Zuroffu je odvratna spomen ploča Stepincu u Jeruzalemu: “Najradije bih ju razbio čekićem!”

“Spomen-ploči  Alojziju Stepincu nije mjesto nigdje u svijetu, a kamoli u Jeruzalemu. Učinit ću sve što mogu da što prije bude uklonjena”, kaže za srpski Kurir Efraim Zuroff, čelnik centra Simon Wiesenthal i čovjek koji negira genocid u Srebrenici.

Spomen ploča je postavljena na ulazu u kapelu u spomen na Hrvatsko nacionalno hodočašće u Svetu Zemlju 1937. godine i boravak blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u austrijskom gostinjcu Svete obitelji.

Postavljena je na Putu suza (Via Dolorosa), kojim je Isus Krist prošao prije raspeća na Golgoti i kojom je bl. Alojzije, 23. srpnja 1937., nosio križ tijekom križnog puta.

>>>  U Jeruzalemu otkrivena spomen-ploča kardinalu Alojziju Stepincu

Zuroff je rekao kako je prošli četvrtak saznao za spomen-ploču hrvatskome blaženiku, jer mu je netko poslao fotografiju.

“To je odvratno. Ne znam tko je to učinio i tko je to mogao učiniti, vrlo sam tužan”, istaknuo je. “Ne mogu uzeti čekić i razbiti ploču, ali ovoga ću tjedna učiniti sve što je u mojoj moći da ona bude skinuta.”

Spomen-ploča kardinalu Alojziju Stepincu postavljena je 27. travnja 2019. godine u Austrijskom gostinjcu Svete Obitelji u Jeruzalemu, na ulazu u kapelu. Austrijski gostinjac nalazi se na poznatoj ulici Via Dolorosa kojom je bl. Alojzije, 23. srpnja 1937., nosio križ tijekom križnog puta

Postavljena je u spomen na Hrvatsko nacionalno hodočašće u Svetu Zemlju 1937. godine i boravak blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa i viteza Svetoga groba jeruzalemskog, u austrijskom gostinjcu Svete obitelji.

Alojzije Stepinac bio je zagrebački nadbiskup u vrijeme  komunističke Jugoslavije. Kao prijetnja režimu oklevetan je i osuđen na montiranom procesu. Komunističke vlasti su ga 1946. osudile na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava.  Županijski sud u Zagrebu je u srpnju 2016. u cijelosti poništio presudu komunističkog suda i

Laži o njegovu tobožnjemu podržavanju ustaškoga režima danas su opstale gotovo jedino u Srbiji i kod Zuroffa. Da povijesna ironija bude veća, Stepinac je jedan od najzaslužnijih pojedinaca za spašavanja života nebrojenih Srba od 1941. do 1945. godine.

Papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine kardinala Stepinca je proglasio blaženim, a u tijeku je postupak za njegovo proglašenje svetim. Proglašenje blaženim znači da ga štuju vjernici i narod na području iz kojega dolazi, a sveci se slave na razini Crkve u cijelom svijetu.

M. Marković/Foto:zgnadbiskupija