U Peruu živi skoro 200.000 Hrvata. Sada će lakše istražitvati svoje korijene

U Peruu, prema podacima Ureda za Hrvate izvan Hrvatske, živi oko 196.000 osoba hrvatskog podrijetla, a nakon popisivanja sporazuma o suradnji sada lakše mogu istražiti svoje korijene

Hrvatska udruga “Dubrovnik” iz grada Lime potpisala je s Nacionalnom upravom za migracije Perua sporazum koji joj olakšava pristup dokumentima te južnoameričke zemlje u svrhu istraživanja hrvatskog iseljeništva.

Sporazum o “suradnji na očuvanju i promicanju migracijske povijesti Perua” potpisali su prekjučer nadzornik za migracije Luis Yunis Herrera i predsjednik “Dubrovnika” Ivan Orlic, izvijestila je udruga koja okuplja hrvatske iseljenike u Limi.

“Suradnja će omogućiti daljnje prikupljanje, očuvanje i predstavljanje povijesnih zapisa o Hrvatima koji su se doselili u tu zemlju te olakšati njihovim potomcima pristup obiteljskoj povijesti”, priopćila je udruga. U Peruu živi oko 196.000 osoba hrvatskog podrijetla, prema podatku Ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Korisnici mogu pretraživati po prezimenima

Platforma je javnosti predstavljena u Limi prije godinu dana. Obuhvaća dokumente, fotografije i institucionalne zapise koji omogućuju rekonstrukciju životnih putova hrvatskih doseljenika i njihovih obitelji. Dostupna je na španjolskom, hrvatskom i engleskom jeziku.

Korisnicima omogućuje pretraživanje prezimena i istraživanje obiteljskog podrijetla, uključujući slučajeve u kojima su imena i prezimena tijekom vremena bila izmijenjena ili drukčije zabilježena. Kuljevan je za taj projekt 2023. godine dobila priznanje Croatian Women’s Network u kategoriji vodstva i inovacija.

Novi sporazum nadovezuje se na ranije inicijative usmjerene na očuvanje hrvatske migracijske baštine u Peruu. U siječnju su Opći državni arhiv Perua i udruga “Dubrovnik” potpisali sporazum o digitalizaciji, katalogizaciji i promicanju povijesne dokumentacije o hrvatskoj prisutnosti u Peruu od 16. do 20. stoljeća.

Model će se koristiti i u drugim zemljama

U veljači je Kuljevan održala sastanak s predstavnicima Nacionalne uprave za migracije kako bi razmotrili mogućnosti suradnje na očuvanju, organiziranju i predstavljanju povijesnih zapisa o hrvatskim doseljenicima koje čuva ta institucija.

Nakon potpisivanja novog sporazuma, Kuljevan je zahvalila nadzorniku Luisu Yunisu Herreri i Ivánu Orlicu na njihovoj predanosti te je istaknula doprinos Martine Marangunich u pripremi dogovora.

Uz povijesnu i istraživačku vrijednost, projekti poput platforme “Naša Veza Perú” omogućuju potomcima hrvatskih iseljenika ponovno povezivanje s obiteljskim korijenima. Predviđeno je i da se njezin model u budućnosti primijeni u drugim zemljama s hrvatskim zajednicama, osobito u Latinskoj Americi.

Hina/Foto: Facebook