Anketa za listopad. Sve tri vodeće stranke u padu. Zanimljivo ime među pet negativaca

Najnoviji rezultati Crodemoskopa pokazuju da se politička u Hrvatskoj bez bitnih promjena. Vladajući HDZ i dalje je pojedinačno najjača stranka, no treći mjesec zaredom bilježi blagi pad potpore. Nakon rujanskih 28,16 posto, sada je na 26,1 posto.

Istraživanje je provedeno od 6. do 9 listopada  na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.

Blagi pad bilježi i SDP, ali su i dalje s 22,76 posto (rujan 22,96) čvrsto na drugom mjestu i učvršćuju status glavne alternative vladajućima. Možemo! je treći s nešto više od 11.1 posto, ali su i oni u padu (rujan 11,29 posto).

Iznad praga je još MOST sa 6,6 posto, što je isti rejting kao i u rujnu.

Slijedi stranka bivše članice MOST-ova Kluba Marije Selak Raspudić (2,4 posto). Sličan je rejting i Domovinskog pokreta koji je s HDZ-om na vlasti (2,2 posto), a onda, ispod dva posto – DOMINO (1,8 posto).

Ostali su još dalje: CENTAR (1,5 posto), IDS (1,2 posto), Pravo i pravda (1,2 posto), a sve ostale stranke su ispod 1 posto.

Treća snaga s više od 16 posto zapravo su neodlučni birači, dubok je to bazen i prostor za pridobivanje.

 

NAJPOPULARNIJI POLTIČARI

Najviše simpatija i u listopadu je dobio predsjednik Republike Zoran Milanović. Da je on najpozitivniji političar stav je 28,6 posto posto ispitanika.

Drugi je premijer Plenković, no vidimo, s gotovo upola manjim postotkom – 15,5 posto. Onda dugo nitko, pa zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević koji ostaje treći izbor kojeg kao pozitivnog političara vidi 4 posto.

Slijede dvije žene: Ivana Kekin (kao najpoziviniju u politici smatra ju 2,8 posto) i Dalija Orešković (2,1 posto), pa ministar obrane Ivan Anušić (2 posto), onda ponovno dvije žene: Sandra Benčić (1,5 posto) te Marija Selak Raspudić (1,3 posto).

 

Tek onda je tu predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić (1,2 posto) i Ivan Penava (1,2 posto) s istim postotkom. “Nitko” je i dalje prilično popularan – da je on najpozitivniji političar u zemlji stav je gotovo petine ispitanika (19,7 posto).

Idemo i do ljestvice na kojoj nitko ne želi biti. Da je premijer Plenković najnegativniji političar u listopadu poručuje trećina ispitanika (33,6 posto). Nešto više nego u rujnu kada je to mislilo njih 33,2 posto.

Sa značajno manjim postotkom slijedi ga predsjednik Milanović (8,8 post)koji je na sličnoj razini kao mjesec prije (9,9 posto). Nakon dva predsjednika tu su i Milorad Pupovac (5,5 posto), pa Ivan Penava (3,3 posto).

Sada dolazimo do bivših ministara koji već dugo nisu u politici, ali ispitanici ih i dalje spominju. Bivši ministar Vili Beroš ovoga je tjedna, optužnici unatoč, dobio stari posao u Vinogradskoj bolnici i kao najnegativnijeg vidi ga 2,9 posto ispitanika. Nakon njega tu je i bivša ministrica Žalac (2,2 posto) koja je u ponedjeljak trebala doći u zatvor ali nije jer je tražila odgodu. Slijedi aktivni političari: Hrvoje Zekanović (2,2 posto) pa Gordan Jandroković (2 posto).

A u top deset negativaca još su i Tomislav Tomašević (1,4 posto), Ivana Kekin (1,2posto) i Siniša Hajdaš Dončić (1,2 posto). Da su negativni svi političari stav je 9 posto ispitanika.

 

Idemo i na ocjene Ureda Predsjednika, Vlade i Sabora. Trojku je dobio jedino Ured predsjednika s tim da su mu najviše ocjene stigle od birača SDP-a. Vladu i Sabor najbolje su ocijenili birači HDZ-a, ali vidimo da su i u listopadu ukupno ostali na dovoljan, dva.

Smjer kretanja zemlje?

Gotovo 70 posto ispitanika ove jeseni smatra da idemo u pogrešnom smjeru. Usporedbe radi početkom srpnja optimističnih je bilo gotovo 30 posto što je i rekord u zadnjih 5 godina ali to se očito ispuhalo. Sada manje od 19 posto ispitanika smatra da zemlja ide u dobrom smjeru.

Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.

M.M. /Foto: rtl