom sukobima. No, postoje znakovi da postaje politički sve slabiji: bosanski dužnosnici i strani diplomati u Sarajevu potvrdili su izvješća u mađarskom tisku u kojima se navodi da su Orbánove paravojne snage bile u Banjoj Luci kako bi izvukle Dodika ako se nađe stjeran u kut i mora pobjeći.

Hoće li Dodik odabrati egzil

To se još nije dogodilo, ali stručnjaci kažu da je Dodikov odlazak i dalje velika mogućnost: u posljednjih nekoliko mjeseci, obitelj srbijanskog vođe obratila se visokom zapadnom dužnosniku kako bi pregovarala o uvjetima njegova odlaska, rečeno je The Guardianu.

Ali nije unaprijed zaključeno da će Dodik odabrati egzil. Umjesto toga, mogao bi nastaviti pokušavati prkositi presudi – i međunarodnoj zajednici – te se držati vlasti iza štita svoje paravojne policije. Za samu zemlju, limbo je pun rizika. „Ovo je vrlo jasno najopasniji trenutak u Bosni od 1995.“, rekao je Jasmin Mujanović, bosanski politički analitičar. „To je kriza koja može završiti samo njegovim uhićenjem ili ako se na kraju odluči za bijeg.“

U travnju je pokušano uhićenje Dodika, nakon što je donesen zakon koji se smatrao ekstremnim čak i po njegovim standardima. Bosanski tužitelj izdao je naloge za uhićenje njega i još dvojice srbijanskih dužnosnika, a šest tjedana kasnije došlo je do napetog sukoba u istočnom Sarajevu, kada je srpska policija spriječila agente bosanske Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) da uhite Dodika. Agenti SIPA-e su se povukli.

Žalbena presuda na veljačku presudu trebala bi biti donesena do kraja godine, ali se općenito očekuje do ljeta. Ako potvrdi Dodikovu osudu i kaznu, zabrana obnašanja dužnosti stupila bi na snagu, što bi potencijalno moglo pokrenuti nove predsjedničke izbore u Republici Srpskoj i moguću pobjedu oporbene koalicije spremne na suradnju protiv etničkih granica i oživljavanje kandidature Bosne za članstvo u EU.

To bi također moglo značiti da bi se mogao poduzeti još jedan, odlučniji pokušaj njegovog uhićenja, a Bosna bi mogla zatražiti barem znak podrške od malih europskih mirovnih snaga, Eufora.

“Jedina nepoiznanica je hoće li Dodik prihvatiti presudu i napustiti svoje prostorije u predsjedničkoj palači“, rekao je Igor Crnadak, bivši bosanski ministar vanjskih poslova i visoki član Partije demokratskog progresa, dijela srpske oporbene bloka.

“Ili će odbiti napustiti svoju poziciju? Mislim da nitko ne zna što će učiniti. Mislim da je Bosna na prekretnici”, rekao je Cindarak

Christian Schmidt, bivši njemački ministar koji trenutno obnaša dužnost visokog predstavnika, inzistira da je za sada riječ o političkoj, a ne sigurnosnoj krizi.

„Kako riješiti ovu vrstu izazova bez eskalacije? Mislim da je ovo nešto što za sada zahtijeva puno diplomacije i razgovora iza kulisa“, rekao je Schmidt, ali je dodao: „Ne vidim da gospodin Dodik ispunjava uvjete za odgovornog člana političkog vodstva u ovoj zemlji.“

Dodikov savjet ratnim vođama bosanskih Srba

Prošli tjedan, Schmidt je izvijestio Vijeće sigurnosti UN-a o pogoršanju situacije i apelirao na međunarodnu suradnju kako bi se spriječila katastrofa. Znakovi na sastanku vijeća nisu bili ohrabrujući. Rusko izaslanstvo napustilo je dvoranu dok je Schmidt govorio, a srpska članica koja trenutno predsjedava rotirajućim trilateralnim predsjedništvom Bosne, Željka Cvijanović, doletjela je tim povodom kako bi pokušala preokrenuti situaciju protiv Schmidta, dovodeći u pitanje njegov legitimitet i optužujući ga za “diktaturu” i “represiju”.

Na razini EU-a djelovanje je također bilo ograničeno. Mađarska je do sada blokirala sankcije protiv Dodika, uz pomoć Hrvatske.

Financijski pritisak na Dodika, međutim, raste. SAD, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Poljska i Litva poduzele su pojedinačne kaznene mjere protiv njega. Njegova nada da će Trumpov povratak na vlast u Washingtonu dovesti do brze suspenzije američkih sankcija nije se ispunila; nova administracija ima malo interesa za BiH.

Ako njegova žalba ne uspije, Crnadak je predložio da slijedi isti savjet koji je Dodik jednom dao ratnim vođama bosanskih Srba dok su bili u bijegu od suda za ratne zločine u Haagu  –  predajte se!

“Ono što sada radite izravno utječe na srpski narod i Republiku Srpsku“, rekao je Crnadak. „Ako volite svoj narod, ići ćete na sud i tamo se boriti za svoju nevinost.“

M.Marković /Foto: RIA Novosti/epa