U sjeni izborne krađe Vučić priznao važan element državnosti Kosova

Komentirajući odluku vlade Srbije o dozvoli slobodnog kretanja za vozila s tablicama Republike Kosovo (RKS), kosovki premijer Albin Kurti je izjavio je da će Priština reagirati recipročno “čim granična policija dokumentira i dokaže da Srbija sprovodi svoju odluku u potpunosti i bez zapreka”.

Vlada Srbije početkom ovog tjedna objavila je odluku kojom se od 1. siječnja dopušta ulazak u Srbiju i slobodu kretnja vozilima s RKS tablicama. Direktor ureda srpske vlade za Kosovo Petar Petković objasnio je da odluka proizlazi iz sporazuma dviju strana iz 2011. godine, uz posredovanje Europske unije.

“Nismo prešli crvene linije u očuvanju nacionalnog integriteta i suvereniteta”, ustvrdio je Petković. Dodao je da “registarske tablice nisu nikakav simbol državnosti”, koju Srbija ne priznaje i odbija se suglasiti s ulaskom Kosova u međunarodne institucije, uključujući i Ujedinjene narode.

Kosovski premijer Albin Kurt

i ocijenio je odluku vlade Srbije kao “pokušaj da umanji kritike međunarodne zajednice nakon nepravilnosti i prevara” na nedavnim izborima.

“Odluka o slobodnom kretanju kroz Srbiju s RKS registarskim tablicama dolazi nakon više od 10 godina neprovođenja prethodnih sporazuma”, izjava je Kurtija koju su večeras prenijeli beogradski mediji.

Kurti: Žele zamaskirati neuspjeh oružane akcije

Kurti je ustvrdio da je Beograd odluku o RKS tablicama donio kako bi pokrio “službeno odbacivanje temeljnih sporazuma iz Bruxellesa o putu stabilizacije odnosa”, te da “zamaskira neuspjeh” oružane akcije u selu Banjska 24. rujna.

Reakcije Srba sa sjevera Kosova su podijeljene, dok desna oporba u Beogradu optužuje vlast da je nastavila s izdajom nacionalnih i državnih interesa.

Bruxelles je pozdravio odluku Beograda, a njegov glasnogovornik Peter Stano ocijenio ju je kao “pozitivan korak u provođenju Sporazuma o putu ka normalizaciji, kao i prethodnih obaveza iz dijaloga koje se odnose na slobodu kretanja”.

Europska unija je posrednik u dijalogu

Vlada Kosova započela je u listopadu prošle godine proces preregistracije vozila sa srpskim oznakama za gradove na Kosovu na RKS tablice, na što je Beograd reagirao povlačenjem predstavnika Srba iz kosovskih institucija, uključujući i policiju.

Uslijedio je niz kriza i napetosti na sjeveru, a kulminacija je bila akcija paravojne skupine Srba i sukob s kosovskom policijom u sjevernokosovskom selu Banjka kada su ubijeni jedan kosovski policajac i tri pripadnika skupine naoružanih Srba.

Europska unija, uz potporu SAD-a, posrednik je u dijalogu Beograda i Prištine, a trenutačno je na stolu takozvani briselski plan normalizacije iz veljače ove godine te aneks tog sporazuma, koji su obje strane u ožujku prihvatile u Ohridu.

Prema podacima kosovske policije, samo od 1. studenog do 14. prosinca tablice sa srpskim oznakama zamijenilo je 3405 građana na sjeveru Kosova, a dosad je ukupno preregistrirano 4210 automobila. Sjever Kosova većinski čini srpska zajednica s oko 90 posto stanovništva, a na posljednjim lokalnim izborima bilo je oko 45.000 upisanih u birački popis.

Hina/Foto: pxll