Vraćena optužnica protiv generala HVO-a optuženoga za ratni zločin u Čapljini

Županijski sud u Splitu vratio je optužnicu Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH) protiv Nedjeljka Obradovića sumnje u počinjenje zbog ratnoga zločina na području Čapljine, radi boljeg razjašnjenja i potvrde autentičnosti dokumentacije koja se nalazi u spisu.

General Obradović, ratni zapovjednik Prve brigade Hrvatskog vijeća obrane Knez Domagoj, optužen je zapovjednoj odgovornosti.

U priopćenju Suda navedeno je da je Optužno vijeće Odjela za suđenje u predmetima ratnih zločina donijelo rješenje kojim se optužnica Županijskoga državnog odvjetništva u Splitu, podignuta u studenome prošle godine, vraća na doradu, javlja Detektor.ba.

Naloženo je državnom odvjetniku da u roku od 15 dana donese rješenje o dopuni istrage te od nadležnih pravosudnih tijela ili institucija pribavi podatke kojima će se potvrditi autentičnost dokumentacije, i to u izvorniku ili ovjerenoj kopiji, kao i podatke o načinu pribavljanja, navodi se u odgovoru Suda.

Ako Državno odvjetništvo ne podnese izmijenjenu optužnicu u roku od osam mjeseci, smatrat će se da je odustalo od kaznenog progona.

Iz Županijskog državnog odvjetništva u Splitu naveli su da će, tijekom dopune istrage, putem međunarodne pravne pomoći zatražiti od Tužiteljstva Bosne i Hercegovine potvrdu o autentičnosti spisa. Dodali su da će nakon dobivanja odgovora podići novu optužnicu.

DORH je 14. srpnja donio rješenje o dopuni istrage protiv Nedjeljka Obradovića. Iz te institucije pojašnjavaju da su odvjetnici optuženog doveli u pitanje vjerodostojnost dokumentacije prenesene iz Haškog tribunala, budući da se radi o kopijama, dok su originali ostali u Haagu.

Nedjeljko Obradović je ranije bio pod istragom zajedno s Jadrankom Prlićem i drugima.

Obradović se tereti da je kao zapovjednik Prve brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Knez Domagoj, između travnja 1993. i travnja 1994., naredio protjerivanje bošnjačkog civilnog stanovništva prema teritoriju pod kontrolom Armije RBiH i drugim državama, te njihovo zatočavanje u logorima Dretelj i Gabela, kao i u drugim objektima na području općine Čapljina.

Prema navodima DORH-a, optuženi je znao da su civili i ratni zarobljenici neosnovano zatočeni, da su izloženi teškim uvjetima i svakodnevnom fizičkom i psihičkom zlostavljanju, ali nije poduzeo mjere kako bi takva postupanja bila spriječena ili sankcionirana.

Tužiteljstvo BiH je ranije potvrdilo da je Hrvatska preuzela kazneni progon protiv Nedjeljka Obradovića zbog njegove dugogodišnje nedostupnosti te prije tri godine pokrenula istragu zbog ratnih zločina počinjenih u više mjesta u Hercegovini.

U haškoj presudi Prliću i drugima, koji su osuđeni na ukupno 111 godina zatvora, navedeno je da je do smrti jednog zatočenika u Dretelju došlo zbog uskraćivanja hrane i vode po naređenju Obradovića.

Vijeće je zaključilo da su zatočenici u Dretelju od srpnja do početka listopada 1993. sustavno zlostavljani od strane vojnih policajaca, stražara i drugih osoba koje su ulazile u zatvor – uključujući lokalne civile, vojnike HVO-a i Hrvatske vojske, pa čak i druge zatočene Bošnjake, iako je ulazak neovlaštenim osobama bio formalno zabranjen naredbom od 3. srpnja 1993. godine.

Obradović: U brigadu sam primio 1500 Bošnjaka

General Obradović je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju krajem 2016. godine rekao da su optužnice iz BiH samo uvod u traženje ratne odštete s bh. strane te da on kao zapovjednik nema veze ni s kakvim logorima.

“Zapovjedna odgovornost je ustanovljena još u srednjem vijeku, ali podrazumijeva i određene pretpostavke da bi pojedini zapovjednik po njoj odgovarao.

Mi smo novačili vojnike u postrojbe bez potrebne procedure iz jednostavnog razloga što nismo imali državu, koju smo tek pokušavali izboriti (…)

U brigadu sam primio oko 1500 Bošnjaka, dao sam im oružje, odjeću, obuću, plaću i kuhinju koja im je posebno kuhala u skladu s islamskim pravilima i običajima. Tako sam pokušavao graditi povjerenje, jedan broj sam ih primio u zapovjedništvo kako bi mogli vidjeti da im ništa ne radimo iza leđa i da su naše namjere iskrene. Čak je i moj vozač bio Bošnjak”, prisjetio se Obradović.

“Vojnici nisu prošli liječničke preglede niti sigurnosne provjere, a većina zapovjednika nije imala vojno obrazovanje. Mi smo ratovali i gradili sustav”, govorio je tada general Obradović nakon što je Tužiteljstvo BiH protiv njega 2016. podignulo optužnicu, a kazneni progon preuzela RH jer general ima dvojno državljanstvo.

D. M./ Foto: Denis Jerković/Cropix