Odluka koju je njemačka kancelarka Angela Merkel donijela prije nekoliko godina da dozvoli ilegalnim migrantima ulazak u svoju zemlju bila je kockanje, a studija njemačkog Institut za istraživanje zapošljavanja (IAB) pokazuje da se isplatilo.
Kad je prije deset godina val imigranata krenuo u Europu tadašnja kancelarka Angela Merkel je izjavila čuvenu rečenicu: “Uspjet ćemo!”. Njeni kritičari su tu odluku smatrali “ogromnom greškom”. Merkel je odgovorila: “Ne morate se zvati Erika ili Klaus da biste bili Nijemci.”
Deset godina nakon “izbjegličkog ljeta” 2015., Institut za istraživanje zapošljavanja donosi uglavnom pozitivan zaključak – Merkel je bila u pravu.
Prema nedavnoj studiji, većina izbjeglica sada je pronašla posao. Međutim, istodobno brojke otkrivaju značajne razlike između muškaraca i žena, kao i u prihodima. Također ističu prepreke koje i dalje ometaju integraciju.
Studija: Gotovo jednako izbjeglica kao i Nijemaca ima posao
Studija pokazuje da je do 2024. godine oko 64 posto izbjeglica koje su stigle u Njemačku prije deset godina pronašlo posao. Za usporedbu, stopa za opću populaciju u istoj godini bila je samo neznatno viša, 70 posto.
Otprilike 90 posto zaposlenih izbjeglica bilo je zaposleno na poslovima koji podliježu doprinosima za socijalno osiguranje, odnosno na poslovima s prihodom od najmanje 556 eura mjesečno. Samo 34 posto primalo je naknade prema Knjizi II. Socijalnog zakonika ( građanski dodatak ili osnovne naknade socijalnog osiguranja) u 2023. godini.
Istraživači IAB-a naglašavaju da se ovaj uspjeh ne može uzimati zdravo za gotovo s obzirom na teške početne uvjete s kojima su se suočavale izbjeglice. Mnoge izbjeglice došle su u Njemačku bez jezičnih vještina i s nesigurnim statusom boravka. Tome su se dodale posljedice rata i raseljavanja.
Još jedna prepreka: Iako su mnogi izbjeglice imali obrazovne i stručne kvalifikacije, često su ih teško iskoristili u Njemačkoj. To je zbog razlika između obrazovnih sustava u zemljama njihova podrijetla i njemačkog sustava, što otežava priznavanje kvalifikacija.
Velike razlike između muškaraca i žena
Najveće razlike su između broja zaposlenih žena i muškaraca. U 2024. godini, 76 posto muškaraca imalo je posao, ali samo 35 posto žena izbjeglica. Za usporedbu, brojka za opću populaciju iznosi 72 posto za muškarce i 69 posto za žene.
Prema studiji, za to postoji nekoliko razloga:
Osim toga, mnoge žene češće rade skraćeno radno vrijeme i na mini poslovima. „Najveći potencijal za povećanje zaposlenosti leži kod žena“, objašnjava istraživačica Julija Kosjakova.
Prihod raste, ali ostaje ispod prosjeka
Studija također pokazuje napredak u prihodima. Dok je prosječni prihod izbjeglica s punim radnim vremenom 2016. godine iznosio 1398 eura, do 2023. godine porastao je na 2675 eura.
Ipak, to predstavlja samo oko 71 posto prosječnog dohotka ostatka zaposlenog stanovništva u Njemačkoj. Mnogi izbjeglice zarađuju tek nešto iznad praga niske plaće.
Međutim, studija IAB-a naglašava da je to povezano s dobi mnogih izbjeglica. Mnogi od tih izbjeglica su mladi i još uvijek na početku karijere. Daljnje kvalifikacije, priznavanje stručnih kvalifikacija i ciljana obuka ključni su za bolje mogućnosti.
Studija također identificira prepreke koje su usporile integraciju i odgodile ulazak na tržište rada. To uključuje dugotrajne postupke dobivanja azila, uvjete boravka i dugotrajan smještaj u skloništima za izbjeglice, kao i opsežnu birokraciju.
Studija također pokazuje jasnu vezu između društvenog raspoloženja i integracije: u regijama gdje su izbjeglice manje dobrodošle, manje je vjerojatno da će uspješno ući na tržište rada.
Zdravlje i osjećaj dobrodošlice u Njemačkoj također imaju mjerljiv utjecaj na izglede na tržištu rada. „Naše istraživanje pokazuje da tamo gdje se ljudi osjećaju dobrodošlima, brže pronalaze posao“, kaže Kosyakova.
Studija: Jezik i savjetovanje vode do integracije
Jezične i stručne mogućnosti ostaju najvažniji faktor za integraciju. Opći i jezični tečajevi vezani uz posao te individualno savjetovanje centara za zapošljavanje dokazivo povećavaju izglede za zapošljavanje.
Kako se duljina njihovog boravka povećava, opći uvjeti se poboljšavaju: Mnoge izbjeglice su sada završile tečajeve integracije , dovršile postupke dobivanja boravišta i dobile pristup mjerama podrške. To također postupno povećava njihovo sudjelovanje na tržištu rada.
Zaključak: Integracija uspijeva – ali ne jednako za sve
Rezultati nakon deset godina pokazuju da su mnoge izbjeglice napravile skok na tržište rada . Stopa zaposlenosti je samo neznatno ispod nacionalnog prosjeka. Rast dohotka je također pozitivan – ali ostaje ispod prosjeka.
Razlika između muškaraca i žena i dalje je jasno vidljiva. Dok su muškarci sada zaposleni sličnom stopom kao i njemački radnici, stopa zaposlenosti žena je ispod 40 posto. Istraživači ovdje vide najveći potencijal.
Studija jasno pokazuje: integracija je moguća ako su uvjeti odgovarajući. Ključni su brz pristup jezičnim tečajevima, sigurne boravišne dozvole i priznavanje kvalifikacija. Istodobno, podaci pokazuju da diskriminacija i strukturne barijere i dalje mogu otežati pronalazak posla.
M. Marković/ Foto: FaH/epa
Uoči nove parlamentarne sezone već se na prvom sastanku zastupnika nakon ljetne stanke pokazalo da…
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je u ponedjeljak da će u Saboru sankcionirati poklič…
Dio članova vukovarskog SDP-a, nezadovoljnih načinom vođenja i radom aktualnog predsjednika Gradske organizacije Krune Raguža,…
Komentiraj