Predstavnik Vlade govorio u Otvorenom, IT-evci umalo prasnuli u smijeh – video

29 rujna, 2020 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Nastup Zvonimira Frke-Petešića, predstojnika ureda predsjednika vlade, u sinoćnjoj emisiji Otvoreno na HRT-u privukao je mnogo pozornosti i izazvao brojne reakcije na društvenim mrežama.



Tema emisije bilo je područje IT industrije računalnih igara, a uz njega gostovali su i Alan Sumina iz Nanobita, Tomislav Car iz Infinuma, Matija Žulj iz Agrivija te Damir Sabol iz Photomatha.

Gledateljima su za oko zapeli komentari Frke-Petešića o vezi matematike, poduzetništva i računanja, ali i izrazi lica poduzetnika koji su se suzdržavali da ne prasnu u smijeh dok je on govorio.

Voditelj je pitao predstojnika ureda o njegovoj vezi s matematikom na što je ovaj odgovorio kako je on htio studirati matematiku.

– To je jedna moja neprežaljena ljubav. Tko zna što će biti u mirovini. Da, prije rata sam sanjao o istraživanju matematike. Jednostavno mislim da je to korisno u životu. Općenito mi se čini da u obrazovanju moramo podizati algoritamsko razmišljanje, a ne rješavanje zadataka koje samo rješavate kvačicom. Važno je razumjeti da je matematika horizontalna disciplina koju učite jer vam daje metodu svih metoda i preciznost u rješavanju svih zadaća u bilo kojoj djelatnosti s nultom greškom – pričao je Frka-Petešić, a izrazli lica poduzetnika govorili su sami za sebe.

 

 

Posebno su se suzdržavali dok je Frka-Petešić govorio kako se neće osjetiti ako loše izračunate formulu za juhu za 0,1 promil, ali ako izračunate loše jedan promil razvoj hard-diska, on se neće ni pokrenuti.

Važno je da imamo ovakve tvrtke koje se same razvijaju i ne trebaju pomoć države, rekao je Frka-Petešić, dodavši da je država spremna pomoći ako im bude trebalo.

– Četvrta industrijska revolucija pokazuje nam da je znanje, u ovom slučaju softvere, ono što je vrijednost, budućnost. To nisu sirovine nego pamet. I to je smjer kojim moramo ići i razvijati nove tehnologije, rekao je. Istaknuo je da je država tu da pruža okvir u obrazovanju, a s druge strane da razvija potpore za istraživanja i razvoj.

– Godine 2002. bili smo na 1 posto BDP-a ulaganja u razvoj i istraživanje, do 2015. smo pali na 0,8%. Sad smo podigli na 1%, a tih 13 godina pada nas koštaju i danas. Cilj nam je do kraja 2020. dostići 1,4%, a do 2024. 2,5% BDP-a. Moramo sustići zemlje EU-a u istraživanju i razvoju jer je to ono što Hrvatskoj treba, rekao je te dodao da su u zadnje četiri godine ubrizgali 9,4 milijarde kuna u projekte istraživanja i razvoja posebno malim i srednjim poduzećima.

Megy M. /Foto hrt

 


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->