Vilim Feller, hrvatski matematičar, dobitnik je nagrade važnije od Nobelove

Vilim Feller rođen je 7. srpnja 1906. u Zagrebu, u Jurišićevoj 1, u tzv. Elsa fluid domu. Ime  je dobio po svecu koji se slavi taj dan. Njegov je otac bio Eugen Viktor Feller, svjetski poznati farmaceut, a majka Ida Oemichen.

Fellerovi su imali 12-ero djece, Vilim je bio najmlađi od osmorice braće, deveto dijete. Eugen Viktor Feller zaslužan je za arhitekturu Zagreba toga vremena i za početke farmacije u Hrvatskoj.

On će u Donjoj Stubici osnovati farmaceutsku tvornicu koja će proizvoditi razne kreme, balzame, kozmetičke i higijenske proizvode, a njihov najpoznatiji proizvod bit će Elsa fluid, čudotvorni lijek, koji se prodavao u čitavoj Europi, u Aziji i SAD-u. Posredno će djelovati i na razvoj toga kraja (proizvodnja stakla, osnivanje pošte, telefonske linije…)

U Zagrebu će sagraditi tri zgrade: na Tomislavovu trgu 4, u Jurišićevoj 1 (današnji Europski dom, zgrada je izazvala puno pažnje javnosti iz najmanje dva razloga: prvi jer je imala četiri kata te bila 1. neboder u Zagrebu (što je izazvalo veliko negodovanje javnosti zbog tako visoke zgrade na Trgu) i 2. što je na svome pročelju imala veliku bočicu Elsa fluida s natpisom Elsa fluid dom (počeci reklamiranja).

Treća zgrada je secesijska vila u Jurjevskoj 31 (koju nazivaju najljepšom zagrebačkom vilom), a koja je imala i vrt najraznovrsnijeg rijetkoga bilja. Vila je projektirana za veliku Fellerovu obitelj s rješenjima koja do tada nisu viđena u Zagrebu (ovalna soba za glazbu i koncerte). Fellerovi su ulagali u obrazovanje i odgoje svoje djece nudeći im najbolje što se tada moglo ponuditi.

Vilim Feller jr srednjoškolsko obrazovanje završio je u Zagrebu 1923. u Prvoj zagrebačkoj gimnaziji (današnja Mimara). Njegov se talent za matematiku rano pokazao pa je imao i privatne poduke kod dr. Stanka Vlögela, profesora matematike i građevinske mehanike na Sveučilištu u Zagrebu. Osim toga testove je polagao privatno, „preskačući“ razrede.

Studij matematike na Sveučilištu u Zagrebu upisao je akademske godine 1923./1924. Redoviti studij matematike trajao je četiri godine, a Feller je studij završio u dvije godine. Izobrazbu je nastavio na Sveučilištu u Göttingenu u Njemačkoj – tadašnjem najjačem matematičkom središtu u Europi (uz Pariz).

Iz Zagreba u svijet Feller odlazi s kvalitetnim znanjem. Profesori koji su mu predavali na Studiju matematike bili su tadašnji najbolji znanstvenici iz svojih područja (V. Varićak, S. Bohniček, M. Kiseljak, S. Hondl). Iduće će godine, 3. studenoga 1926., obraniti doktorski rad, koji je započeo pisati još na zagrebačkom sveučilištu, Über algebraisch rektifizierbare transzendente Kurven, pod imenom Willy Feller – i to sa samo 20 godina.

Na Sveučilištu u Göttingenu mentor mu je bio poznati i priznati matematičar Richard Courant.

Fakultet matematike i prirodnih znanosti dodijelio mu je titulu doktora znanosti 18. srpnja 1927. u području matematike, analize i fizike s doktorskim radom Über algebraisch rektifizierbare transzendente Kurven (objavljen u: Mathematische Zeitschrift 1928., Vol 27, str. 481-495.); članovi komisije bili su R. Courant, G. Herglotz i J. Franck.

Godine 1928. dobit će mjesto privatnog docenta u Kielu te će biti i direktor Instituta za primijenjenu matematiku na Sveučilištu u Kielu.

 

Godine 1928. u zagrebačkom ilustriranom tjedniku Svijet objavljena je slika  mladića u elegantnom odijelu sa znalački svezanom kravatom. Uz sliku je i kratki popratni tekst: “U mladome dru. Vilimu Felleru dao je Zagreb Njemačkoj i najmlađeg profesora na sveučilištu.”

Nepotpisani novinar s očitim zadovoljstvom navodi kako Feller nije ni zatražio njemačko državljanstvo, već je kao Hrvat postigao sveučilišnu docenturu.

Dolaskom nacista na vlast, budući da nije htio položiti službenu prisegu režimu, 1933. napušta Njemačku i odlazi u skandinavske zemlje radeći na tamošnjim sveučilištima (Kopenhagen, Stockholm, Lund). Godine 1939. oženit će se Dankinjom Clarom Nielsen, matematičarkom. Emigriraju u SAD. U to će vrijeme 50-ak najvažnijih matematičara židovskih korijena (Fellerov djed je bio Židov) emigrirati u Ameriku koja dobiva briljantne europske umove.

Feller postaje izvanredni profesor na Sveučilištu Brown. Tu će započeti rad na izdavanju časopisa Mathematical Reviews – matematički znanstveni časopis, danas vodeći u svijetu. Godine 1944. dobio je američko državljanstvo.

Od 1945. radio je kao profesor na Sveučilištu Cornell, a 1950. dobio je mjesto profesora matematike na Sveučilištu Princeton, gdje je ostao do smrti 1970.

Prvi rad iz teorije vjerojatnosti Feller je objavio 1935. u Mathematische Zeischrift br. 40, kada je imao 29 godina. Zatim je napisao recenziju djela ruskog matematičara A. N. Kolmogorova 1933. kojoj su postavljeni teorijski temelji teorije vjerojatnosti koja je kao znanstvena disciplina bila u povojima.

Njegovo kapitalno djelo kojim se uvrštava u red od 14 osnivača teorije vjerojatnosti jest Uvod u Teoriju vjerojatnosti i njene primjene, svesci 1 i 2. Prvo se izdanje pojavilo 1950., New York, kada je Feller imao 44 godina, a na njemu je radio od 1941. do 1948. Smatra se jednim od najboljih matematičkih udžbenika napisanih u 20. stoljeću. Ima i matematičku i beletrističku vrijednost jer je napisana da se približi čitatelju te je nalik njegovim predavanjima koja su bila živa i zanimljiva.

Njegovi ga i studenti i kolege pamte po njegovoj oduševljenosti matematikom i zanimljivošću, životopisnošću predavanja. Knjiga je prevedena na: ruski, japanski, kineski, poljski, španjolski i mađarski. O njezinoj revolucionarnosti govori i podatak da su je prvi preveli Rusi 1950. godine.

Objavio je 104 znanstvena rada iz različitih područja matematike. Govorio je njemački, engleski, francuski, latinski, hebrejski, švedski jezik.

Veze s Hrvatskom

Bio je u vezi s rodbinom u Zagrebu, kao i sa svojim kolegama sa Sveučilišta u Zagrebu. Pomagao je i školovanju hrvatskih znanstvenika u Americi. Nakon Drugog svjetskog rata posjetio je Zagreb četiri puta (1953., 1956, 1957. i 1958). Godine 1953. održao je predavanje u zgradi JAZU-a na hrvatskom jeziku, pod naslovom „Matematička teorija difuzije”. Objavio je dva znanstvena rada na hrvatskom jeziku i ponosno se deklarirao kao hrvatski znanstvenik.

Često je sudjelovao na kongresima matematičara. Na Internacionalnom kongresu matematičara, koji se održava svake četiri godine, održanom u Edinburgu 1958., držao je plenarno predavanje pod naslovom „Neke nove veze između vjerojatnosti i klasične analize”. Imao je čast uz 15-ak matematičara prikazati najznačajnija dostignuća u svom području u prethodne četiri godine i tako postao i jedini hrvatski matematičar koji je u tome uspio.

Godine 1969. bio je nagrađen američkom Nacionalnom medaljom za znanost (National Medal of Science) (područje: matematičke i računalne znanosti). Nacionalnu medalju za znanost utemeljio je američki Kongres kao predsjednikovu nagradu i u američkim znanstvenim krugovima smatra se važnijom od Nobelove nagrade.

Predsjednik Richard Nixon nagradu je predao Fellerovoj supruzi Clari na službenoj svečanosti u Bijeloj kući 1970. jer je Feller preminuo 14. siječnja. Nagrada mu je dodijeljena „za njegove važne doprinose čistoj i primijenjenoj matematici, za njegov trud da učini teoriju vjerojatnosti dostupnom širokim krugovima, za njegov pionirski rad u izgradnji Mathematical Reviewsa.“ Jedini je Hrvat koji je dobio tu nagradu.

Feller je bio član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (tadašnji JAZU) od 1937., tj. od svoje 31. godine. Član Danske akademije znanosti, Kraljevskog statističkog društva u Londonu, Nacionalne akademije znanosti u Washingtonu, Američke akademije znanosti i umjetnosti u Bostonu. Počasni član Londonskog matematičkog društva. Predsjednik sekcije Mathematical Association of America u New Jerseyu, predsjednik Institute of Mathematical Statistics. Član American Philosophical Society. Jedan od savjetnika IBM-ova Istraživačkog centra u SAD-u.

Mnogi matematički pojmovi, oko 150, nose njegovo ime. Asteroid koji je otkriven 1996. nazvan je 21276 Feller. U rodnom Zagrebu je 2015. dobio svoju ulicu u Sloboštini. Hrvatska je pošta 19. travnja 2021. u seriji Znameniti Hrvati u optjecaj pustila poštansku marku s likom Vilima Fellera.

M.M. /Foto: