U javnim školama u Beču više muslimana nego kršćana

Nove brojke Austrijskog fonda za integraciju (ÖIF), objavljene netom prije početka školske godine, otkrivaju da je islam najzastupljenija religijska skupina u bečkim obveznim školama.

U školskoj godini 2024./25. oko 112.600 učenika pohađalo je javne osnovne, srednje, specijalne i politehničke škole u Beču. Od toga 41,2 posto imalo je islamsku vjeroispovijest, što ih čini najvećom skupinom, piše Fenix magazin.

Referirajući se na povijesne podatke može se zaključiti da je nakon 500 godina ostvarena doktrina Sulejmana Veličanstvenoga koji je od 27. do 14. listopada 1529. organizirao Opsadu Beča kada je osmanlijska vojska najdublje prodrla u Srednju Europu, ali tada ipak nije osvojila tu značajnu europsku prijestolnicu.

Po podacima ÖIF-a kršćanima se izjasnilo 34,5 posto učenika, od toga 17,5 posto kao rimokatolici, 14,5 posto kao pravoslavci i 1,7 posto kao protestanti. Čak 23 posto učenika nema religijsko opredjeljenje, dok su budisti i židovi zastupljeni s vrlo malim udjelima (0,2  i  0,1 posto).

Najveći udio muslimana u srednjim školama

Religijska struktura značajno se razlikuje ovisno o tipu škole. U srednjim i politehničkim školama, oko 49 posto učenika su muslimani, a udio kršćana iznosi između 31 i 33 posto, dok je 13–16 posto učenika bez vjeroispovijesti. U osnovnim školama je raspodjela uravnoteženija: 37,7 posto muslimani, 32,1 posto kršćani, 26,2 posto bez religije.

Sirijci prednjače među mladima rođenima u inozemstvu

Od ukupno oko 518.400 mladih s migracijskim podrijetlom, trećina je rođena u inozemstvu (prva generacija), a dvije trećine su rođene u Austriji s roditeljima rođenima izvan zemlje (druga generacija).

Prema podacima s 1. siječnja 2025., Sirijci (28.503) čine najveću skupinu među inozemno rođenima, slijede Ukrajinci (24.995), Nijemci (21.655), Rumunji (13.644) i Mađari (9.924).

Prvi put pad udjela učenika s njemačkim kao drugim jezikom

U Beču je službeni jezik njemački. Uoči nove školske godine, ÖIF objavljuje i da je udio učenika s ne-njemačkim svakodnevnim jezikom po prvi put u duljem razdoblju prestao rasti. No, razlog nije povećana upotreba njemačkog, već to što mnogi učenici s drugim materinskim jezikom ne nastavljaju školovanje, pa ispadaju iz statistika.

Od školske godine 2006./07. do 2020./21. udio takvih učenika porastao je s 16 posto na 27 posto. Nakon stagnacije, 2023./24. blago je pao na 26 posto. U Beču, gdje je taj udio 2020./21. bio veći od 53 posto, sada je 50 posto.

U naprednim školama manje učenika s drugim jezikom zbog prekida školovanja

Iako je u obveznim školama (osnovne, srednje, specijalne) udio i dalje u porastu, u višim školama (strukovne, gimnazije) taj udio pada, pokazuje Statistik Austria. Na primjer, u strukovnim školama udio je pao s 19 na 11 posto, u srednjim stručnim školama s 30 na 22 posto, u višim stručnim školama s 22 na 17 posto, a u gimnazijama s 22 na 20 posto. Ova kretanja povlače ukupan udio učenika s drugim jezikom prema dolje.

Iz toga proizlazi da sve manje mladih s drugim jezikom pohađa više škole te da su kod i češći prekidi školovanja. Tako je 9 posto učenika s ne-njemačkim jezikom, koji su 2020./21. imali 14 godina, dvije godine kasnije još uvijek bilo bez završene obvezne škole. Za usporedbu, kod učenika s njemačkim jezikom, ta brojka je bila samo 3 posto.

Velike razlike po regijama

U Beču je 49 posto učenika s drugim jezikom, a u četvrtima kao što su Favoriten, Ottakring i Simmering i preko dvije trećine. U ostalim pokrajinama taj udio je između 17 i 25  posto. Najčešći jezici su bosanski, hrvatski i srpski (ukupno 21 posto), turski (18 posto), arapski (9 posto), rumunjski (7 posto) i albanski (6 posto).

FPÖ i ÖVP: Oštre kritike

FPÖ-ov glasnogovornik za obrazovanje Hermann Brückl rekao je da su ove brojke “katastrofalna potvrda neuspješne obrazovne i integracijske politike sistemskih stranaka”. Govorio je o “krađi obrazovanja” njemački govorećoj djeci i tražio njemački kao obvezan jezik na školskim odmorima. Upozorio je i na opasnost od “izgubljene generacije”.

I Harald Zierfuß, šef kluba vijećnika i glasnogovornik ÖVP-a za obrazovanje u Beču, izrazio je zabrinutost: “Naš obrazovni sustav je pred kolapsom.”

Posebno ga brine porast broja učenika izvan redovnog sustava. Traži obavezne procjene znanja jezika za svu djecu s tri godine i obvezni cjelodnevni vrtić za svu djecu koja trebaju potporu u njemačkom jeziku.

D.M. /Foto: wien.gv.at